Ključ je u oporavku gospodarstva

Ulagači traže poreznu i pravosudnu stabilnost

Hrvatska podupire Njemačku u njezinoj viziji rješenja izbjegličke krize. No istodobno mora koordinirati kretanja duž tzv. balkanske rute, kaže u razgovoru za DW hrvatski premijer Tihomir Orešković. Hrvatski premijer Tihomir Orešković u svom je nastupnom posjetu Njemačkoj s kancelarkom Angelom Merkel uglavnom razgovarao o gospodarstvu. Dogovoreni su i neki projekti, poput ponovnog pokretanja „Njemačko-hrvatskog foruma“, koji bi trebali potaknuti njemačke investicije u Hrvatsku. No u jeku izbjegličke krize i predstojećeg sastanka Europskog vijeća,  u središtu razgovora dvoje državnika našla se i ta tema. U razgovoru za DW tijekom boravka u Berlinu Tihomir Orešković objašnjava zašto ne treba očekivati čuda od predstojećeg summita EU-Turska i zašto bi Hrvatska trebala preuzeti ulogu lokomotive na području jugoistočne Europe.

• Nekako se u posljednje vrijeme stekao dojam da Hrvatska i Njemačka nemaju istu viziju rješenja izbjegličke krize. Danas ste Vi i kancelarka demonstrirali jedinstvo. Gdje se slažete, a gdje ne?

– Situacija je komplicirana. Svi tražimo nekakvo rješenje. Svi shvaćamo da je situacija vrlo teška. Hrvatska se koordinirala sa  susjedima i radimo zajedno kako se ne bi stvarale veće napetosti. To je jedno rješenje. No mi se slažemo i s Njemačkom u tomu da treba intenzivirati suradnju s Turskom i usredotočiti se na rješenje u Grčkoj, jer ako proradi sustav hotspotova (prihvatnih centara na vanjskim granicama EU-a, op. ur.) onda više ne će ni biti potrebe za tom balkanskom rutom. Samo, u tomu moramo pomoći Grčkoj i to ne samo novcem. Slažemo se s Berlinom da se vanjske granice EU-a moraju bolje osigurati i da šengenski sustav mora ponovno stupiti na snagu. A dugoročno moramo suzbijati i uzroke izbjeglištva. I što se toga tiče, tu smo potpuno na strani Berlina.

• Mnogo se nade polaže u zajednički sastanak Europskog vijeća i Turske  u ponedjeljak. Jeste li optimistični glede ishoda tog susreta na vrhu?

– Ja sam uvijek optimist, ali radi se o procesu. Ne će sve stvari biti riješene na tom summitu. No već je velik napredak i sama činjenica da je prvi put za stolom i Turska. Možda se previše očekuje  od toga što  Turska sve može učiniti. No nakon ponedjeljka neke će stvari biti jasnije i nadam se da će se  početi kretati u pravom smjeru.

• Kada govorimo o suradnji s Njemačkom, tu u posljednje vrijeme u Europi postoje mnoga stajališta, često povijesno određena. Kako Vi, koji ste većinu života proveli u Kanadi, doživljavate Njemačku i njezinu ulogu u Europi?

– Iako sam živio u Kanadi, mnogo vremena provodio sam u Europi i kroz poslovne kontakte dobro poznajem Njemačku. To je složena zemlja, jaka gospodarska sila. I upravo tu mi možemo puno naučiti od Njemačke, pogotovo što se gospodarstva tiče.

• Kad je u pitanju vanjska politika nove hrvatske vlade, nekako se stječe dojam da je pozornost usmjerena prema susjedstvu i zemljama tzv. Višegradske skupine. Igra li Njemačka manju ulogu za Hrvatsku nego prije?

– Moja poruka je jasna, mi smo bili partneri, ali moramo pojačati suradnju. Ali to ovisi o Hrvatskoj. Moramo pronaći način kako poboljšati investicijsku klimu. A to možemo najbolje ostvariti  stalnim kontaktom. Mislim da mi nažalost u posljednje vrijeme nismo imali kontakte, ne samo s Nijemcima nego i s dosta drugih zemalja, recimo Mađarskom  i ostalim susjedima. I sada moramo krenuti s jačanjem tih odnosa. Zato sam odmah počeo sa susretima, danas s kancelarkom Merkel, a uskoro slijede i drugi u Europi. Mi moramo početi komunicirati.

• Njemački gospodarstvenici već se godinama žale na lošu investicijsku klimu u Hrvatskoj. Predsjednica parlamentarne njemačko-hrvatske skupine prijateljstva Astrid Freudenstein nedavno je naglasila kako se nada da će se to dolaskom nove vlade u Hrvatskoj promijeniti. Što ste obećali Nijemcima i mnogim potencijalnim ulagačima ovdje, što će se primijeniti?

– Bio sam i ja sam investitor i znam što oni traže. Investitori traže stabilnost. Recimo kod poreza. Ako neka država svakih šest mjeseci mijenja poreznu politiku, onda nitko u tu zemlju ne će ulagati. Druga stvar je pravosuđe. Investitor mora imati zaštitu sa zakonske strane, da su zakoni takvi da će štititi ulagača. I tu mi moramo s potencijalnim ulagačima jače komunicirati, da im pružimo sigurnost.

• Na kojim bi se područjima gospodarska suradnja između Hrvatske i Njemačke mogla intenzivirati?

– Dogovorili smo oživljavanje jednog hrvatsko-njemačkog foruma i to već sredinom godine, gdje ćemo spojiti ulagače, tvrtke iz Njemačke i Hrvatske i gdje ćemo sjesti i  potražiti  konkretne mogućnosti. To dosad nikad nismo radili. Mislim da bi Njemačka mogla investirati na polju energetike, infrastrukture i IT-sektora. Tu ima mnogo potencijala.

• Neki dan susreli ste se s Aleksandrom Vučićem, nekoliko puta isticali ste potrebu jačanja odnosa sa susjedima. Hoće li Hrvatska pokušati ponovno aktivirati svoju ulogu mosta između EU-a i regije jugoistočne Europe kao što je to u prošlosti bilo isticano, ali je zapostavljeno unatoč tomu što su to podržavali ne samo Berlin nego i ostali europski partneri?

– Ja tu svakako vidim ulogu Hrvatske kao lidera u regiji. Kada sam prvi put bio u Bruxellesu, imao sam priliku naći se s premijerom Velike Britanije Davidom Cameronom i njegova glavna poruka bila je da podržimo naše susjede na putu ka Europskoj uniji. Jer to će biti dobro za stabilnost u regiji, ali i za jačanje gospodarskih odnosa. Srbiji, Bosni i Hercegovini pružit ćemo podršku i to sam naglasio i danas tijekom sastanka s kancelarkom Merkel. S njom sam razgovarao o tomu kako treba podržati ubrzanje procesa približavanja Srbije i Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Naravno da i one trebaju ispuniti sve kriterije kao što ih je i Hrvatska ispunila, ali od nas će imati podršku. Zašto? Zato što članstvo u EU-u nije dobro samo za nas kao susjede nego je to dobro i za čitavu Europu. To otvara put i mnogim infrastrukturnim projektima, boljem povezivanju.

• Vi ste najveći dio života proveli u iseljeništvu. Od osnivanja Hrvatske  govori se o ogromnom potencijalu koji ovdje leži, no od toga se malo realiziralo. Hoćete li Vi kao netko tko i sam dolazi iz tog miljea pokušati promijeniti nešto na planu jačeg iskorištavanja potencijala iseljenika?

– U iseljeništvu leži ogroman potencijal. I danas sam upoznao mnoge Hrvate koji imaju jako dobre ideje. Takvih ideja nema samo u Njemačkoj, nego svugdje gdje žive naši iseljenici. No iseljeništvo je i velik potencijal što se tiče investicija u Hrvatsku. Mnoge koji su dosad htjeli investirati, ali se nisu usudili moramo uvjeriti da se to isplati. Otvoriti im šanse. Evo i ja sam možda primjer nekoga tko je odrastao vani,  ali se vratio. Mislim da moramo danas-sutra i mlade znanstvenike privoljeti da se vrate. No to je pitanje općeg boljitka u zemlji i zato moramo raditi na jačanju standarda i stvaranju uvjeta za bolji život. Jer bez toga nema budućnosti. Ključ je u oporavku gospodarstva.

Nenad Kreizer, Deutsche Welle