Sumorna perspektiva za naftnu industriju

Pritisak na cijenu nafte čak će porasti

Padu cijena nafte ne nazire se kraj. Neki čak predviđaju da bi se barel „crnog zlata“ uskoro mogao nuditi za samo 20 američkih dolara! Takav razvoj događaja nije nimalo bezopasan… Zbog prevelike globalne ponude od sredine 2014. godine cijena nafte više je nego prepolovljena. U pozadini tog trenda jest povećanje proizvodnje nafte  iz škriljevca u SAD-u prijepornom tehnikom frackinga. Osim toga, potražnja pada kao posljedica ekonomske slabosti najvećih potrošača poput Kine i drugih zemalja s ubrzanim gospodarskim rastom. No nakon najnovijeg pada cijena na tržište nafte donekle se vratio mir. U ponedjeljak (7. 12. 2015.) cijena je iznosila 40,60 dolara po barelu, najniža u posljednjih sedam godina, da bi se u međuvremenu ipak vratila na 40,94 dolara po barelu.

Eugen Weinberg

Do toga je došlo zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) donesene u petak (4. 12. 2015.) da  će zadržati svoju politiku visoke proizvodnje. OPEC je time signalizirao da je očigledno napustio svoju dugoročnu strategiju ograničenja proizvodnje u krizi, ocjenjuje Sanjiv Shah, glavni strateg u londonskoj savjetničkoj kompaniji „Sun Global Investments“.

Svjetska banka za sljedeću godinu predviđa malu svjetlu točku za zemlje koje proizvode naftu – ona predviđa prosječnu cijenu od 51 dolara po barelu za 2016. To bi značilo dolar manje od očekivane prosječne cijene za 2015. Eugen Weinberg, specijalist za sirovine njemačke Commerzbanke, smatra međutim da će poslije odluke OPEC-a cijene nafte na dnu ostati znatno dulje nego što se mislilo: „To će pogoditi ne samo zemlje OPEC-a nego i Rusiju, Meksiko i Norvešku.“ Međunarodni monetarni fond smatra da će probleme imati i zemlje kao što su Venezuela, Irak i Nigerija.

Očekuje se da će ponuda nafte ostati obilna, upozorava Svjetska banka. Razlog za to je što se na tržište vraća još jedan veliki proizvođač – Iran. Nakon što je Teheran postigao kompromis sa Zapadom u vezi s nuklearnim programom, on može opet energično pokrenuti proizvodnju nafte. „Nakon okončanja sankcija, imamo pravo odmah se vratiti na proizvodnu razinu koju smo imali, odnosno na našu nekadašnju prosječnu proizvodnju“, najavio je početkom rujna iranski ministar za naftu Bijan Namdar Zanganeh. Osim toga, cijene nafte sljedeće bi godine mogle pasti i zbog slabljenja globalnog gospodarstva, što smanjuje potražnju za energijom. Po MMF-u, dramatičan pad cijena te sirovine predstavlja jedan od najvećih rizika za gospodarstvo. Na to upozorava i Međunarodna agencija za energetiku (IEA). „Niže cijene možda jesu dobra vijest za potrošače, ali postoji rizik da će izostati neophodne investicije u proizvodnju nafte“, upozorava IEA.

Stručnjaci  predviđaju da će se cijena nafte naći pod još većim pritiskom. „Ponovno se spominje cijena od 20 dolara za barel“, piše u izvješću trusta mozgova „Energy Aspects“. U intervjuu za DW Spencer Welch, stručnjak za naftno tržište iz londonske tvrtke IHS, potvrđuje da bi cijena nafte mogla još dodatno pasti. „Ako cijena nafte padne na 20 dolara po barelu, ponuda bi se smanjila i tako bi se ponovo podigle cijene.“ Općenito, Welch smatra da je niska cijena nafte loša za industriju frackinga, ali istodobno i za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije. „Niske cijene nafte i plina u mnogim su industrijskim zemljama – uključujući i Njemačku – djelovale  kao stimulativni paket za gospodarstvo, zato što niske cijene nisu proizvod niske potražnje, nego odluke OPEC-a. Ove godine, potražnja za naftom  trebala bi rasti kao nikad dosad– to je vjerojatno posljedica nižih cijena nafte“, zaključuje Eugen Weinberg.

Klaus Ulrich, Deutsche Welle