U Trogiru obilježena 180. obljetnica hrvatske himne
U organizaciji Grada Trogira, Muzeja grada Trogira, Ogranaka Matice hrvatske u Trogiru i „Radovan – Društva za zaštitu kulturnih dobara“, a pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, 27. listopada 2015. proslavljene su četiri obljetnice pod nazivom „Lijepa naša“: 180. obljetnica hrvatske himne, 80. obljetnica prvog postavljanja spomen ploče sa stihovima hrvatske himne na komunalnu zgradu – knežev dvor – današnja vijećnica, 44. obljetnica drugog postavljanja iste spomen ploče koja je bila skinuta i 25. obljetnica trećeg postavljanja iste spomen ploče 1990. godine, nakon uspostave višestranačja u Hrvatskoj.
Tim povodom u katedrali sv. Lovre održana je svečana sveta misa za domovinu koju je predvodio dekan i katedralni župnik don Vinko Sanader, a na kojoj se molilo za mir i pravednost u domovini, za sve pokojne koji su dali svoje živote na oltar domovine i za sve žive da sačuvaju za buduća pokoljenja teško ostvarenu slobodu.
Uslijedilo je polaganje vijenaca na spomen ploču „ Lijepa naša“. Ono što je posebno interesantno jest činjenica da je spomen ploča već tri puta postavljana prvi put 1935., nedugo zatim skinuta, drugi put 1971., u vrijeme hrvatskog proljeća, da bi vrlo brzo opet bila uklonjena, te treći put pojavom demokratskih promjena 1990., ponovno postavljena. Potom je u gradskoj vijećnici održan simpozij uz nazočnost brojnih uzvanika, a uz predsjednika organizacijskog odbora Radovana Slade Šilovića, pozdravne govore održali su gradonačelnik Grada Trogira Ante Stipčić, župan Splitsko-dalmatinske županije Zlatko Ževrnja, prof. dr. sc. Goran Dodig, osobni izaslanik predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Radoslav Tomić, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović i izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Andro Krstulović Opara. Predavanje naslova „Između troplemenog naroda i hrvatske samobitnosti: Hrvatski nacionalni simboli od 1918. do 1941.“ održao je dr. sc. Mario Jareb. Dr. sc. Fani Celio Cega govorio je na temu „Trogir u vremenu stvaranja hrvatske himne“. Potom je predavanje „Lijepa naša" održala dr. sc. Danka Radić, a Radovan Slade Šilović „Kada zašutimo kamenje govori“.
Nakon simpozija u Muzeju grada Trogira otvorena je dokumentacijska izložba „Lijepa naša" 1835. – 2015. Trogirska komuna imala je uvijek domoljubnu elitu koja je promicala nacionalnu ideologiju iako je stoljećima bila pod tuđinskom vlašću. Ona posebno jača nakon pobjede Narodne stranke u Trogiru 1886. godine. Nacionalna euforija i političko inauguriranje građanstva imali su svoj ekvivalent u gospodarskom i općenito društvenom preporodu. Osnivaju se banke, unapređuje se privreda. Uvodi se osnovno školstvo, osnivaju se Narodna glazba, Narodna Štionica, Hrvatsko društvo „Berislavić“, Dobrovoljno vatrogasno društvo i Hrvatski sokol. Nova nacionalna euforija uz poklike „Živila slobodna Hrvatska!“ zahvatila je grad nakon parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslaviji 5. svibnja 1935. godine kada je zabilježen veliki uspon HSS-a na čelu s Vladkom Mačekom. Odbor sastavljen od istaknutih „patriota, kulturnih radnika, Hrvatica, Narodne glazbe i predstavnika hrvatskog društva Radovan“ organizirao je svečanu proslavu 100. godišnjice hrvatske himne te postavljanje spomen-ploče s istaknutim hrvatskim grbom i stihovima hrvatske himne: Kud li šumiš svijetu reci da svoj narod Hrvat ljubi (1835. – 1935.) na pročelje Komunalne palače. Bio je to prvi hrvatski grb uklesan na javnoj zgradi na našem primorju. Proslava je započela svetom misom u katedrali koju je služio trogirski mitronosni opat don Lucij Mileta. Pjevalo se Tebe Boga hvalimo. Prof. Ante Belas održao je u vijećnici govor u kojem je povijesnim podatcima dokazivao da se Trogir kroz cijelu svoju povijest pod tuđinskim vlastima osjećao hrvatski te izražavao, čuvao i u najtežim trenutcima gojio svoju želju za sjedinjenjem s Hrvatskom. Trogirske žene nisu poznavale drugog jezika osim hrvatskog. Govorio je i o korifejima hrvatskog narodnog preporoda u Trogiru dr. Anti Kataliniću, dr. Vjekoslavu Morettiju, dr. Josipu Slade-Šiloviću i ostalima. Nakon nadahnutog govora prof. Ante Belasa, spomen-ploču je 29. prosinca 1935. svečano otkrio publicist, konzervator i čuvar baštine Roko Slade-Šilović, između ostalog riječima: Ova ploča ostati će vidljiv znak naših osjećaja, trajan dokaz naše harnosti i zahvalnosti prema autoru hrvatske himne.
Početkom Drugog svjetskog rata, nakon što su Talijani okupirali grad, fašistički komesar Giovanni Nino Fanfogna – Garagnin naredio je da se uklone svi spomenici koji su vezani uz hrvatsku prošlost. Pored ostalog, s pročelja Komunalne palače, 15. svibnja 1941. godine skinuta je spomen-ploča sa stihovima hrvatske himne, a na njeno mjesto postavljen je reljef mletačkog lava. Srećom, ploča nije bila uništena – vjerojatno ju je čuvar baštine Roko Slade – Šilović skrovito pohranio. Trideset godina kasnije, u vrijeme hrvatskog proljeća, tek osnovani Ogranak Matice hrvatske u Trogiru 27. listopada 1971. godine vraća spomen-ploču na njeno prvotno mjesto, uz dopisanu napomenu da je bila skinuta od strane talijanskih okupatora. Na prepunom trgu spomen-ploču otkrio je dr. Ivo Božić, tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Trogiru.
Na žalost, ni ovaj put spomen-ploča nije zadugo ostala na pročelju Gradske vijećnice. Zbog protuhrvatske politike i zatiranja hrvatskog proljeća u tadašnjoj Jugoslaviji zabranjuje se i rad Matice hrvatske. Odlukom Skupštine općine Trogir, 18. listopada 1974. godine ploča je uklonjena te je na njeno mjesto postavljena druga – s natpisom o preuzimanju vlasti od strane komunista 1940. godine. U svim tim nesretnim okolnostima spomen-ploča se sačuvala pohranjena u dvorištu Muzeja grada Trogira. Godine 1990. Hrvatska demokratska zajednica postaje vladajuća stranka u Trogiru te tako stječe priliku ostvariti predizborno obećanje o vraćanju spomen-ploče sa stihovima hrvatske himne na pročelje zgrade Skupštine općine. Na zajedničkoj sjednici svih vijeća SO Trogir dana 25. lipnja 1990., aklamacijom je prihvaćen prijedlog od strane vijećnika HDZ-a o ponovnom postavljanju spomenute ploče. Na istoj sjednici donosi se Rješenje o imenovanju Koordinacionog odbora za restauriranje i ponovo postavljanje ploče u koji su imenovani Branko Stamać za predsjednika te Ivan Beljan, Šimun Šubić, Jozo Špika (Baka) i Marin Maravić za članove. Zadatak je Odbora bio nadzirati obnovu spomen-ploče te izvršiti sve pripreme za njeno ponovno postavljanje na pročelje zgrade Skupštine.
Na prigodnoj svečanosti na Trgu Ivana Pavla II., 28. srpnja 1990., ponovno postavljenu spomen-ploču sa stihovima hrvatske himne otkrio je Mirko Slade-Šilović, hrvatski književnik, pjesnik i kulturni djelatnik. Ta je čast pripala njemu jer je bio jedan od najuglednijih i najzaslužnijih građana Trogira. Svečanosti su prisustvovali državni dužnosnici, čelnici susjednih općina te brojni stanovnici Trogira i okolice. Na zahtjev Koordinacijskog odbora Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu, dana 30. kolovoza 1990. dozvoljava da se na spomen-ploči ukleše novi natpis o njenoj povijesti. Tako je nekoliko godina kasnije, na lijevoj strani ploče uklesano: Ploča je ponovo uklonjena 1974. u vremenima nasilnog potiranja Hrvatskog proljeća. Zauzimanjem Hrvatske demokratske zajednice vraćena je na radost trogirskog puka 28. srpnja 1990.
Godine 1995. Gradsko poglavarstvo Grada Trogira na čelu sa gradonačelnikom Jerolimom Ostojićem, organizira svečanu proslavu 160. godišnjice nastanka stihova hrvatske himne, 60. obljetnice postavljanja spomen-ploče sa stihovima hrvatske himne na pročelje Gradske vijećnice i 5. obljetnice ponovnog postavljanja spomen-ploče na isto mjesto. (autorice: Danka Radić, Aleksandra Bilić Petričević, Daniela Kontić-Strojan)
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više