Hrvatski Fokus
Aktualno

Milanović štiti kriminal u svojoj Vladi

Pitanje za Cvitana: Zašto Zmajlović i Pejnović nisu već u Remetincu a postoje svi dokazi?

 
 
Bez obzira što je raspolagao praznim i drugim poslovnim prostorima, DUUDI je davao suglasnosti tijelima državne uprave za zakup poslovnih prostora. Ne vode se evidencije o danim suglasnostima, a ocijenjeno je da je dano više od 1200 suglasnosti – Riječ državnih revizora za SDP-ovu kamarilu je samo mrtvo slovo na papiru, a dokaz je slučaj preseljenja ministra Mihaela Zmajlovića u Zagreb-tower i bespotrebno razbacivanje državnim novcem. Revizija je još ljetos u tom slučaju utvrdila teške nepravilnosti, koje je samo pojačala revizijom DUUDI-ja, kojim upravlja Mladen Pejnović, stari komunistički kadar, koji je kumovao tom bezrazložnom preseljenju i dodatnom trošku za državu. Drugi kum je također SDP-ov kadar, Dinko Cvitan, koji unatoč kaznenoj prijavi koju je podnio ORaH, po tom pitanju ništa nije poduzeo.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/11/duudi.bmp
Najnoviji nalaz Državne revizije u DUUDI-ju potvrđuje ono što je već široj javnosti poznato, a to je da se državnom imovinom nije upravljalo savjesno, već protivno pravilima i zakonima, svim pozitivnim propisima koji postoje u RH. Naime, revizija je utvrdila da je pod DUUDI-jem od 1028 prenesenih poslovnih prostora, 794 su korišteno na temelju prenesenih prava iz naslijeđenih ugovora zaključenih s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, 51 je korišten bez pravne osnove, 34 su korištena prema važećim ugovorima, a 149 je bilo prazno. 
 
Prema spomenutom ugovoru, Društvu je u veljači 2014. na upravljanje preneseno 149 praznih poslovnih prostora, od kojih je 86 bilo u gradu Zagrebu. Bez obzira što je raspolagao praznim i drugim poslovnim prostorima, DUUDI je davao suglasnosti tijelima državne uprave za zakup poslovnih prostora. Prema obrazloženju DUUDI-a, ne vode se evidencije o danim suglasnostima, a ocjenjeno je da je dano više od 1200 suglasnosti. Tako je DUUDI, Mladen Pejnović dao suglasnost za zakup skupljeg privatnog prostora – preseljenje i Zmajloviću, iako je 86 praznih državnih prostora bilo samo u Zagrebu. A Zmajlović je mogao koristiti i 778 državnih kvadrata na Ksaveru koje nitko ne koristi. Država je tu, prema kaznenoj prijavi koju je podnio ORaH, oštećena za milijune kuna.
 
Loša odluka preseljenje
 
Državni ured za reviziju definirao je selidbu Fonda za zaštitu okoliša iz besplatnog državnog prostora u privatni poslovni neboder Zagreb Tower kao lošu poslovnu odluku, a Državno odvjetništvo istražuje čitav slučaj. No to, zahvaljujući ugovoru o zakupu koji je sklopio direktor Fonda Sven Müller, ne može vratiti povijest unatrag. Ugovorom s privatnom tvrtkom Europolis Zagreb Tower, Fond se obvezao plaćati zakupninu i troškove održavanja tijekom idućih pet godina u vrijednosti od 4,1 milijun eura.
http://www.mint.hr/UserDocsImages/duudi-jpeg-L.JPG
I pritom si poprilično vezao ruke: u slučaju prijevremenog raskida ugovora tijekom prve tri godine najma, Fond bi morao platiti zakupodavcu 3,6 milijuna kuna, odnosno pola milijuna eura. U slučaju raskida u posljednje dvije godine, Fond je obvezan platiti Zagreb Toweru 2,6 milijuna kuna. Selidbu Ministarstva zaštite okoliša i ostalih "okolišnih" institucija istražuje i Državno odvjetništvo.
 
U aferi sa selidbom u luksuzni poslovni neboder na istoku Zagreba, jednu od ključnih uloga odigrao je prvi čovjek Fonda za zaštitu okoliša Sven Müller. Nekada direktor u hrvatskoj podružnici austrijske tvrtke Porr, koja je imala vlasnički udjel u Zagreb Toweru, potom i član uprave Stipić grupe, koja je gradila Zagreb Tower, Müller je koncem 2013. godine dobio dozvolu Vlade da iznajmi 5452 metra četvorna u tom poslovnom neboderu.
 
Državna revizija u brojkama
 
15,87 eura – po metru četvornome cijena Zagreb Towera
4.180.300 eura – najamnina i održavanje u Zagreb Toweru
29,6 posto – veći trošak nego u državnom prostoru na Ksaveru
765.490 kuna – trošak dodatnog uređenja prostora fonda u Zagreb Toweru
 
Što je bilo utvrđeno još prije dva mjeseca? Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije imao razloga seliti se iz državnih prostora u Zagreb Tower. Troškovi zakupa u ovom privatnom poslovnom neboderu su za 29,6 posto veći nego su bili na zagrebačkom Ksaveru. U preuređenje ureda na Ksaveru, Fond je od 2007. već uložio 24,2 milijuna kuna, a na novoj lokaciji nema mjesta za arhiv Fonda. Osim toga, država samo u kompleksu na Ksaveru na raspolaganju ima dodatnih 778 državnih kvadrata koje nitko ne koristi, a koji bi mogli zadovoljiti potrebe Fonda.
http://www.zagrebtower.com/data/novosti/52de5a2023b48.jpg
Zaključak je to Izvještaja Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj reviziji Fonda za zaštitu okoliša za 2014. godinu. Revizija je češljala poslovanje Fonda gotovo punih pet mjeseci, od konca ožujka do polovine kolovoza. Njezin nalaz u potpunosti potvrđuje navode Slobodne Dalmacije, koja je prije godinu dana prva objavila detalje tajnog ugovora Ministarstva za zaštitu okoliša i Fonda sa Zagreb Towerom, te ustvrdila da je selidba iz povoljnih državnih prostora u privatni poslovni neboder najskuplja i najnepovoljnija varijanta rješavanja pitanja radnog prostora. Umjesto Zagreb Towera, "Slobodna" je predlagala korištenje postojećih državnih prostora koji zjape prazni, a koji bi se, kao dugoročno rješenje, mogli preurediti i prenamijeniti za hrvatske okolišne institucije.
 
Takav su plan imali HDZ-ovci Branko Bačić i Mario Šiljeg dok su bili ministar i ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša u vrijeme Vlade Jadranke Kosor. Takav je plan imala i tadašnja SDP-ova ministrica Mirela Holy na startu mandata Vlade Zorana Milanovića, koja je čak od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom dobila državnu zgradu u Krajiškoj ulici za tu namjenu, te osigurala dio sredstava od jednog američkog fonda za zaštitu okoliša. Tek s dolaskom Mihaela Zmajlovića plan Ministarstva se mijenja, i kao najbolja opcija počinje se promovirati zakup privatnog prostora.
 
Izvještaj o obavljenoj reviziji ovih je dana dostavljen Fondu na očitovanje, nakon čega će se uputiti u Sabor. U njemu se detaljno opisuju financijski uvjeti koje je Fond imao prije u državnom prostoru na Ksaveru, i koje ima nakon što se prošle godine u listopadu preselio u Zagreb Tower. Na Ksaveru je koristio prostor od 3768 metara četvornih, od čega je 2830 kvadrata bilo u državnom vlasništvu, koji su korišteni bez naknade, uz plaćanje pričuve od 26 kuna po metru četvornome, odnosno 882.960 kuna na godišnjoj razini. Ukupni troškovi na Ksaveru Fond su koštali 4,2 milijuna kuna, odnosno 92,45 kuna po metru četvornome. Selidbom u Zagreb Tower situacija se mijenja, i to na štetu Fonda, a ukupni troškovi rastu gotovo za trećinu, odnosno za 29,6 posto. Za 5452 metra četvorna Fond Zagreb Toweru u pet godina treba platiti 4,18 milijuna eura, odnosno 15,87 eura po metru četvornome.
 
Nove zavrzlame
 
Državna revizija upozorila je i da ugovor Fonda i Zagreb Towera predviđa povećanje zakupnine proporcionalno MUICP-u (Indeksu potrošačkih cijena monetarne unije), što, ustvrdili su revizori, nije predviđeno suglasnošću koju je Fond dobio od DUUDI-ja i Vlade. Fond je prostore koje se Zagreb Tower obvezao urediti naknadno preuređivao, što je ukupno koštalo dodatnih 765 tisuća kuna, odnosno stotinjak tisuća eura. Fond se, radi zaštite poslovnih interesa zakopodavca, obvezao dijelove ugovora sa Zagreb Towerom držati poslovnom tajnom, za što je revizija utvrdila da je u suprotnosti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/11/criminal-narrow_4.png
Revizori su otkrili još jedan značajan podatak. Početkom prosinca prošle godine Fond je dao 1041 metar četvorni u podzakup Ministarstvu zaštite okoliša, koje je za taj najam u prosincu platilo dodatnih 88.754 kune. Revizori se nisu detaljnije upuštali u pojašnjavanje pozadine ovakvog manevra. Ministarstvo je, naime, da bi izbjeglo prigovore zbog skupe selidbe, formalno zatražilo manji broj kvadrata u Zagreb Toweru, a time ukupan trošak preseljenja prikazalo nižim nego što on doista jest. Pritom u podatke predstavljene javnosti uopće nisu računali troškove zakupa Fonda, jer on, pravdali su se u Ministarstvu, i nije proračunsko tijelo koje se financira novcem poreznih obveznika. Bura oko preseljenja trebala se stišati, sve okolišne institucije se preseliti u Zagreb Tower, a Fond kroz podnajam dati još tisuću kvadrata Ministarstvu. Formalno, Ministarstvo je imalo manji trošak. U praksi, konačan ceh bio je znatno veći od prikazanog. Samo što to iz podataka Ministarstva nitko ni u Vladi, ni u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, ni u javnosti, nije mogao iščitati.
 
Poštenje se ne isplati: Čovjek koji se odbio preseliti, naravno, dobio otkaz. Za razliku od direktora Fonda za zaštitu okoliša, Neven Voća, ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša, institucije koja se također trebala preseliti u Zagreb Tower, odbio je potpisati ugovor o zakupu novih poslovnih prostora u Zagreb Toweru. Ono što ih inače košta 905 tisuća kuna, on nije želio plaćati 1,61 milijun kuna, odnosno 678 tisuća kuna više. Voća je, ne želeći potpisati za Agenciju nepovoljan ugovor, na koncu dao ostavku na mjesto ravnatelja Agencije. Na njegovu poziciju došao je Rene Vukelić, no ni on očito nije potpisao ugovor o zakupu jer Agencija i dalje djeluje na svojim starim adresama.(www.direktno.hr)

Povezani članci

Plagijat nobelovca Ive Andrića

HF

Oluja – slom srpskog nacifašističkog projekta

HF

Od Milike Šundića do Roberta Bajrušija

HF

Prestanite nas cenzurirati!

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...