Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Eh, da nije sankcija Rusiji…

Hrvatski rast izvoza jedino kvare EU-ove sankcije Rusiji

 
 
Hrvatski izvoz, prema najnovijim podatcima službene statistike za deset mjeseci, ostvario je rast od 11,7 posto i dosegnuo 9,35 milijardi eura, pri čemu hrvatske kompanije na svim bitnim tržištima bilježe bolje rezultate, izuzev na ruskom i na bosansko-hercegovačkom. Rusija je čak ispala s liste hrvatskih top 10 izvoznih tržišta. Do kraja listopada izvoz u tu zemlju manji je čak 27 posto u odnosu na prethodnu godinu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/Putin_2851614b.jpg
Posljedica je to zategnutih odnosa EU-a i Moskve koji zbog ruske aneksije Krima traju od ljeta 2014., odnosno mjera kojima je Moskva odgovorila na europske gospodarske sankcije. Prije desetak dana Bruxelles je sankcije Rusiji produljio na još pola godine, te će na snazi ostati do kraja srpnja, pa se i nastavak slabljenja rezultata hrvatskih tvrtki na tom tržištu može očekivati i u narednom razdoblju. Inače, početkom prošle godine Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva organizirali su veliki gospodarski skup u Moskvi na kojemu se okupilo više od 250 ruskih i više od 100 hrvatskih kompanija i s kojega su stizale ohrabrujuće informacije o vrijednim ugovorenim poslovima čija je realizacija trebala uslijediti netom nakon zaključenja ugovora.
 
Primjerice, bračka Sardina ugovorila je da samo u 2015. plasira u Rusiju svoje riblje prozvode u vrijednosti od dva milijuna eura, zagrebačka pekarska industrija Mlinar sklopila je ugovor za izvoz u vrijednosti od 10 milijuna eura, posao na tom tržištu ugovorila je i samoborska Klimaoprema, dok je zagrebački proizvođač kozmetike Milla ugovorila značajno povećanje plasmana na to tržište, iznad 10 milijuna eura. No, ti poslovi nisu anulirali gubitak koji hrvatsko gospodarstvo, kao i ostali u EU-u, trpe na ruskom tržištu zbog sankcija. Osim toga, slaba karika za naše izvoznke je i tečajna razlika koju naši gospodarstvenici koji mogu nastupiti na ruskom tržištu i dalje vide kao problem za konkurentan nastup. Suzana Knežević, viša stručna savjetnica u HGK, ističe kako je nakon kratkotrajnog oporavka rublje prema posljednjim podacima opet došlo do pada, što negativno utječe na poslovanje svih europskih tvrtki na ruskom tržištu, ali i na poslovanje ruskih tvrtki. 
 
U novogodišnjoj poruci Anvar Azimov, veleposlanik Rusije u Hrvatskoj, za Ruski vjesnik izjavio je kako treba ispravljati negativne trendove. „U ožujku planiramo organizirati u Zagrebu veliki forum na kojem će se okupiti ruski industrijalci, poduzetnici i investitori. To će biti svojevrsni odgovor na isti takav događaj u Moskvi koji je ugostio hrvatske poslovne krugove u veljači 2015.”, najavljuje ruski veleposlanik. Nedugo nakon toga predviđeno je i održavanje Plenarne sjednice Međuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-ekonomsku i znanstveno-tehničku suradnju, kojoj će prethoditi zasjedanja radnih grupa za trgovinu, energetiku i turizam. Azimov nastavak suradnje za ovu godinu najavljuje u plinskoj i naftnoj industriji, ali i u sektoru brodogradnje, informacijskih tehnologija, farmaceutske i prehrambene industrije te seoskog gospodarstva. Napredak se, ističe, očekuje i u investicijskim projektima, a unatoč uvoznim ograničenjima, ističe da je Rusija spremna više kupovati u Hrvatskoj.
 
Uvoz iz Rusije, u kojemu dominira nafta, prepolovljen je lani, ali idalje trgovinske odnose dvije zemlje obilježava velik hvatski deficit. Uvoz iz Rusije iznosio je u 10 mjeseci 407 milijuna eura, dok je naš izvoz bio tek nešto iznad 151 milijuna. Na listi glavnih izvoznih tržišta bilježi se jačanje prodaje, izuzme li se BiH, u kojoj hrvatske tvrtke najviše osjećaju posljedice izlaska zemlje iz Cefte i ulaska u EU. Izvoz je u 10 mjeseci u BiH pao gotovo 9 posto. No, hrvatske se tvrtke sve snažnije probijaju na slovenskom tržištu, gdje je i lani nastavljen znatan rast od 20% u deset mjeseci. Primjetno je i da se posljednjih godina hrvatske tvrtke sve značajnije probijaju u Španjolskoj, Poljskoj te, među ostalim,  u Izraelu te Egiptu, gdje je za dobre izvozne rezultate ponajviše zaslužna drvna industrija.
 
Top 10 izvoznih tržišta u 10 mjeseci 2015.
 
1. Italija – 1,277 milijardi eura
2. Slovenija – 1,175 mlrd. eura
3. Njemačka – 1,077 mlrd. eura
4. BiH – 0,939 mlrd. eura
5. Austrija – 0,629 mlrd. eura
6. Srbija – 0,442 mlrd. eura
7. Mađarska – 0,354 mlrd. eura
8. Francuska – 0,223 mlrd. eura
9. SAD – 0,217 mlrd. eura
10. Nizozemska – 0,188 mlrd. eura
 

Marija Brnić, Poslovni dnevnik

Povezani članci

Otvorenost proračuna središnje države

HF

Prilika za strana ulaganja u obnovljive izvore

HF

Prijete nam milijuni eura dnevnih kazni

HF

Domaća nafta postaje sve vrjednija

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...