Europi ne treba još jedan ruski plinovod

Sjeverni tok je – politički pravac

Njemačka kancelarka Angela Merkel često je iznosila rječite argumente kako bi uvjerila svadljive (buntovne) članice Europske unije da interese unije stave iznad svojih. Sada kada treba odlučiti treba li graditi novi plinovod za transport prirodnog plina iz Rusije u Njemačku, trebala bi prihvatiti svoj vlastiti dobar savjet. Sjeverni tok 2 udvostručio bi kapacitet plinovoda kojim prirodni plin iz Rusije preko Baltičkog mora stiže direktno na njemačku obalu.  Merkel kaže da je to komercijalni projekt i da je se zato ne tiče. Međutim, taj projekt ima malo komercijalnog smisla. Po cijeni od oko 10 milijardi eura on bi proširio kapacitet plinovoda u vrijeme kada polovina već postojećeg kapaciteta za prijevoz plina iz Rusije u EU-u nije u uporabi.

Iako proizvodnja plina u EU-u pada, toliko povećanje iz Rusije za buduću uporabu kosi se s europskom politikom diversifikacije opskrbe energijom. Međutim, za Europu je pitanje graditi ili ne graditi Sjeverni tok 2 uglavnom političko pitanje. Već je prvi plinovod, dovršen 2011., podvajao jer je pomogao Rusiji da zaobiđe ukrajinsku tranzitnu mrežu kojom se opskrbljuje EU preko svojih članica iz bivšeg sovjetskog bloka. tadašnji poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorsky usporedio je Sjeverni tok s Paktom Molotov-Ribbentrop kojim su se Hitler i Staljin tajno sporazumjeli o podjeli njegove zemlje.

Plinovod je svejedno izgrađen. Ali to je bilo prije nego je Rusija anektirala Krim i poslala svoje tenkove i vojnike u ukrajinsku regiju Donbas. Sada bi Rusija htjela proširiti kapacitet Sjevernog toka prije nego 2019. istekne tranzitni ugovor Ukrajine i ruske državne kompanije Gazprom.  Gazprom bi htio tada moći slati plin u Europu,  a da on uopće ne prolazi kroz Ukrajinu. Bez  posla s tranzitom plina Ukrajina ne bi bila u stanju održavati svoju mrežu cjevovoda iz sovjetskoga doba. Izgubila bi dvije milijarde dolara prihoda godišnje (1,5 posto BDP-a te zemlje). I ne bi više mogla odvraćati Rusiju da joj prekine dovod plina jer ne bi mogla prijetiti da će prema sebi usmjeriti plin namijenjen EU-u. Sjeverni tok 2 također bi značio kraj tranzitnih pristojbi zemljama istočnoga bloka na ruti iz Ukrajine. Žali se skupina država u kojoj su Poljska, tri baltičke države, Mađarska i Rumunjska. kažu da bi im Sjeverni tok 2 potkopao mogućnost pregovora o poštenoj cijeni plina s Gazpromom i smanji o im energetsku sigurnost iako bi povećao sigurnost Njemačke.

Merkel je sigurno pod pritiskom kod kuće da dozvoli gradnju plinovoda. Sjeverni tok 2 pretvorio bi Njemačku u dominanto plinsko središte u Europi, što bi joj donijelo financijske i strateške dobrobiti. Ali dobitak Njemačke bio bi na štetu drugih i EU-a kao cjeline. Stavljajući na prvo mjesto uske nacionalne interese, Merkel potkopava svoje pokušaje da navede istočne Europljane da ignoriraju svoja rješenja i slože se sa zajedničkim rješenjem sirijske izbjegličke krize, da podrže reforme koje će zadržati UK u uniji i održe ekonomske sankcije Rusiji dok ona ne povuče tenkove i vojnike iz Ukrajine. O barem dvama od ovih ciljeva- izbjeglice i brexit – pregovarat će se na samitu koji počinje u četvrtak. Žrtvujući plinovod koji uistinu treba samo Rusiji, Merkel bi mogla pomoći da se osiguraju ciljevi daleko važniji za cijelu Europu.

Bloomberg, SAD (urednički komentar)