Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Nezaposlenost mladih uništava Hrvatsku

U EU-u imamo najveći postotak mladih koji se obrazuju, ali ih je najviše među nezaposlenima

 
 
Od 2012. do 2014. godine stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je za 1,3 posto (na 17,3 posto), dok je u istome razdoblju u Europskoj uniji ona pala za 0,2 posto, na 10,2 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u studenome 2015. iznosila je 17,7 %. Pokazala je to Anketa o radnoj snazi, najopsežnije istraživanje o obilježjima tržišta rada provedeno na uzorku kućanstava u Hrvatskoj koje je objavio Državni zavod za statistiku. Cilj ankete bio je prikupiti podatke o veličini, strukturi i značajkama aktivnog stanovništva, tj. o radnoj snazi u Republici Hrvatskoj prema međunarodnim standardima.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/nezaposleni-zavod-642x336.jpg
U spomenutom su razdoblju rast broja nezaposlenih zabilježili Austrija (za 0,7 %, na 5,6 %), Belgija (za 0,9 %, na 8,5 %), Cipar za (4,2 %, na 16,1 %), Finska (za 1 %, na 8,7 %), Francuska (za 0,9 %, na 10,3 %), Grčka (za 2 %, na 26,5 %), Italija (za 2 %, na 12,7 %), Luksemburg (za 0,8 %, na 5,9 %), Nizozemska (za 1,8 %, na 7,4 %) te Slovenija za (0,8 %, na 9,7 %). Najveći pad nezaposlenosti od 2012. do 2014. imala je Letonija u kojoj je ona smanjena s 15 na 10,8 posto, a značajan pad broja nezaposlenih imale su i Irska i Litva. Istovremeno, stopa zaposlenosti najsnažnije je rasla u Bugarskoj, Irskoj, Letoniji, Litvi, a manja nego u Hrvatskoj u kojoj je 2014. iznosila samo 54,6 posto bila je u Grčkoj (49,4 %). Najveća stopa zaposlenosti zabilježena je u Švedskoj – 74,9 posto.
 
Kada je riječ o starijim osobama, onima u dobi od 55 do 64 godine, najlošija je situacija bila ponovno u Grčkoj gdje ih je u radnom odnosu bilo tek 34 posto, a slijede Slovenija (35,4 posto), Hrvatska (36,2 posto) i Malta (37,7 posto). Najveći broj osoba te životne dobi koje rade je u Švedskoj (74 posto), Njemačkoj (65,6 posto), Estoniji (64 posto)… No, iako je Švedska po ovome rekorder među zemljama Europske unije, nije i europski rekorder. Na Islandu je u radnome odnosu čak 83,6 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine!
 
Ništa bolje Hrvatska u usporedbi sa zemljama Europske unije ne stoji ni kada je u pitanju cjeloživotno učenje. Udio stanovništva u dobi od 25 do 64 godine koji je sudjelovao u obrazovanju ili usavršavanju u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja u Hrvatskoj je iznosio samo 2,5 posto. Manje od toga imale su jedino Rumunjska (1,5 %) te Bugarska (1,8 %), a blizu Hrvatske su Mađarska i Grčka s oko tri posto. Švedska, Danska i Finska njeguju ovaj način obrazovanja daleko više od ostalih Europljana pa se u tim zemljama udio onih koji se nastavljaju usavršavati kroz karijeru kreće od 25 do 31 posto. Ako se po nečemu ističemo u pozitivnom smislu, to je broj osoba u dobi od 18 do 24 godine s osnovnom školom kao najvišim završenim stupnjem obrazovanja koje se dalje niti školuju, niti se usavršavaju. U Hrvatskoj ih je samo 2,7 posto, a najviše ih je u Španjolskoj i na Malti – oko 21 posto.
 
Kada je riječ o osobama u dobi od 20 do 24 godine koje su završile najmanje srednju školu, u Hrvatskoj ih je prema ovoj anketi čak 96,3 posto. Ponovno je to najviše u Europskoj uniji. Takvih je osoba najmanje u Španjolskoj – 65,8 posto, a prosjek 28 zemalja EU-a je ravno 82 posto. Čak 10,7 % djece živi u kućanstvu u kojemu baš nitko ne radi. Podatci o osobama u dobi od 18 do 59 godina koje žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ponovno su poražavajući za našu zemlju. Među anketiranima takvih je 12,2 posto. Ipak, više ih je u Belgiji, Grčkoj, Italiji, Irskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj čak 10,7 posto djece u dobi do 17 godina živi u kućanstvu u kojemu nitko ne radi, a otprilike isto toliko ih je u Grčkoj i Italiji. U Irskoj i Bugarskoj ih je čak 16 posto, u Španjolskoj 13 posto, a pomalo iznenađuje podatak da ih je u Belgiji čak 12,8 posto, a u Ujedinjenoj Kraljevini 14,2 posto. Najmanje ih je u Luksemburgu (4 posto), Sloveniji (4,5 posto) te u Finskoj (4,8 posto).
 

Eduard Soudil, Glas Slavonije

Povezani članci

Važnost zrakoplovne industrije

HF

HOPS-ova kvota umjetno podignuta barijera

HF

Očekuje se sljedeća bankovna kriza

HF

Otvaranje tržišta plina. Da ili ne?

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...