U distribuciji plina radi se o reguliranoj djelatnosti a HERA je kao posljednju baznu godinu uzela 2020.
Distributeri plina s postojećim reguliranim cijenama plina tonu u nelikvidnost, a HERA i MINGOR mjesecima analiziraju situaciju i otežu s izvanrednom revizijom tarifa, koja bi minimalno povećala krajnju cijenu kupcima, a omogućila bi sigurnost sustava.
Tvrtke u distribuciji prirodnog plina glavninu prošle godine upozoravaju na svoje neodrživo poslovanje te apeliraju na Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA) da donese odluku o izvanrednoj reviziji dozvoljenih prihoda svima njima. Naime, upozorili su da su gotovo sve tvrtke u djelatnosti, u kojoj ih je 27, zabilježile negativan poslovni rezultat u 2022. Slično se nastavilo i prošle godine i sve je više zabrinutosti zbog opasnosti od pojave ozbiljnijih poremećaja opskrbe. Za sada, njihov apel je bez uspjeha, a i oni koji još drže “glavu nad vodom” pitaju se kada će konačno mjerodavni reagirati.
Distributeri su na svoju situaciju upozoravali lani u svibnju preko Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri HGK. Na dopis koji su poslali krajem svibnja iz HERA-e im je odgovoreno 10. listopada, a lani krajem studenog je HERA zatražila financijske podatke o poslovanju i predviđanja buduće potrošnje plina za 2023. i 2024.. To je protumačeno kao signal da bi istekom važenja Uredbe 1. travnja možda došlo do hitno potrebne revizije tarifa za stabilizaciju njihovog poslovanja.
“Svi podaci koje je HERA zaprimala tijekom prosinca 2023. trenutno su u postupku analize, zbog čega HERA u ovom trenutku nije u mogućnosti iznositi zaključak o poslovanju operatora plinskih distribucijskih sustava u Republici Hrvatskoj niti o potencijalnoj izvanrednoj reviziji tarifnih stavki za distribuciju plina, osobito uzimajući u obzir specifičnosti poslovanja svakog pojedinog operatora.”, odgovoreno je na naš upit iz te agencije.
Regulirana djelatnost
Naime, u distribuciji plina radi se o reguliranoj djelatnosti a HERA je kao posljednju baznu godinu uzela 2020. a od tada se uslijed inflacije, krize u dobavi plina i cjenovnih šokova puno toga promijenilo. Distributeri su zatražili izvanrednu reviziju dozvoljenih prihoda, što HERA ima pravo provesti vlastitom procjenom „uslijed neočekivane promjene na tržištu, koje su značajno utjecale na uvjete obavljanja energetskih djelatnosti, a koje operator nije mogao predvidjeti niti ih spriječiti, izbjeći ili otkloniti“, stoji u Metodologiji na koju se pozivaju.
„Sve je veća opasnost od potpune nelikvidnosti distributera plina, što posljedično može dovesti do ugrožavanja sigurnosti sustava“, napisali su u dopisu poslanom HERA-i. Riječ je o tehničkoj djelatnosti koja nema ekstra zarade, već je naglasak na sigurnosti sustava i opskrbe, ali postoji i potreba za širenjem distribucijske mreže, a sve to je postojećim tarifama dovedeno u pitanje.
Negativno poslovanje rezultat je više faktora – s jedne strane pada potrošnje plina a s druge strane nedostatnih tarifa koje su utvrđene Metodologijom temeljem bazne 2020. godine za regulacijsko razdoblje 2022.-2026., s predviđenom inflacijom od 2,6 do 2,3 %. Pad potrošnje plina iz 2022. – koji je iznosio cca 15 % – nastavio se i u prošloj godini, a njihov prihod vezan je za svaki transportirani kubik. Službena inflacija je za 2022. iznosila 10,8 % a u 2023. 8,4 %.
Od srpnja pa sve do studenog 2022. zbog sporosti MINGOR-a bili su prisiljeni tržišno nabavljati plin za pokrivanje gubitaka po cijenama i do 200 eura/MWh, a HERA im je u tarifi priznavala 27 eura/MWh. Tek u listopadu 2022. im je omogućeno da plin kupuju preko HEP-a po cijeni od 48 eura/MWh. Da se tada nije reagiralo, cijeli sustav bi kolabirao.
Kolateralne žrtve političkog fiksiranja cijena
Međutim, osim nabavne cijene plina rasli su i troškovi poslovanja i plaće, održavanje, a poskupio je i novac. Sve to njihova tarifa nije anticipirala ni tada a ni danas, što izaziva veliki revolt na funkcioniranje regulatorne agencije, ali i Ministarstva gospodarstva, jer se čini da institucije koje ne priznaju problem. Jedan od distributera s kojim smo razgovarali rekao nam je da je za njih situacija već duže vrijeme neodrživa, a tvrtke su postale „kolateralne žrtve političkog fiksiranja cijena plina“.
Čini se da je za njih situacija zacementirana, barem do 1. travnja ove godine, do kada važi Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, koja zabranjuje distributerima da tijekom njezinog važenja službeno traže reviziju tarifa.
Međutim, šuška se da bi se ta Uredba nastavila produžavati i nakon tog roka, što ih stavlja u tešku situaciju ne bude li promjene jer sve teže imaju prostora za održivo poslovanje.
Upozoravaju da nemaju akumulacije iz koje bi mogli nastaviti povećavati plaće pa strahuju od gubitka zaposlenih, što posljedično dovodi u pitanje sigurnost distribucijskog sustava. „Minimalna plaća dva je puta podizana prošle godine. I mi smo podizali plaće, nismo imali izbora. Ako mi instalateri odu, a mogli bi, jer privatnici im mogu ponuditi bolji novac, gdje ću naći kvalificirane ljude za plaću koji im mogu ponuditi?“, rekao nam je taj sugovornik koji je među rijetkima koji je u proteklom periodu čak i investirao u plinsku mrežu, što za glavninu nije slučaj.
Koliko bi krajnja cijena plina trebala rasti
Direktor jedne od distribucijskih tvrtki rekao nam je da u slučaju da regulator ili Vlada produlje trajanje Uredbe i da se čeka kraj regulacijskog razdoblja „vjerojatno bi svi ODS-ovi propali“, a 2027. bi došlo do znatnog skoka tarifa za one koji su uspjeli preživjeti, što bi i građanima značilo veće račune.
Pitali smo ih koliki rast tarifa bi bio optimalan? Tarifa za distribuciju plina u krajnjoj cijeni čini 8 do 10 %. Minimum koji je potreban za normalno funkcioniranje sustava je rast tarifa distribucije za do 20 do 25 %, kažu nam. Objašnjavaju da takvo, naoko veliko povećanje, znači povećanje krajnje cijene plina za 1,5 % do 2 %, što je većini kupaca zanemarivo, ako to stavimo u kontekst sigurnosti opskrbe i plinskog sustava u cjelini.
Ako je cilj zadržati postojeće cijene krajnjim kupcima, može se kompenzirati distributere iz namjenskih proračunskih fondova, kao što je provedeno u većini EU zemalja. Tako nešto već je moglo biti u primjeni da je u rujnu izmijenjena Uredba, kojom je HEP ODS-u i HOPS-u omogućeno da od države kompenziraju troškove tehničkih gubitaka energije u mreži, a isto nije omogućeno ODS-ovima u plinu, koji su stavljeni u neravnopravan položaj. Budući su cijene plina i dalje relativno visoke, na plaćanje gubitaka plina u mreži može otići i 10 % do čak 30 % ukupnog prihoda transportera plina, ovisno o veličini distribucijskog područja i stanju plinske mreže.
Kao potencijalno velik problem za sve tvrtke tu je i problematika plaćanja služnosti na javnim cestama, jer je plinašima ukinuta mogućnost izuzetka, kakav su, primjerice, izmjenama zakona izborile vodoopskrbe. Neke tvrtke već su dobile račune od Hrvatskih cesta. To će prvo penalizirati sve koji su gradili novu mrežu, odnosno oni su prvi na udaru za plaćanje naknade koja će u konačnici pogoditi i sve ostale, onoga trena kada Hrvatskim cestama postanu dostupni svi potrebni podaci za naplatu te naknade.
Hrvatska stručna udruga za plin daje podršku distributerima. Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a i bivši član Upravnog vijeća HERA-e za naš portal je rekao: „Očigledno je da se situacija na tržištu značajno promijenila od trenutka donošenja Odluke o visinama tarifnih stavki za distribuciju plina za regulacijsko razdoblje do 2026. Takva promijenjena situacija, u kojoj su godišnje inflacije bile značajno veće od predviđenih, kao i svi drugi operativni i investicijski troškovi, povećali su troškovi poslovanja, vjerujem, svim distributerima. HERA je ta koja mora voditi računa o tome i ako je potrebno donijeti odluku o izvanrednoj reviziji. Ako se želi da se ostvare investicije i da se osigura sigurna distribucija plina do krajnjih kupaca ja sam siguran da će trebati provesti izvanrednu reviziju tarifa“.
