Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

MOL ne namjerava prodati dionice INA-e

Hernádi: MOL grupa traga i za novim mogućnostima

 
 
MOL grupa dalje jača svoju poziciju u srednjoistočnoeuropskoj regiji, dok u interesu dugoročnoga rasta pored naftne industrije sve veću pozornost posvećuje i iskorištavanju drugih mogućnosti – rekao je predsjednik uprave i generalni direktor naftnog koncerna u intervjuu MTI-ju.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/11/hernadi_zsolt2_1.jpg
Zsolt Hernádi
 
Zsolt Hernádi je izrazio mišljenje da, iako je nafta stvorila mogućnost za stjecanje značajnih tržišnih pozicija, mogućnosti rasta unutar toga sektora su ograničeni s više aspekata, na prodaju benzina i dizela uvelike utječu troškovi logistike, to jest na koju se udaljenost isplati dostavljati proizvode. Istodobno, rafinerije proizvode pedesetak vrsta različitih proizvoda koji su iskoristivi dijelom u kemijskim pogonima MOL-a, a osim toga u više od 40 država mogu se i prodati kao prerađevine. Kao rezultat maloprodajne strategije, u Mađarskoj više od 150 tisuća, a na razini regije nekih 750 tisuća posjećuje svakodnevno benzinske crpke, a temeljem toga može se pojaviti pitanje koje druge proizvode i usluge MOL može prodati što većem broju krajnjih korisnika.
 
Kako je rekao, osim proširenja maloprodajne djelatnosti sada već organski dio strategije MOL-a čini i proširenje lanca vrijednosti, a u taj krug spada npr. nedavno pokrenut pogon za proizvodnju butadiena, tvornica za proizvodnju sintetičke gume koja se gradi, kao i kontinuirano poboljšanje učinkovitosti pojedinih sektora, a unutar toga npr. strukture prihoda. Za optimizaciju unutarnjih procesa tvrtka provodi mjere koje je donijela zajedno sa sada već međunarodnim vodstvom i stručnim timom. Kao rezultat zadnjega programa za povećanje učinkovitosti, MOL je u razdoblju od 2010-2014. u rafiniranju i trgovini (downstream) postigao poboljšanje rezultata od 500 milijuna dolara. Novi cilj je poboljšanje od dodatnih 500 milijuna dolara do 2017. godine.
 
Predsjednik uprave je dodao kako je optimizacija kontinuirana i u istraživanju i eksploataciji (upstream), te su tako koraci poduzeti u cilju povećanja proizvodnje na zrelim poljima koji su na vrhuncu eksploatacije rezultirali da je eksploatacija na mađarskim poljima umjesto predviđenih 5% smanjena za samo 1% u prva tri kvartala u odnosu na godinu dana ranije rezultate. A novim akvizicijama u Norveškoj MOL teži k stjecanju znanja na području istraživanja i eksploatacije na moru, jer tim znanjem još ne raspolaže. Istovremeno, profitabilnost sektora ne ovisi samo o učinkovitosti nego i o rafinerijskim maržama i međunarodnoj cijeni nafte – dodao je. Na pitanje koji dio portfelja najviše obećava, Hernádi je odgovorio kako snagu grupi daje činjenica da stoji na više nogu te da istraživanje-proizvodnja te prerada-trgovina funkcioniraju integrirano.
 
Naftna industrija je s više aspekata volatilna, stoga je teško prognozirati i istaknuti samo jedan element. Kao primjer, naveo se je kako je 2011. godine Sirija smatrala najstabilnijom zemljom na Bliskom istoku s „obećavajućim portfeljem“. INA je tamo investirala oko 1 milijardu eura, no zbog političke situacije nastale u toj zemlji danas je računovodstvena vrijednost plinskih investicija u Siriji svedena na nulu. Neuspjeh je također relativni pojam, 2003. godine smatralo se uspjehom stjecanje 25% udjela u INA-i kupljeno radi uspostavljanja sigurnosti opskrbe u srednjoj Europi, a danas predstavlja problem, iako je udjel MOL-a u kompaniji otada porastao i tvrtka vrši prava korporativnog upravljanja. 
 
Kako je dodao, najveći financijski gubitak u zadnje vrijeme ipak je bilo otpisivanje velikog dijela imovine u Siriji, a najveći uspjeh upstream u Pakistanu. Međutim, kako je naglasio, osnovni, stožerni dio MOL-ova portfelja i glavni biznis je u srenjoistočnoeuropskoj regiji, jer tu tvrtka raspolaže logistikom izgrađenom u poznatom okruženju. „Ovdje smo doma a veliki dio investicija upravo ovdje ostvarujemo“ – rekao je. MOL u Mađarskoj godišnje ulaže oko 100 milijardi forinti. Istovremeno, rast u regiji ima svoj utjecaj, u downstreamu su ostale svega tri kompanije koje funkcioniraju kao odlučujući tržišni akteri: poljski PKN Orlen, OMV i MOL. Hernádi smatra kako bi veća koncentriranost tržišta već nametnulo probleme što se tržišnog natjecanja tiče, stoga će taj raspored vjerojatno dugo vremena opstati. Predsjednik uprave rekao je kako se zbog niske cijene nafte u svim sektorima provode nove kalkulacije, kako bi se vidjelo isplati li se sačuvati određene sektore, no MOL grupa koja raspolaže s odgovarajućom financijskom pozadinom i likvidnosti, ne treba nužno poduzeti klasične korake i odbaciti neke dijelove imovine.
 
Vezano uz INA-u Zsolt Hernádi rekao je: „ne možemo govoriti o tomu da će MOL otkupiti udjel hrvatske naftne kompanije koji je u državnom vlasništvu sve dok aktualna vlada ne stvori okruženje povoljno za investicije i ne teži k suradnji sa stranim tvrtkama koje ulažu u zemlju, a i s INA-om.“ Prije skoro dvije godine MOL je najavio kako je spreman prodati svoj udjel u INA-i, prema riječima predsjednika uprave bilo je više zainteresiranih, zadnji puta u proljeće ove godine, no nije postignut napredak koji bi se mogao iskomunicirati. Na pitanje u kojoj bi mjeri prodaja INA-e utjecala na mađarsku naftnu grupu, Hernádi je rekao kako je hrvatska naftna kompanija u strategiji MOL-a prije 10 godina još imala ozbiljnu težinu, no danas već postoji i strategija bez INA-e, ali prvenstveni i dugoročni interes MOL-a i energetske sigurnosti srednje Europe je da INA ostane dijelom grupe.(www.napi.hr, MTI)

Povezani članci

Digitalizacija proizvodnje električne energije

HF

Nagodba o Agrokoru – kraj Hrvatske

HF

Transsibirskom željeznicom od Japana do Europe

HF

Nema koristi od najavljene porezne reforme

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...