Kako desetljeće neprofitabilnosti nije spriječilo rast aplikacije za razmjenu poruka
Pavel Durov, ruski poduzetnik i osnivač Telegrama, čestitao je svima posljednji rođendan Telegrama 14. kolovoza 2023. Rekao je da je aplikacija za razmjenu poruka stekla više od 800 milijuna aktivnih korisnika u posljednjih deset godina, isključivo usmenom predajom.
Evolucija Telegrama ima dva dijela. Prva je javna priča o suočavanju s ruskim vlastima i pozicioniranju glasnika kao sigurnog prostora za komunikaciju. Drugi je financijski, što Durov nije toliko željan objaviti.
To ima smisla, jer se Telegram još uvijek ne može osloniti na vlastite resurse. U raznim je trenucima Durovljeva tvrtka tražila financijska sredstva za razvoj sa strane.
“Telegram je na putu da dosegne milijarde korisnika i da mu bude potrebno odgovarajuće financiranje. Kada tehnološki projekt dosegne ove razmjere, obično postoje dvije mogućnosti – početi zarađivati novac za pokrivanje troškova ili prodati tvrtku”, rekao je Durov krajem 2020.
Poduzetnik nije prodao tvrtku tri godine, a čini se da poslovni model glasnika nije samodostatan. Stoga se Durov više puta obraćao ulagačima za pomoć, uključujući i one bliske vrhu Kremlja.
Prva ulaganja: kriptovalute i obveznice
Imidž i reputacija Telegrama uvijek su se gradili oko sigurnosti i zaštite. Durovljeva zloglasna ostavka na mjesto izvršnog direktora društvene mreže Vkontakte, koju je stvorio i razvio, 2013. godine i sporovi s ruskom Federalnom službom za nadzor komunikacija (Roskomnadzor), učinili su da Telegram izgleda kao alternativni i, prema tome, “pouzdan” alat za komunikaciju. Ova “pouzdanost” odnosi se ne samo na tvrdnje o sigurnosti glasnika, već i na pozadinu njegovog financiranja.
Financijsko putovanje Telegrama započelo je 2017. godine. Prije toga, Durov je podržao glasnika sredstvima koja je dobio nakon odlaska iz Vkontaktea – oko 400 milijuna dolara.
“Veći dio povijesti Telegrama plaćao sam troškove tvrtke iz svoje osobne ušteđevine. Međutim, sa svojim trenutnim rastom, Telegram je na putu da dosegne milijarde korisnika i da mu bude potrebno odgovarajuće financiranje”, rekao je Durov u prosincu 2020. Navodno, shvativši potrebu za privlačenjem sredstava, tri godine prije nego što su to najavili, braća Pavel i Nikolaj Durov odlučili su stvoriti blockchain (lančani blok) platformu pod nazivom Telegram Open Network (TON) s vlastitom kriptovalutom Gram.
Lansiranje kriptovalute
Nakon što je napustio Vkontakte 2013. godine, Durovljeva puna pažnja bila je usmjerena na razvoj Telegrama. Odabrali su pravo vrijeme za lansiranje svoje kriptovalute. Telegram je imao preko 180 milijuna korisnika u 2017., a integracija Grama u aplikaciju za razmjenu poruka učinila bi ga najopsežnijim blockchain sustavom u smislu broja korisnika.
“Ideja je bila pokrenuti vlastitu kriptovalutu, ugraditi je u aplikaciju za razmjenu poruka i proglasiti se najvećim sustavom po broju korisnika u pokušaju da istisnu Ethereum“, objasnio je Anton Rosenberg, bivši direktor posebnih projekata u Telegramu.
Durov je izazvao buku oko TON-a, a Telegram je početkom 2018. osigurao 1,7 milijardi američkih dolara za projekt, nakon što je prethodno prodao 2,9 milijardi Gram tokena. Durov je to vidio kao pobjedu, jer je u to vrijeme ponestalo vlastitih sredstava za aplikaciju za razmjenu poruka, a sam projekt ostao je neisplativ. Međutim, TON tim odgodio je izdanje, zakazavši lansiranje blockchain sustava za 31. listopada 2019. Dva tjedna prije tog datuma, američka Komisija za vrijednosne papire i burzu (SEC) podnijela je tužbu protiv Telegram Group Inc. i TON Issuer Inc. u južnom okrugu New Yorka, tražeći privremenu zabranu prodaje tokena.
SEC je naveo da je Gram financijski vrijednosni papir, pa je izdavatelj morao dostaviti podatke o svom financijskom položaju, upravljanju, poslovnim linijama i mogućim rizicima. Telegram je na sudu tvrdio suprotno, ali bez uspjeha. Tvrtki je naređeno da vrati 1,2 milijarde dolara investitorima i plati 18,5 milijuna dolara kazne.
Kolaps
Kolaps Telegrama u areni kriptovaluta pogoršao je problem financiranja, pa je aplikacija za razmjenu poruka koristila tradicionalnu metodu privlačenja sredstava u proljeće 2021., izdajući obveznice (predkonvertibilne IPO obveznice) u iznosu od 1,75 milijardi USD.
Petogodišnje obveznice izdane su u apoenu od 1.000 američkih dolara s godišnjim prinosom od 7 %. Kupon se isplaćuje svakih šest mjeseci, s minimalnom veličinom lota od 500,000 USD.
Navodno, kako bi potaknuo potražnju, Telegram je obećao održati IPO, tijekom kojeg će vlasnici obveznica imati pravo pretvoriti svoje obveznice u dionice s popustom od 10-20 %. Popust od 10 % primjenjivat će se ako se IPO održi prije proljeća 2024. Povećat će se na 15 % u 2025. i 20 % u 2026.
Telegram je izdao još 270 milijuna američkih dolara vrijedne obveznice u srpnju 2023. Durov nije želio otkriti detalje ovog smještaja. Samo je naznačio da su “dobro poznati fondovi sa zvjezdanom reputacijom” sudjelovali u otkupu.
Plaćene pretplate i prva zarada Telegrama
Prije prve prodaje obveznica 2021., Telegram je poslao izvješće potencijalnim ulagačima u kojem je opisao svoje planove za unovčavanje aplikacije za razmjenu poruka.
Tvrtka je pokrenula plaćenu pretplatu na Telegram Premium u lipnju 2022. Rekli su da će taj potez označiti “početak održive monetizacije Telegrama”, posebno jer će omogućiti razvoj novih značajki uz zadržavanje besplatnog pristupa aplikaciji.
Prethodno pokrenuto oglašavanje na Telegramu nije pokrilo troškove. Tada je Durov napomenuo da bi 2,5-3 % korisnika bilo dovoljno da pokrije sve svoje troškove ako kupe Telegram Premium. U to je vrijeme messenger imao 700 milijuna korisnika.
Na temelju tih podataka, ruski Forbes procijenio je da bi nakon plaćanja naknada za App Store i Google Play, Telegram trebao zarađivati oko 45 milijuna dolara mjesečno ili 540 milijuna dolara godišnje. Taj iznos treba dodati 122 milijuna američkih dolara godišnje koje glasnik mora potrošiti na plaćanje kamata na svoje obveznice.
Godinu dana nakon pokretanja Telegram Premiuma, optimizam uprave Telegrama nije uvjerljiv. Durov je u prosincu 2022. rekao da je broj plaćenih korisnika dosegao 1 milijun, što je samo 0,14 % navedenog broja korisnika aplikacije.
Prihod Telegrama od kupnji putem aplikacije u Apple App Storeu u srpnju 2023. iznosio je 2.4 milijuna USD. To je 80 % ukupnog prihoda aplikacije za razmjenu poruka s dvije platforme, budući da je mjesečni prihod od kupnji putem aplikacije od strane korisnika Androida u trgovini Google Play tijekom istog mjeseca iznosio samo 588.000 USD.
Dakle, nakon više od desetljeća, tvrtka još uvijek nije uspjela postati samoodrživa.
Tko financira Telegram
Telegram je privatno privukao sve svoje investitore, pa je nemoguće dobiti njihov potpuni popis. Međutim, imena nekih ljudi i organizacija koje su navedene kao investitori u aplikaciji za razmjenu poruka pojavila su se u medijima više puta.
Među ulagačima TON-a bili su Rusi David Jakobašvili, koji je uložio 10 milijuna dolara, i oligarh Roman Abramovič. Prvi je pod ukrajinskim sankcijama, dok je Abramovič na listama sankcija Europske unije, Sjedinjenih Država, Švicarske, Kanade, Ukrajine i drugih zemalja. Vjeruje se da oboje imaju bliske veze s Kremljom.
SEC je otkrio da je jedan od najvećih ulagača TON-a (65,3 milijuna USD) bio Space Investments, tvrtka povezana s tvrtkom InVenture Partners Rusa Sergeja Azatyana.
Ruski Forbes primijetio je da je osnivač Banke 131, Dmitrij Jeremejev, također uložio u Telegram. Nacionalna agencija za sprečavanje korupcije navela je da Yeremeev putem svoje banke financijski ili na drugi način podupire djelovanja Ruske Federacije kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost Ukrajine.
Čak i kada je Telegram privukao investitore putem TON-a, značajan dio sredstava trebao se koristiti za razvoj aplikacije za razmjenu poruka. U dokumentima koje su potpisali investitori nigdje nije pisalo da će novac biti potrošen samo na TON.
Nadalje, SEC je tvrdio da ne postoji ekosustav TON i da on ne postoji. To se odnosi i na robu koja se može kupiti s Gramom. TON ovisi o novcu investitora, a oni mogu zaraditi preprodajom kriptovalute.
Među investitorima ima mnogo predstavnika UAE-a koji su vidjeli potencijal Telegrama
Nemoguće je pronaći podatke o ulagačima u slučaju obveznica. Sve što je navedeno bilo je da nakon što je izgubio sudski spor od SEC-a, Durov više nije tražio investitore među američkim građanima. Štoviše, mediji su izvijestili o proturječnim informacijama o tome iz koje je regije Telegram privukao najviše investitora.
U jednom slučaju spominju se Rusija i druge europske zemlje, u drugom – Azija. Međutim, postoje dva investicijska fonda kojima je Telegram prodao svoje obveznice koje se uvijek spominju: Mubadala i Abu Dhabi Catalyst Partners. Oba fonda potječu iz UAE, a navodno su kupili obveznice glasnika u vrijednosti od 150 milijuna američkih dolara.
Državni holding Mubadala u državnom vlasništvu Emirata blisko surađuje s Rusijom. Na primjer, 2013. godine Mubadala Investment osnovao je fond od 2 milijarde američkih dolara s Ruskim fondom za izravna ulaganja (RDIF) za ulaganje u dugoročne projekte u različitim sektorima ruskog gospodarstva.
Mubadala je također uložio u rusku zračnu luku Pulkovo, projekte SIBUR-a (petrokemijski holding), En+ i Gazprom Neft. Ukupni portfelj fonda u Rusiji procjenjuje se na 3 milijarde američkih dolara. En+ je holding društvo koje je osnovao Oleg Deripaska. Mubadala je stekao dionice u En+ od svoje bivše supruge.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Mubadala je objavila da obustavlja svoja ulaganja u Rusiju.
Abu Dhabi Catalyst Partners je fond koji su osnovali Mubadala i američka investicijska tvrtka Falcon Edge Capital. Potonji je suosnivač Rick Gerson.
Ovo ime je više puta spomenuo američki posebni savjetnik Robert Mueller, koji je istraživao slučaj mogućeg ruskog financiranja izborne kampanje Donalda Trumpa. Mueller je tvrdio da je Gerson bio posrednik između Trumpovog tima, ruskih dužnosnika i UAE-a.
RDIF ulagač
Među ulagačima Telegrama je i RDIF, koji je kupovao obveznice na sekundarnom tržištu. Kakva je geografska struktura prihoda od premium pretplate na Telegram? Od lipnja 2022. do veljače 2023. aplikacija za razmjenu poruka ostvarila je najveći prihod od kupnji putem aplikacije iz Ruske Federacije – preko 2,5 milijuna USD. Drugo mjesto pripalo je Ukrajini – preko 1,54 milijuna američkih dolara, a treće mjestu SAD-u – preko 1,52 milijuna američkih dolara. Indija, koja navodno ima najveći broj korisnika, donijela je Durovu samo 164.000 američkih dolara.
Umjesto zaključka
Analiza financijskih izvora Telegrama dovodi nas do primarnog pitanja: kako platforma koja se tako brzo razvila nije uspjela postati samoodrživa?
Također se postavljaju pitanja o ljudima i organizacijama koje su uložile u Telegram. I u TON-u i u pričama o obveznicama, Durov je imao izbor – broj ljudi koji su bili voljni ulagati u Telegram uvijek je premašivao potražnju.
Zbog toga se postavlja pitanje zašto je Durov nakon odlaska iz Vkontaktea, odlaska iz Rusije i uskraćivanja ruskog državljanstva bio tako “neoprezan” u odabiru investitora za svoju aplikaciju za razmjenu poruka.
Konačno, prihod od korisnika, s Rusijom na prvom mjestu, bio bi mnogo manji da Roskomnadzor nije ukinuo ograničenja na Telegram 2020. godine. “Iako je ovo proteklo desetljeće bilo uzbudljivo, sljedećih 10 godina bit će vrijeme kada će Telegram dostići svoj pravi potencijal”, obećao je Durov.
Ovo je drugi članak u seriji o Telegramu. Prvi, o vezama aplikacije za razmjenu poruka s Rusijom, dostupan je na web stranici Vector. Ekonomichna Pravda cijeni Yaroslava Azhniuka, Dmytra Koshelnyka (Vector) i zajednicu Molfar OSINT za njihovu pomoć u pripremi ovog članka. Novi članci iz ove serije bit će objavljeni na Ekonomičnoj pravdi i Vektoru.
Bilješke:
*Podaci o broju korisnika, procijenjeni na kraju godine.
**Podaci o troškovima daju se “kakvi jesu” na izvoru, bez procjena za sredinu ili kraj godine.
Izračuni se temelje na podacima koji nisu usklađeni na početku/kraju godine, pa su moguće netočnosti.
Podaci nisu potpuni jer ne uključuju određene troškove i ne smiju uključivati određene tokove prihoda koji nisu javno dostupni.
Međutim, koliko god je to bilo moguće, Ekonomichna Pravda pokušala je rekreirati sliku i pružiti konzervativnu procjenu financijskih rezultata Telegrama
- Broj korisnika, 2014-2022 – Statista, Telegram MAU, ožujak 2014 – studeni 2022
- Broj korisnika, 2023. – Javna izjava Pavla Durova
- Troškovi, 2018. – Dokumenti o ponudi prikupljanja sredstava Telegram TON
- Troškovi, 2019, 2020 – Stenogramm Durovljevih odgovora SEC-u
- Troškovi, 2022. – Durovljevi komentari o postizanju rentabilnosti
- Cijena po korisniku – izračunava se na temelju broja korisnika, troškova, povijesnog trenda cijene po korisniku
- Rashodi, 2013.-2017., 2023., 2024. – izračunato na temelju broja korisnika, troškova po korisniku
- Privučena sredstva, 2018. – Javni podaci o velikom kapitalu za TON
- Privučena sredstva, 2020. – Javni podaci o nagodbi s TON investitorima
- Privučena sredstva, 2021. –Javni podaci o prikupljenim obveznicama
- Privučena sredstva, 2023. – Durovljeva objava
- Prihodi od oglašavanja, 2022. – Naši izvori s poznavanjem poslovanja, koji su radije ostali anonimni
- Prihod od pretplata, naknada za poštansku platformu, 2022., 2023. – Na temelju podataka Sensortowera i asobot.pro
- Isplate kupona obveznica – Izračunato na temelju javnih podataka o obveznicama
- Stanje – Izračunato na temelju konsolidacije svih gore navedenih podataka
