SAD protiv širenja kineskog tržišta

TTIP ili potvrđivanje američke hegemonije u Europi

Susret američkog predsjednika na odlasku Baracka Obame i njemačke kancelarke Angele Merkel krajem travnja u Hannoveru bio je, kažu, vrlo srdačan. Srdačni su bili i njezini susreti s Obaminim prethodnikom Georgeom W. Bushom prije osam godina. I tada su bilateralne posjete pratili žestoki prosvjedi koje je njemačka vlada primila na znanje sliježući ramenima. Ovaj put riječ je o raspravi o transatlantskom sporazumu o slobodnoj trgovini (TTIP) koja je nakon najnovijeg  Greenpeaceovog otkrića dokumenata držanih u tajnosti postala brizantnija. Ono što je Obama u Hannover donio kao glavnu temu, a Merkel hvalila kao „ambiciozan sporazum“ kritičari smatraju potpunim odustajanjem od nacionalne suverenosti i samoodređenja u gospodarskim i društvenopolitičkim pitanjima – od dozvole uvoza genetski modificirane robe do davanja osobnih podataka.

Trenutak nije odabran nerazumno. Kriza u Ukrajini na granicama s Rusijom stvorila je stanje novoga hladnog rata. SAD bi mogao izgubiti Saudijsku Arabiju kao saveznika zbog (kalkuliranog) otvaranja Iranu, jer očito se pogledi na novi poredak na Bliskom istoku razlikuju. Osim toga, Kina želi ostvariti projekt novog puta svile koji bi trebao povezati gospodarstva istočne i središnje Azije, Rusije i Europe. SAD se stoga višestruko pokušava suprotstaviti širenju kineskog tržišta: s jedne strane, kineske tvrtke mobilne telefonije u usponu kao što su Huawei i ZTE moraju prihvatiti  sankcije; s druge strane, Obama je požurivao ratifikaciju transpacifičkog partnerstva (TPP) između SAD-a, Australije i više pacifičkih država. Sporazum je u veljači potpisalo dvanaest država.

Pritisak kojim se sličan sporazum forsira u EU-u ne bi, s obzirom na to, trebao čuditi. Ali mnogo više čudi euforija kojom njemačka kancelarka pristaje na sporazum. Čini se da su skandali s prisluškivanjem koje je provodila američka obavještajna služba NSA Angelu Merkel brinuli mnogo manje njego aktualno Greenpeaceovo objavljivanje informacija radi boljeg informiranja svjetske javnosti o sadržajima TTIP-a. Predstavnici vlada u EU-u moraju se polako odlučiti kakvu Europu žele prepustiti budućim naraštajima: hoće li to biti Europa koja će osim o militantnoj američkoj vanjskoj politici uskoro o SAD-u ovisiti i ekonomski? Hoće li nastati nadzirana zajednica država u kojoj će građani imati sve manje prava suodlučivanja te će se stoga okretati radikalnim pokretima i strankama?  Ili će se Europa vratiti svojoj ulozi posrednika, gdje se primjećuju i poštuju želje civilnoga stanovništva? Obama i Merkel očito su već donijeli odluku.

Stafan Haderer, Wiener Zeitung