Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Rast irskoga gospodarstva

Gospodarstvo dopingirano prednostima za multinacionalne kompanije

 
 
Rast od 26 posto u 2015. ne odražava stvarnost otoka koji privlači velike tvrtke poreznim prednostima i fleksibilnim zakonom o radu. Sredinom srpnja Irski ured za statistiku iznenadio je svijet korekcijom svog rasta za 2015. Prema novim računicama, irsko gospodarstvo prošle je godine ostvarilo rast od 26,3 %, a ne 7,8 % kako je prvotno bilo objavljeno. Ako je to točno, Irska bi se našla na popisu najdinamičnijih gospodarstava u svijetu. Ali nije zlato sve što sja:  za taj rast od 26,3 posto, koji čak nije svojstven ni zemljama u razvoju, više su zaslužni transferi aktive američkih multinacionalnih kompanija negoli ono što se uistinu događa na terenu. Taj nesrazmjer vidljiv je u jednom podatku: Kada bi nastavilo rasti po toj stopi, irsko bi gospodarstvo za dvadeset godina bilo veće od kineskog. „Odsada se ne možemo pouzdavati u podatak o BDP-u“, smatra Oliver Mangan, glavni ekonomist AIB-a, druge najveće banke u zemlji. „BDP ne odražava stvarnu gospodarsku aktivnost“, smatra i Gabriel Fagan, glavni direktor irske Središnje banke.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/09/c2.thejournal.ie_media_2012_08_ireland-earns-bank-of-ireland-4-390x285.jpg
Rast od 7,8 posto mnogo je bliži stvarnosti. Taj podatak maleno i vrlo otvoreno otočno gospodarstvo uvrštava na popis najsnažnije rastućih gospodarstava starog kontinenta. Irsko gospodarstvo raste četiri puta više od Španjolske, preko četiri puta više od Njemačke i šest puta više od Francuske. Keltski tigar – pridjev koji je zemlja stekla sredinom devedesetih godina kada je bilježila dvoznamenkasti rasti – ponovno je počeo rikati osam godina od prsnuća nekretninskog mjehura i tri godine od izlaska iz europskog programa spasa teškog 85 milijardi eura.
 
Nezaposlenost u Irskoj niža je od 8 %, prošle je godine privatna potrošnja porasla je za 4,5 posto, nekretninski sektor se dobro oporavlja, i za razliku od onoga što se zbiva u sredozemnim zemljama, javni dug osjetno pada: većina međunarodnih organizacija, smatra da će javni dug pasti ispod 100 % BDP-a do kraja godine, dok je tijekom krize dosegnuo čak 125 %. Na smanjenje javnog duga nije čak utjecala ni činjenica da je zemlje tri mjeseca bila bez vlade. Što se krije iza tog rapidnog oporavka? Prema službenoj tezi, koju dijele irske vlasti i Europska komisija, Irska je uzorna zemlja u pogledu fiskalne discipline i reformi, savršena realizacija dobro poznatog modela krajnje štednje, koji nije dobro prihvaćen na jugu Europe. Prema toj teoriji, svaka prilagodba javne potrošnje u kombinaciji s internom devalvacijom – smanjenjem plaća – rezultira većom konkurentnošću i ekonomskim rastom.
 
Ako se uzmu u obzir postojeći podaci, ta teorija je vjerojatno točna: Irska, čiji je BDP u prvoj fazi recesije padao 11 %, i u manjoj mjeri Španjolska, dvije su zemlje koje su se vrlo predano držale onoga što su im propisale europske institucije. I upravo su se te dvije zemlje PIIGS-a (pejorativni nadimak koje su tijekom krize zbog prekomjernog duga dobili Portugal, Irska, Italija i Grčka) najbrže oporavile nakon velike recesije. Ali to je ujedno za posljedicu imalo veliki društveni jaz. No unatoč toj generaliziranoj ideji s epicentrom u Bruxellesu, vrag se krije u detaljima. Mnogi poput Aidana Regana, profesora ekonomske politike na Sveučilištu u Dublinu, ne podržavaju takvo objašnjenje: „Ključ oporavka jest u nazočnosti velikih tehnoloških tvrtki jer to multiplicira izvoz usluga. Država je politikom niskih poreza odigrala ključnu ulogu kako bi privukla industriju visokih tehnologija“, istaknuo je Regan.
 
To potvrđuje i predsjednik Irske središnje banke potvrđuje: „Najveća prednost naše ekonomije su porezne olakšice koje, kao u slučaju Applea, omogućuje strana ulaganja.“ Korporativni porez u Irskoj od 12,5 posto najniži je u eurozoni, i među najnižima u svijetu. Bruxelles nije primorao Dublin na povećanje tog poreza u okviru mjera za spas. Porezne olakšice, međutim, nisu jedine zaslužne za golema ulaganja. „Silicijska dolina mogla je dobiti isti tretman u Švicarskoj, Nizozemskoj ili baltičkim zemljama. Ali, tamo, tržište rada nije tako fleksibilno“, smatra Regan. „Takve kompanije žele privući najtalentiranije ljude u Europi i imati mogućnost da zapošljavaju i otpuštaju radnike kako im se prohtije.“ Po njegovu mišljenju, a suprotno tezama o konkurentnosti koje je zastupala Trojka i neke vlade poput primjerice Španjolske, tim kompanijama nisu bitni troškovi rada. One su spremne plaćati visoke plaće, ali žele da radno zakonodavstvo bude što sličnije američkome.“
 
Poreznom i radno-pravnom čimbeniku, koji su definitivno najvažniji, valja pridodati i efekt clustera. Otkako se Apple, koji je u utorak sankcioniran zbog neplaćanja poreza Irskoj, 1989. nastanio u Corku – kada je zemlja još uvijek bila jedna od najsiromašnijih zemalja zapadne Europe – broj kompanija koje se odlučuju za Irsku ne smanjuje se. Google je stigao 2004. s manje od 50 zaposlenika, a ta se brojka u posljednjih 12 godina ustostručila. Facebook je stigao 2008. sa samo tridesetak osoba, a danas ih upošljava 1000. U Dublinu, 80 tvrtki iz Silicijske doline postale su ključni poslodavci. U protekla dva desetljeća izravna ulaganja SAD-a u Irsku premašila su ulaganja u četiri glavne zemlje u usponu – Kinu, Indiju, Brazil i Rusiju. A upravo taj podatak objašnjava ljutitu reakciju irske vlade na odluku Bruxellesa o sankcioniranju Applea: „Radije ćemo se odreći 13 milijardi eura, nego da se Bruxelles okomi na našu nepogrešivu metodu privlačenja multinacionalnih kompanija.“
 

Ignacio Fariza, El País, Madrid

Povezane objave

OIE u Njemačkoj prvi puta pretekli ugljen

HF

Naknada izvršnom direktoru: Najplaćeniji glavni izvršni direktori u Sjedinjenim Državama 2022. godine

hrvatski-fokus

Završne pripreme za primjenu GDPR uredbe

HF

Arbitraže: Hrvatska – Slovenija 2:0

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više