Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Nezaposlenost mladih uništava Hrvatsku

U EU-u imamo najveći postotak mladih koji se obrazuju, ali ih je najviše među nezaposlenima

 
 
Od 2012. do 2014. godine stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je za 1,3 posto (na 17,3 posto), dok je u istome razdoblju u Europskoj uniji ona pala za 0,2 posto, na 10,2 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u studenome 2015. iznosila je 17,7 %. Pokazala je to Anketa o radnoj snazi, najopsežnije istraživanje o obilježjima tržišta rada provedeno na uzorku kućanstava u Hrvatskoj koje je objavio Državni zavod za statistiku. Cilj ankete bio je prikupiti podatke o veličini, strukturi i značajkama aktivnog stanovništva, tj. o radnoj snazi u Republici Hrvatskoj prema međunarodnim standardima.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/nezaposleni-zavod-642x336.jpg
U spomenutom su razdoblju rast broja nezaposlenih zabilježili Austrija (za 0,7 %, na 5,6 %), Belgija (za 0,9 %, na 8,5 %), Cipar za (4,2 %, na 16,1 %), Finska (za 1 %, na 8,7 %), Francuska (za 0,9 %, na 10,3 %), Grčka (za 2 %, na 26,5 %), Italija (za 2 %, na 12,7 %), Luksemburg (za 0,8 %, na 5,9 %), Nizozemska (za 1,8 %, na 7,4 %) te Slovenija za (0,8 %, na 9,7 %). Najveći pad nezaposlenosti od 2012. do 2014. imala je Letonija u kojoj je ona smanjena s 15 na 10,8 posto, a značajan pad broja nezaposlenih imale su i Irska i Litva. Istovremeno, stopa zaposlenosti najsnažnije je rasla u Bugarskoj, Irskoj, Letoniji, Litvi, a manja nego u Hrvatskoj u kojoj je 2014. iznosila samo 54,6 posto bila je u Grčkoj (49,4 %). Najveća stopa zaposlenosti zabilježena je u Švedskoj – 74,9 posto.
 
Kada je riječ o starijim osobama, onima u dobi od 55 do 64 godine, najlošija je situacija bila ponovno u Grčkoj gdje ih je u radnom odnosu bilo tek 34 posto, a slijede Slovenija (35,4 posto), Hrvatska (36,2 posto) i Malta (37,7 posto). Najveći broj osoba te životne dobi koje rade je u Švedskoj (74 posto), Njemačkoj (65,6 posto), Estoniji (64 posto)… No, iako je Švedska po ovome rekorder među zemljama Europske unije, nije i europski rekorder. Na Islandu je u radnome odnosu čak 83,6 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine!
 
Ništa bolje Hrvatska u usporedbi sa zemljama Europske unije ne stoji ni kada je u pitanju cjeloživotno učenje. Udio stanovništva u dobi od 25 do 64 godine koji je sudjelovao u obrazovanju ili usavršavanju u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja u Hrvatskoj je iznosio samo 2,5 posto. Manje od toga imale su jedino Rumunjska (1,5 %) te Bugarska (1,8 %), a blizu Hrvatske su Mađarska i Grčka s oko tri posto. Švedska, Danska i Finska njeguju ovaj način obrazovanja daleko više od ostalih Europljana pa se u tim zemljama udio onih koji se nastavljaju usavršavati kroz karijeru kreće od 25 do 31 posto. Ako se po nečemu ističemo u pozitivnom smislu, to je broj osoba u dobi od 18 do 24 godine s osnovnom školom kao najvišim završenim stupnjem obrazovanja koje se dalje niti školuju, niti se usavršavaju. U Hrvatskoj ih je samo 2,7 posto, a najviše ih je u Španjolskoj i na Malti – oko 21 posto.
 
Kada je riječ o osobama u dobi od 20 do 24 godine koje su završile najmanje srednju školu, u Hrvatskoj ih je prema ovoj anketi čak 96,3 posto. Ponovno je to najviše u Europskoj uniji. Takvih je osoba najmanje u Španjolskoj – 65,8 posto, a prosjek 28 zemalja EU-a je ravno 82 posto. Čak 10,7 % djece živi u kućanstvu u kojemu baš nitko ne radi. Podatci o osobama u dobi od 18 do 59 godina koje žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ponovno su poražavajući za našu zemlju. Među anketiranima takvih je 12,2 posto. Ipak, više ih je u Belgiji, Grčkoj, Italiji, Irskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj čak 10,7 posto djece u dobi do 17 godina živi u kućanstvu u kojemu nitko ne radi, a otprilike isto toliko ih je u Grčkoj i Italiji. U Irskoj i Bugarskoj ih je čak 16 posto, u Španjolskoj 13 posto, a pomalo iznenađuje podatak da ih je u Belgiji čak 12,8 posto, a u Ujedinjenoj Kraljevini 14,2 posto. Najmanje ih je u Luksemburgu (4 posto), Sloveniji (4,5 posto) te u Finskoj (4,8 posto).
 

Eduard Soudil, Glas Slavonije

Povezani članci

RIJEKA – Izgradnja novog kontejnerskog terminala

HF

Hrvoje Šošić i velikosrpski gospodarski planovi

HF

Određenim skupinama se podilazi korištenjem običnog rastavnog veznika

HF

Inoviranje primarni i dominantni faktor uspješnosti

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...