Hrvatski Fokus
Feljtoni

HRVATSKE AUTOCESTE I KONCESIJA (14)

Restrukturiranje poslovanja hrvatskih operatera

 
 
Povjerava se koncesionaru, ali država snosi rizik otpuštanja i povećane nezaposlenosti u HAC-ONC (ARZ i HAC). U cijelosti ovisi o predstavnicima države, odnosno političkoj volji koja i sada može imenovati upravljački kadar isključivo na osnovi stručnosti i vezati plaće upravljačkog kadra za rezultate rada.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/05/keliu-direkcijos-vadovas-lietuvos-keliai-geriausi-o-finansavimas-maziausias-.jpg
U prilog zadržavanja sadašnjeg scenarija idu i nalazi studije slučaja talijanskih koncesija na autoceste koji pokazuju da nakon 20 godina trajanja koncesijskih ugovora, unatoč velikom rastu prometa nema dokaza da je značajno porasla efikasnost operatera autocesta nakon sklapanja ugovora o koncesiji (Massiani i Ragazzi, 2008.). To je zato što je prostor za postizanje veće učinkovitosti upravljanja autocestama u ovom sektoru vrlo ograničen zbog standardnih tehnologija. Naknada koja se prikupi od cestarina pokriva do jedne trećine troškove prikupljanja cestarina, a ostatak prihoda od cestarina se koristi za pokriće održavanja autocesta (Ragazzi, 2005., str. 4). Procjene su da godišnji troškovi održavanja autocesta iznose od 2-4 % ulaganja u njihovu izgradnju (Radić i dr., 2010.). Iako je poznato da u državnim poduzećima postoji previše zaposlenih, da su plaće rukovodećem kadru previsoke, da je inicijativa za postizanje veće učinkovitosti vrlo niska, na primjeru talijanskih koncesionara vidljivo je da zbog nedostatka konkurencije i vezanosti iznosa cestarina uz troškove poslovanja, koncesionari nemaju preveliku inicijativu smanjenja troškova (Ragazzi, 2005., str. 12). Osim toga, ne manje važno je i pitanje nadzora rada budućeg koncesionara, jer resorno ministarstvo više ne će imati informacije o poslovanju koncesionara u opsegu u kojem ih ima danas. Usporedbom dvaju scenarija ponovno je evidentno da osim jednokratne koncesijske naknade, svi argumenti idu u prilog zadržavanja naplate cestarina i upravljanja autocestama u rukama sadašnjih hrvatskih operatera autocesta. Dakako, pod uvjetom rasterećenja njihove zaduženosti i kvalitetnog restrukturiranja njihovog poslovanja.
 

(Svršetak u sljedećem broju)

 

Dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba, znanstvena suradnica u Ekonomskom institutu, Zagreb, Ekonomski pregled 64

Povezane objave

SINARKIZAM – Bankarski i industrijski kartel (11)

HF

Maks Luburić u Glasu Domovine (3)

hrvatski-fokus

Uloga Srbije u Sarajevskom atentatu (1)

HF

JASENOVAC – Vulinova izjava o ‘vikaru’? (4)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više