Ovu, sedmu po redu zbirku, uredilo je peteročlano uredništvo
Iz tiska je izašla sedma po redu zbirka poezije Preprekovo proljeće 2015. Naime, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada ima literarnu sekciju čiji članovi svake godine, već sedme zaredom, izdaju zbirku poezije. Stanislav Preprek je velikan u kulturi vojvođanskih, bolje reći srijemskih Hrvata, iako do sada malo poznat. Rođen je u Šidu 1900. godine, u Petrinji je završio Učiteljsku školu i dvije godine Muzičke škole (privatno kod prof. Vladimira Stahuljaka). Bio je učitelj u Novoj Kapeli, Maradiku i Petrovaradinu, gdje je umirovljen 1948. godine zbog krajnje oslabljenog vida. Svestrano talentiran, uz svoj posao učitelja bio je i uspješan kompozitor, dirigent, orguljaš, muzički pisac, pjesnik, likovnjak, prevoditelj i knjižničar. Kao skladatelj sačinio je oko 300 kompozicija za glasovir, preko 40 solo pjesama, 31 misu, 111 crkvenih pjesama zvanih himan, teniz orguljskih kompozicija, kantata i sl. Kao dirigent vodio je crkvene, građanske i dječje zborove, a najveći uspjeh postiže s Pjevačkim društvom „Neven“ iz Petrovaradina i Pjevačkim društvom „Zvonimir“ iz Srijemskih Karlovaca.
Stanislav Preprek
Kao melograf zapisao je preko 150 narodnih pjesama iz Srijema, Slavonije, Dalmacije i Bosne te objavio veliki broj članaka, rasprava i prikaza u domaćim i inozemnim časopisima. Kao poeta napisao je oko 400 pjesama, a kako je znao njemački, francuski, slovenski, latinski i esperanto, prevodio je s tih jezika prvenstveno pjesme, ali i druga djela. Najpoznatiji prijevod mu je sumersko-babilonski ep „Gilgameš“ s njemačkog jezika. Skoro dva desetljeća bio je voditelj Knjižnice i čitaonice „Vladimir Nazor“ u Petrovaradinu, gdje je organizirao brojne književne i glazbene večeri i likovne izložbe. Sve vrijeme je svirao na orguljama u mnogim crkvama gdje je živio i radio. Potpuno je oslijepio 1959. godine, a umro je u Petrovaradinu 1982. godine i sahranjen na Novomajurskom groblju kraj svojih roditelja. Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo iz Novog Sada nosi ime ovog znamenitog čovjeka, a literarna sekcija društva svoje zbirke poezije naziva Preprekovo proljeće.
Ovu zbirku, kako je već rečeno sedmu po redu, prvi put uređuje peteročlano uredništvo sastavljeno od članova literarne sekcije u kojem Marijan Piljić, profesor francuskog jezika i književnosti u mirovini, nosi lekturu i korekturu, Mladen Franjo Nikšić, „pjesnik i slikar novosadski“, grafiku na naslovnoj stranici, a Miroslav Cakić, arhitekta u mirovini, računalnu pripremu knjige. Odluke o koncepciji zbirke, odabiru radova, sadržaju predgovora i odabiru recenzenata donose se uz suglasnost svih članova uredništva, u kojem su još Ljerka Radović i Siniša Božulić.
Zbirka se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu su zastupljeni svi članovi literarne sekcije HKUPD „Stanislav Preprek“ koji se bave pisanjem pjesama, a predali su na vrijeme svoje radove (sedamnaest autora). Ova praksa bit će zadržana i ubuduće s tim da je HKUPD „Stanislav Preprek“, a time i literarna sekcija, otvoreno društvo i svi koji se učlane u njega, pišu poeziju i godinu dana redovito prisustvuju sastancima, konkurenti su za sljedeću zbirku poezije Preprekovo proljeće. Sastanci literarne sekcije, osim u ljetnom periodu, uobičajeno se održavaju jednom u mjesecu, tako da njeni članovi mogu biti i iz udaljenijih mjesta od Novog Sada.Ovim bi sekcija mogla biti proširena, a time i podignuta kvaliteta njenih budućih zbirki poezije.
U drugom dijelu zbirke su afirmirane pjesnikinje iz Rijeke čije su pjesme ušle u školske programe u Republici Hrvatskoj i u mnoge antologije u zemlji i inozemstvu. Radi se o Silviji Benković Peratovoj, Ljubici Kolarić-Dumić i Veri Primorac. Uredništvo sugerira da se i ubuduće sa šireg područja nekog grada u Republici Hrvatskoj u zbirku uvrste po tri poznata autora kao vid suradnje s Maticom, a pošto je pokazan velik interes poznatih hrvatskih pjesnika za suradnju s dijasporom u Novom Sadu i učešće u ovoj zbirci, već je u narednim godinama predvidivo učešće Osječana, Zagrepčana, Zadrana… Tako bi se moglo svake godine organizirati i gostovanje ovih pjesnika u Novom Sadu, kao i uzvratna posjeta novosadskih autora njihovom gradu. Recenzije za zbirku su nadahnuto napisali mr. Pavel Domonji pod nazivom Pjesnički svijet, i vlč. Marko Kljajić pod nazivomTrag od svjetlosti, za nakladnika zbirku potpisuje Marijan Sabljak, predsjednik HKUPD „Stanislav Preprek“, a tiskao ju je „ALFAgraf“ iz Petrovaradina.
Izdavanje zbirke su dijelom pomogli Pokrajinski sekretarijat za upravu, obrazovanje nacionalne zajednice AP Vojvodine i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Srbiji. Tražena je pomoć i od HNV-a i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jer je cijena zbirke višestruko veća od primljenih sredstava od gore navedenih institucija, ali od njih u 2015. godini nismo dobili ništa! Problem je riješen na taj način što su svi sudionici u izradi zbirke radili volonterski pa je plaćen samo tisak.
Promocija zbirke Preprekovo proljeće2015 predviđa se za 16. travnja 2016. godine, uz bogat program i izložbu slika pošto HKUPD „Stanislav Preprek“ ima uz literarnu i dramsku sekciju, te djevojačku pjevačku skupinu s muzičkom pratnjom i nekoliko umjetnika slikara. Inače ovo je jedina kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu, a vremenom je postala i tradicionalna te zaslužuje daleko veću pažnju medija i svih nadležnih i u Republici Srbiji i u Republici Hrvatskoj. Literarna sekcija ovog društva po kvaliteti je (a vjerojatno i po brojnosti) najjača literarna sekcija hrvatskih udruga u Vojvodini, ali se guši u besparici i ignoriranju od strane nadležnih institucija i iz Republike Srbije i iz Republike Hrvatske, odnosno ljudi koji su plaćeni da pomažu, prije svega, upravo hrvatskim kulturnim udrugama ovdje. U njima je izvor narodnog stvaralaštva i osnovica očuvanja identiteta i jezika naše nacije ovdje. No, ove institucije, bolje reći čelni ljudi u njima, iako raspolažu s velikim sredstvima, najmanje ih daju udrugama.
Aktivni i marljivi članovi HKUPD „Stanislav Preprek“ pripremaju za jesen još jednu kulturnu manifestaciju u Novom Sadu s namjerom da na dan osnivanja društva, 10. listopada, promoviraju zbirku kratkih priča, a inače do sada su pojedinačno izdali oko dvadeset svojih knjiga, što proze što poezije.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više