Ozana Nadoveza izložila je moguće načine modeliranja učinaka pandemije na potencijalni hrvatski BDP Hrvatske
Ozana Nadoveza, savjetnica u Hrvatskoj narodnoj banci i docentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji Instituta za javne financije i Hrvatske narodne banke, predstavila je članak „Pandemijski izazov: Kako razdvojiti šok ponude i šok potražnje u uvjetima bolesti COVID-19″. Koautorice rada, koji je objavljen na engleskom jeziku u znanstvenom časopisu IJF-a Public Sector Economics te na hrvatskom jeziku u publikaciji HNB-a Istraživanja I-66, su Lovorka Grgurić, savjetnica, i Nina Pavić, glavna stručna suradnica u HNB-u.
Ozana Nadoveza izložila je moguće načine modeliranja učinaka pandemije na potencijalni BDP Hrvatske i uputila na probleme procjena potencijalnog BDP-a u uvjetima makroekonomskog šoka bez presedana te predstavila četiri česta pristupa procjeni potencijalnog BDP-a. To su univarijatni Hodrick-Prescottov (HP) filtar, metoda proizvodne funkcije koju koristi HNB, jednostavni multivarijatni filtar i multivarijatni filtar koji uključuje proizvodnu funkciju. Ocjena učinaka pandemijske krize na potencijalni BDP praćena je analizom i obrazloženjima transmisijskih kanala putem kojih su epidemiološke mjere utjecale na potencijalni BDP u okviru pristupa utemeljenog na proizvodnoj funkciji na koji se oslanja HNB.
Posebnu je pozornost pridala identifikaciji prirode šoka, odnosno dekompoziciji ukupnog šoka na šok ponude (permanentni dio i privremeni dio uzrokovan mjerama zatvaranja) i privremeni šok potražnje. Dodatno, izložila je i implikacije neizvjesnosti kad je riječ o relativnom značenju pojedinih šokova s obzirom na to da je ova dekompozicija značajna i za jaz BDP-a.
Kad je riječ o osnovnoj procjeni potencijalnog BDP-a u Hrvatskoj, Nadoveza je naglasila: „Pritom se kod prijedloga osnovne procjene, u kojoj pretpostavljamo da se dogodio strukturni lom u trend i ciklus komponenti ukupne faktorske produktivnosti (TFP-a), vodilo računa o preporukama Europske središnje banke o poželjnim svojstvima procjene potencijalnog BDP-a i ekonomskim implikacijama kalibrirane dekompozicije šoka u 2020. na šok ponude i šok potražnje“. Dodala je kako je stoga kalibracija provedena tako da revidirana procjena potencijalnog BDP-a zadovoljava kriterije: (1) povijesne procjene – analitičarke HNB-a dale su prednost kalibraciji kod koje su revizije povijesnog potencijalnog outputa i TFP-a što manje, (2) jaz BDP-a dekomponiran je na šok potražnje i šok ponude uz pomoć HNB-ovog modela PACMAN-a i Phillipsove krivulje tako da implicirani jaz bude usklađen s pretpostavkom da bi jaz BDP-a trebao biti glavni faktor u objašnjavanju kretanja temeljne inflacije te (3) procjena stope rasta TFP-a u dugom se roku vraća na pretpandemijsku razinu.
Rezultati procjene potencijalnog BDP-a i jaza BDP-a u kojoj se pretpostavlja strukturni lom u trend i ciklus komponenti TFP-a.
- Doprinosi rastu potencijalnog BDP-a
- b) Jaz BDP-a
Prema tim procjenama potencijalni BDP u 2020. privremeno je pao za oko 1,6% ponajprije pod utjecajem snažnog pada TFP-a izazvanog pandemijom, čiji je negativan doprinos procijenjen na 2,8%. Takav pad implicira negativan jaz BDP-a od 4,8%. Također, takva procjena implicira da je otprilike 40% ukupnog pada BDP-a u 2020. moguće objasniti šokom ponude, dok se ostatak pripisuje negativnom šoku potražnje.
Primijenjena metodologija pokazuje kako pozitivan doprinos potencijalnom rastu dolazi od rada i kapitala, pri čemu je pozitivan doprinos kapitala u 2020. niži od pozitivnog doprinosa u 2019. prije svega zbog kontrakcije investicija u 2020. U dugom se roku pretpostavlja da će stope potencijalnog rasta BDP-a i TFP-a konvergirati svom dugoročnom prosjeku te iznositi oko 1,8%, odnosno 1%. Najveći se doprinos rastu potencijalnog BDP-a očekuje od kapitala zbog optimističnih prognoza o kretanju investicija u idućim godinama povezanim s fondovima EU-a i obnovom grada Zagreba. S druge strane, doprinos rada u dugom bi roku mogao biti neutralan, pri čemu bi pad stanovništva u radnoj dobi i sati rada mogli biti nadoknađeni pozitivnim doprinosom pada prirodne stope nezaposlenosti i veće participacije na tržištu rada.
„S obzirom da u radu pokazujemo da su procjene potencijalnog rasta i jaza BDP-a vrlo osjetljive na odabir metodologije izračuna te nove podatke, HNB dobivene ocjene neprekidano evaluira zbog čega se osnovna ocjena jaza BDP-a u 2020. kontinuirano ažurira“, zaključila je Nadoveza. (A. F.)
