Hrvatski Fokus
Znanost

Svjetski dan mlijeka

Različite vrste trava daju visokokvalitetno mlijeko, mliječne proizvode te meso

 
 
Svjetski dan mlijeka obilježava se svake godine diljem svijeta 1. lipnja. Prvo obilježavanje bilo je 2001., a potaknula ga je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Svake godine povećava se broj država u kojima se obilježava Svjetski dan mlijeka, čiji cilj je podizanje javne svijesti o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u ljudskoj prehrani tijekom cijelog života. Prirodno i svježe, a naročito sirovo mlijeko odličan je izvor vrlo važnih hranjivih tvari, minerala i vitamina: kalcij, magnezij, selen, cink, fosfor, jod, željezo, kalij, folati, vitamini A i D, zatim riboflavin/B2, vitamini B12 i B5, proteini odn. bjelančevine, zdrave masnoće itd. Mlijeko osigurava organizmu potrebnu energiju i sadrži visoko kvalitetne bjelančevine – jednako esencijalne i ne esencijalne aminokiseline te masne kiseline.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/06/pnevn570601001000104.jpg
Proizvodnja mlijeka na globalnoj razini povećana je gotovo za 50% u posljednja tri desetljeća: 1983. proizvedeno je 500 milijuna tona mlijeka a 2013. proizvedeno je 769 milijuna tona mlijeka (FAO). Na globalnoj razini proizvodnja kravljeg mlijeka zauzima prvo mjesto s udjelom od 85 %, mlijeko bivolica 11 %, koza 2 %, ovaca 1 % i deva 0,4 %. Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana mlijeka odlučila sam ne pisati o golemim i zabrinjavajućim problemima s kojima su suočeni proizvođači mlijeka u Lijepoj Našoj kao i diljem EU-a s posljedičnim nestankom brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, već informirati proizvođače i potrošače o jednoj značajnoj činjenici kao i o novom „pokretu“ kada je riječ o proizvodnji mlijeka.
 
Dugo i od javnosti čuvana tajna konačno je ugledala svjetlost dana: goveda, jednako mliječne i mesne pasmine, hranjena prirodnom hranom, a to su različite vrste trava, daju visoko kvalitetne i zdrave proizvode – mlijeko i mliječne proizvode te meso. Krave hranjene travom i kvalitetnim sijenom daju ne samo bogate, hranjive proizvode kakvih se sjećaju naši djedovi i bake, nego takvo mlijeko i mliječni proizvodi imaju daleko pozitivniji učinak na naše zdravlje, a osobito zdravlje djece. Nadalje, prirodna hranidba krava travom i sijenom, ispašom, ima pozitivan učinak i na okoliš kao i na zdravlje samih životinja.
 
U svijetu, uključujući i SAD, sve više raste zahtjev potrošača za kvalitetnim mlijekom, mliječnim proizvodima i mesom od krava hranjenih prirodnom hranom, a to su različite vrste trava, a u obzir dolazi i leguminozno krmo bilje. Zahtjev za kvalitetnim mlijekom, mliječnim proizvodima i mesom od goveda hranjenih na ispaši bilježi sve veći i impresivniji rast, naročito u SAD-u. Upravo je stoga američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) bilo primorano u siječnju 2016. opozvati standarde iz 2007. a koji se odnose na mesne pasmine goveda hranjenih travama, sijenom ili ispašom u određenom vremenskom razdoblju. Štoviše, standardi iz 2007. nisu uopće ograničavali primjenu antibiotika i hormona u uzgoju goveda. Stoga je odlučeno da USDA mora propisati nove standarde koji će se odnositi na mlijeko, mliječne proizvode i meso podrijetlom od goveda hranjenih isključivo travama, sijenom, leguminoznim krmnim biljem ili pretežito ispašom, dok bi prehrana žitaricama – ponajviše kukuruzom kao i sojom i drugim nusproizvodima trebala biti zabranjena jednako kao i primjena antibiotika i hormona. Samo u takvom slučaju ovi proizvodi bi smjeli imati posebnu oznaku kao „proizvod od prirodno hranjenih goveda.“
 
Zašto su mlijeko, mliječni proizvodi i meso goveda hranjenih njihovom prirodnom hranom bolji, zdraviji i kvalitetniji? Znanstvenici su na radost mnogih potvrdili da meso, mlijeko i mliječni proizvodi goveda hranjenih pretežito travama, sijenom i leguminoznim krmnim biljem ili na ispaši, sadrže vrlo učinkovitu, gotovo „moćnu“ masnu kiselinu koja je dokazano povezana s dugoročnim pozitivnim učinkom na održanje 'zdrave' tjelesne težine i općenito dobrim zdravljem. Ova snažna, „moćna“ masna kiselina naziva se konjugirana linolna kiselina čiji najbolji izvor su meso i svježi, sirovi mliječni proizvodi ali samo od goveda hranjenih njihovom prirodnom hranom, a to su trave.
 
Goveda, jednako mliječne kao i mesne pasmine, jesu preživači i travojedi, njihova prirodna hrana jesu trave, a u obzir dolazi i leguminozno krmno bilje. Kada biste govedu dali mogućnost izbora na hranu, životinje nikada ne bi dobrovoljno odabrale kukuruz i soju – uvijek se odlučuju za travu. Međutim, u intenzivnom uzgoju goveda za proizvodnju mlijeka i mesa, životinje se pretežito hrane različitim koncentriranim smjesama, kukuruzom i sojom. No, takva ne prirodna hrana za travojede uzrokuje i određene negativne promjene u cijelom tijelu. A ono što je najvažnije za nas potrošače, ove promjene odnose se na značajne promjene u ravnoteži esencijalnih masnih kiselina.
 
Naime, govedo (jednako mliječne i mesne pasmine) koje se hrani prirodnom hranom a to su trave ili ima mogućnost ispaše na pašnjacima, ima vrlo povoljan odnos tj. omjer dviju ključnih, esencijalnih masnih kiselina a to su omega-6 i omega-3. Idealan omjer ovih masnih kiselina najčešće je 2:1. Drugim riječima, dva dijela omega-6 prema jednom dijelu omega-3 masnih kiselina. No, ovaj idealan i poželjan omjer znatno se mijenja kod goveda hranjenih pretežito kukuruzom i sojom, pa su provedena istraživanja dokazala da se u ovom slučaju omjer između omega-6 i omega-3 najčešće kreće od 5:1 do 13:1, a ponekad i do 15:1, dakako u „korist“ omega-6 masnih kiselina, što je daleko od idealnog i poželjnog omjera. Provedena istraživanja dokazuju da mlijeko i meso goveda čija prehrana se sastoji pretežito od trava, sijena te leguminoznog krmnog bilja, ima značajno veću razinu hranjivih tvari, uključujući i vitamin E, beta-karoten i zdrave omega-3 masne kiseline te konjugiranu linolnu kiselinu od goveda hranjenih pretežito kukuruzom i sojom. A majke koje doje svoje dijete i konzumiraju mlijeko krava hranjenih pretežito travama, imaju također u majčinom mlijeku povećanu koncentraciju konjugirane linolne kiseline.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/06/cow-and-a-jug-of-milk.jpg
Poznata izreka „ono si što jedeš“ i ovdje dokazuje da prirodno hranjena goveda daju mlijeko, mliječne proizvode i meso s vrlo poželjnim, idealnim omjerom omega-6 i omega-3 što blagotvorno i pozitivno utječe na zdravlje čovjeka. Nasuprot tome, goveda iz intenzivnog uzgoja koja su pretežito hranjena koncentratima, kukuruzom i sojom, imaju nepovoljan omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina koji negativno, pa i štetno utječe na naše zdravlje ali i na zdravlje samih životinja.
 
PLOS One, multidisciplinarni „on line“ časopis za znanost i medicinu, objavio je 9. 12. 2013. rezultate znanstvene studije u trajanju od 18 mjeseci gdje se dokazuje da prirodna hranidba goveda (travom) vrlo povoljno utječe na idealan, poželjan omjer masnih kiselina omega-6 i omega-3 (autor: Charles M. Benbrook i sur.). Ova provedena studija samo je potvrdila ranije rezultate istraživanja da mlijeko krava hranjenih pretežito travama i leguminoznim krmnim biljem sadrži manje linolne kiseline i manje drugih masnih kiselina iz grupe omega-6, ali zato ima veću koncentraciju alfa-linolenske kiseline, konjugirane linolne kiseline te dugolančane omega-3 masne kiseline poput eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozapentaenske kiseline (DPA) u usporedbi s kravama u intenzivnom uzgoju hranjenih pretežito kukuruzom i sojom.   
 
Provedeno je zaista mnoštvo istraživanja kod životinja, ali i kod čovjeka s namjerom otkrivanja stvarnih učinaka konjugirane linolne kiseline na zdravlje. Rezultati ovih istraživanja dokazuju da je konjugirana linolna kiselina moćan saveznik u borbi protiv različitih oboljenja: Na prvom mjestu bitno smanjuje rizik od razvoja karcinoma, gdje dnevni unos od samo 0,5% konjugirane linolne kiseline smanjuje mogućnost razvoja tumora za oko 50%, uključujući i slijedeće česte vrste kancerogenih oboljenja: karcinom dojke, karcinom rektuma i/ili kolona, zatim pluća, kože i želuca. Nadalje, konjugirana linolna kiselina ima pozitivan učinak i kod oboljelih od astme, kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka, visoke razine holesterola i triglicerida, osteoporoze, pozitivno utječe i kod oboljelih od dijabetesa tipa 2, smanjuje upalna stanja u organizmu, pozitivno djeluje na imuni sustav kao i kod alergijskih reakcija na hranu.
Istraživannja provedena kod ljudi pokazuju da konjugirana linolna kiselina smanjuje masnoće u organizmu te uz redovno aktivno kretanje / vježbanje pomaže u održavanju optimalne, zdrave tjelesne težine.
 
I na kraju je potrebno naglasiti da se sve naprijed navedeno odnosi samo na goveda hranjena njihovom prirodnom hranom a to su – trave ili mogućnost slobodne ispaše, te konzumiranje njihovih svježih, punomasnih mliječnih proizvoda koji su daleko superorniji od proizvoda sa smanjenim udjelom masnoće ili bez masnoća („low fat“ ili „fat free“): jedna od posljednjih znanstvenih studija dokazala je da konzumiranje punomasnih mliječnih proizvoda od prirodno hranjenih krava smanjuje rizik od razvoja dijabetesa gotovo za 46% u odnosu na konzumiranje proizvoda sa smanjenim udjelom masnoća ili bez (časopis „Circulation,“ autor: dr. Dariush Mozaffarian).  
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Škola ne smije biti – zafrkavalište

HF

Sporazum između Hrvatske i Kine

HF

Godišnji plan i program rada škole iliti školski kurikulum

HF

Svjetski Dan tla

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...