U razdoblju od 2013. do 2015. neprofitnim medijima bilo je predviđeno 8.702.655 kuna, od čega je njihovih 18 medija dobilo čak 7.770.156 kuna
Na temelju članka 4. stavak 3 Zakona o kulturnim vijećima – pročišćeni tekst (Narodne novine, 44/2009., 68/2013.), ministrica kulture dr. Andrea Zlatar Violić (u daljnjem tekstu dr. AZV) donijela je u travnju 2013. Odluku o osnivanju Stručnog povjerenstva za neprofitne medije (u daljnjem tekstu SPONM) i imenovala njegovih sedam članova u sastavu: Ana Marija Simić, dr. Tonči Kursar, dr. Hajrudin Hromadžić, Zdenko Duka, Biljana Romić, Damir Hainski i Suzana Kunac (ona je i članica Vijeća za elektronske medije Agencije za elektronske medije).
Na osnovi pak čl. 10.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (NN, 38/2009.), ministrica kulture dr. AZV donijela je u lipnju 2012. Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN, 69/2012.), kojim je određeno i 10 tematskih područja potencijalnih prijedloga programa javnih potreba u kulturi koje će nakon što u okviru Javnog poziva za dodjelu nepovratnih sredstava budu podneseni Ministarstvu kulture Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu MK), vrjednovati odgovarajuća kulturna vijeća i stručna povjerenstva. Također je određeno i 11 temeljnih kriterija koje će vijeća i povjerenstva primjenjivati u stručnom vrednovanju podnesenih prijedloga programa. Time su dani pravni okviri i stručne smjernice za rad kulturnih vijeća i stručnih povjerenstava, određena procedura prijavljivanja na natječaj, te postupak vrednovanja kao i odlučivanja o predlaganju ministrici za prihvaćanje pojedinih prijedloga programa.
Zakonom o kulturnim vijećima i Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (NN, 48/2013., NN 15/2015.) (za)dani su i društveni te etički, a neizravno i svojevrsni estetski kontekst izbora članova i rada kulturnih vijeća i stručnih povjerenstava. Pa tako prema čl. 10. Zakona o kulturnim vijećima: „Član vijeća ne može sudjelovati u raspravi i izuzet je od odlučivanja Vijeća o pitanju koje se odnosi na umjetnički ili kulturni projekt u kojem sudjeluje on ili s njim povezane osobe (srodnik po krvi u ravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, bračni ili izvanbračni drug), ili se odnosi na kulturni ili umjetnički projekt koji je predložila pravna osoba u kojoj je član Vijeća ili s njim povezane osobe imaju vlasnički ili osnivački udio ili sudjeluju u njezinu upravljanju“.
No unatoč tome pa i protivno prethodno navedenim zakonima, u radu Stručnog povjerenstva za neprofitne medije kao i u odlučivanju ministrice dr. AZV o (ne)prihvaćanju predloženih programa; dominirali su krajnja subjektivnost, voluntarizam, nedostatno poštivanje i provođenje procedure vrjednovanja i kriterija odlučivanja, antipluralistički pristup, ideološka i politička isključivost i dogmatizam te i sukobi interesa!
Članovi SPONM Ana Marija Simić i dr. Hajrudin Hromadžić sudjelovali su u programu odnosno kao autori članaka surađivali na portalu H-Alter kojem je SPONM dodijelio ukupno 9.000.000 kuna, a članica Suzana Kunac sudjelovala je kao autorica članaka u programu portala Libela kojem je SPONM dodijelio ukupno 140.000 kuna! Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kao radno tijelo Hrvatskog sabora, kaznilo je ministricu dr. Andreu Zlatar Violić sa 6.ooo kuna zbog zlouporabe diskrecijskih ovlasti. Naime, ona je protivno diskrecijskom pravu proširila okvir zadan javnim natječajem te nakon u lipnju 2014. provedenog natječaja povećala broj bodova i ukupno dodijeljena sredstva portalu Autograf.hr Drage Carlosa Pilsela, na kojem kao autor članaka surađuje i bivši predsjednik dr. Ivo Josipović. Upravni sud Republike Hrvatske u prosincu 2015. odbio je tužbeni zahtjev dr. AZV protiv tog Rješenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i potvrdio tu kaznu!
Ne vole Hrvatsku, ali vole kune
Tijekom 2013., 2014. i 2015. godine MK svake je godine objavljivalo Javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava neprofitnim medijima, na koji su se u te tri godine javila ukupno 143 neprofitna medija. Za navedeno trogodišnje razdoblje 2013.-2015. za dodjelu neprofitnim medijima bilo je predviđeno oko 8.702.655 kuna. Stručno povjerenstvo za neprofitne medije MK ta je sredstva podijelilo tako, da je 18 medija a što je 12 posto od ukupno 143 na natječaj prijavljena medija, dobilo čak 7.770.156 kuna ili 88 posto ukupnih sredstava! Preostalih 932.520 kuna ili samo 12 posto ukupnih sredstava, dobilo je 125 medija koji čine čak 88 posto od ukupnog broja na natječaj prijavljenih medija!!
Ta i takva podjela otkriva veliki kvantitativni nerazmjer u dodjeli sredstava, jer je samo 12 posto od ukupnog broja na natječaj prijavljenih medija dobilo čak 88 posto ukupnih sredstava, a velika većina koju čini 88 posto od ukupnog broja prijavljenih medija dobila je samo 12 posto ukupnih sredstava!
Može li to biti posljedica samo iznimno visoke kvalitete prve i nedostatne kvalitete ponuđenih programa druge skupine medija, ili su o tome odluči(li)vali i drugi čimbenici izvan te i protivnoPravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi određenih kriterija? Naime, kako je to i zašto sve te tri godine enormno najviše sredstava dobilo baš 16 istih, ideološki i politički vrlo bliskih te po tim istim odrednicama i vladajućoj Kukuriku koaliciji kompatibilnih medija? Kakvi su to i čiji interesi te zloupotrebe kad se u ocjenjivanju kvalitete prijavljenih programa na poštuju i ne provode sljedeći službeni kriteriji: „Doprinos pluralizmu medijskog predstavljanja društvenih subjekata, doprinos pluralizmu društvenih tema u medijima, te različitost kuta gledanja odnosno pristupa u prikazu pojedini h tema“? Kao da Hrvatska nije pluralno društvo te su u njoj i dalje na vlasti jednoumlje te jednopartijski ideološki monolit kojem samo nedostaje ozakonjeni verbalni delikt jer u medijskoj praksi i to postoji! Ili je to još jedan pokazatelj i dokaz ideološkog i političkog monizma te antipluralističke politike Ministarstva kulture RH, što je protivno ne samo osnovnim sastavnicama demokratske političke kulture nego i čl. 3. Ustava Republike Hrvatske po kojem je i demokratski višestranački sustav što implicitno obuhvaća i ideološki i politički pluralizam te i svekoliki društveni pluralizam, najviša vrjednota Ustava RH!
Kako i zašto državno tijelo u konkretnom primjeru Ministarstvo kulture RH može i smije raditi ne samo protivno službenim kriterijima za ocjenjivanje prijavljenih programa nego i protivno ustavu te iste države, kao i protiv društvenih potreba te ljudskih i građanskih prava i sloboda onih poreznih obveznika koji nisu njihovi ideološki i politički istomišljenici, a čiji novac oni dijele na tako drastično nedemokratski i antipluralistički način?
Blaženko Strižić
