Hrvatski Fokus
Znanost

Kompanije pišu zakone

Novi američki predsjednik zasigurno ne će biti za TTIP

 
 
Narod je protiv TTIP-a, poručio je kancelarki Merkel i predsjedniku Obami čelnik sindikata Verdi Frank Bsirske koji je u Hannoveru organizirao veliki prosvjed protiv Transatlantskog trgovinskog i investicijskog sporazuma između EU-a i SAD-a, piše DW. Uoči dolaska predsjednika SAD-a Baracka Obame, koji je s njemačkom kancelarkom otvorio Međunarodni sajam u Hannoveru, prosvjednici su upozorili kako će im TTIP „odnijeti radna mjesta i umanjiti plaće“. Osim snižavanja europskih standarda, tajnoviti sporazum omogućit će velikim kompanijama osporavanje nacionalnih zakona na arbitražnim sudovima, tvrde prosvjednici.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/05/frank-bsirske.jpg
Verdi Frank Bsirske
 
U razgovoru za „Bild“ predsjednik Obama poručio je kako je taj sporazum jedan od najboljih putova za promicanje rasta, te će zapravo osnažiti trgovinu i stvoriti radna mjesta u SAD-u i EU-u. Potporu TTIP-u izrazila je i kancelarka Merkel, koja je u Hannoveru razgovarala i s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom te premijerima Italije i Velike Britanije Mateom Renzijem i Davidom Cameronom. Njemačka agencija navodi kako poduzetnici i interesne skupine s obje strane Atlantika požuruju pregovore oko ovog sporazuma koji su zapeli u posljednje vrijeme. Glavni pregovarač iz Washingtona tvrdi kako je u posljednjih šest mjeseci zabilježen značajan napredak po tom pitanju.
 
Zagovornicima TTIP-a navodno se jako žuri jer Sjedinjene Države u studenome biraju novog lidera, koji, za razliku od Obame, možda i ne će biti toliko naklonjen TTIP-u. Ima li kakvih novina vezanih uz TTIP?
– Od 25. do 29. travnja najavljen je 13. krug pregovora o TTIP-u u New Yorku – informirao nas je dr. Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu, koji u šali dodaje kako će „možda 13. biti nesretan broj“.
Od zastupnika čujemo kako je s europske strane Komisija zaista počela transparentnije objavljivati sve one konsolidirane izvještaje.
– Puno je, dakle, bolja informiranost u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Tada je sve bilo tajnovito i imali smo jako malo objavljenih informacija. Sada se pregovaračke pozicije EU-a objavljuju redovito. Tu se može vidjeti dosta informacija, pa građani mogu pratiti o kojim se poglavljima pregovara, dokle se došlo u pregovorima po pojedinim poglavljima i tako dalje – rekao je dr. Škrlec, koji dodaje:
– Prošli tjedan susreo sam predstavnike udruge civilnog društva iz Kanade koji su objasnili što se dogodilo nakon sporazuma o slobodnoj trgovini između njihove zemlje, SAD-a i Meksika. Iz nekih primjera može se naslutiti što bi se moglo dogoditi u slučaju TTIP-a.
 
Oni kažu kako se od 1994. godine, kada je sporazum potpisan, proizvodnja u njihovim tvornicama prepolovila u odnosu na ono što je bilo prije sporazuma. Proizvodnja je, naime, otišla na jug, u Meksiko, zbog niže cijene rada, slabijih ekoloških uvjeta u tom području, što otprilike znači da oni mogu ispuštati što hoće i koliko hoće…
Tako se čak i SAD-u dogodilo da je dio njihove proizvodnje otišao u Meksiko. Naravno, to je dovelo do porasta nezaposlenosti i u SAD-u i u Kanadi. To je, vjerojatno, dio koji se spominje u vezi sa zaštitom prava rada i visine nadnice. Kanada je preživjela i neke demografske promjene. Tako su ljudi iz mjesta u kojima su ostali bez posla imigrirali bliže SAD-u kako bi dobili zaposlenje.
 
Prema riječima našeg sugovornika, ako povlačimo usporedbu između velikih ekonomija EU-a, poput Njemačke ili Francuske, jasno je što ljudi strahuju zbog konkurencije s druge strane Atlantika jer misle da bi moglo doći do snižavanja plaća. I s druge strane Atlantika postoji nepovjerenje prema TTIP-u. Tamošnji sindikalisti, također, strahuju od njega zbog istih razloga kao i u Europi. Plaše se da bi sporazum mogao donijeti manje plaće i standard, te poljuljati neke njihove vrijednosti koje su im važne. Sindikalisti u Americi i Europi strahuju da bi netko zbog smanjenih plaća mogao profitirati. Bit će tu niže tarife, carinske stope, koje i nisu toliko velike i po iznosima ne predstavljaju prepreku. No, kada se tim malim postocima dodaju veliki brojevi, bit će to iznosi koji se neće odraziti na plaće radnika nego na povećanje profita nekih kompanija – ukazao je dr. Škrlec.
 

Lola Wright, Slobodna Dalmacija

Povezane objave

Dr. Robert Malone: ​​Čini se da maske pogoršavaju COVID

hrvatski-fokus

Znanost i liječnička profesija

HF

Europski dan svjesnosti o antibioticima

HF

Deset novih članova HAZU-a

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više