Svjetski dan mlijeka

Različite vrste trava daju visokokvalitetno mlijeko, mliječne proizvode te meso

Svjetski dan mlijeka obilježava se svake godine diljem svijeta 1. lipnja. Prvo obilježavanje bilo je 2001., a potaknula ga je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Svake godine povećava se broj država u kojima se obilježava Svjetski dan mlijeka, čiji cilj je podizanje javne svijesti o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u ljudskoj prehrani tijekom cijelog života. Prirodno i svježe, a naročito sirovo mlijeko odličan je izvor vrlo važnih hranjivih tvari, minerala i vitamina: kalcij, magnezij, selen, cink, fosfor, jod, željezo, kalij, folati, vitamini A i D, zatim riboflavin/B2, vitamini B12 i B5, proteini odn. bjelančevine, zdrave masnoće itd. Mlijeko osigurava organizmu potrebnu energiju i sadrži visoko kvalitetne bjelančevine – jednako esencijalne i ne esencijalne aminokiseline te masne kiseline.

Proizvodnja mlijeka na globalnoj razini povećana je gotovo za 50% u posljednja tri desetljeća: 1983. proizvedeno je 500 milijuna tona mlijeka a 2013. proizvedeno je 769 milijuna tona mlijeka (FAO). Na globalnoj razini proizvodnja kravljeg mlijeka zauzima prvo mjesto s udjelom od 85 %, mlijeko bivolica 11 %, koza 2 %, ovaca 1 % i deva 0,4 %. Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana mlijeka odlučila sam ne pisati o golemim i zabrinjavajućim problemima s kojima su suočeni proizvođači mlijeka u Lijepoj Našoj kao i diljem EU-a s posljedičnim nestankom brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, već informirati proizvođače i potrošače o jednoj značajnoj činjenici kao i o novom „pokretu“ kada je riječ o proizvodnji mlijeka.

Dugo i od javnosti čuvana tajna konačno je ugledala svjetlost dana: goveda, jednako mliječne i mesne pasmine, hranjena prirodnom hranom, a to su različite vrste trava, daju visoko kvalitetne i zdrave proizvode – mlijeko i mliječne proizvode te meso. Krave hranjene travom i kvalitetnim sijenom daju ne samo bogate, hranjive proizvode kakvih se sjećaju naši djedovi i bake, nego takvo mlijeko i mliječni proizvodi imaju daleko pozitivniji učinak na naše zdravlje, a osobito zdravlje djece. Nadalje, prirodna hranidba krava travom i sijenom, ispašom, ima pozitivan učinak i na okoliš kao i na zdravlje samih životinja.

U svijetu, uključujući i SAD, sve više raste zahtjev potrošača za kvalitetnim mlijekom, mliječnim proizvodima i mesom od krava hranjenih prirodnom hranom, a to su različite vrste trava, a u obzir dolazi i leguminozno krmo bilje. Zahtjev za kvalitetnim mlijekom, mliječnim proizvodima i mesom od goveda hranjenih na ispaši bilježi sve veći i impresivniji rast, naročito u SAD-u. Upravo je stoga američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) bilo primorano u siječnju 2016. opozvati standarde iz 2007. a koji se odnose na mesne pasmine goveda hranjenih travama, sijenom ili ispašom u određenom vremenskom razdoblju. Štoviše, standardi iz 2007. nisu uopće ograničavali primjenu antibiotika i hormona u uzgoju goveda. Stoga je odlučeno da USDA mora propisati nove standarde koji će se odnositi na mlijeko, mliječne proizvode i meso podrijetlom od goveda hranjenih isključivo travama, sijenom, leguminoznim krmnim biljem ili pretežito ispašom, dok bi prehrana žitaricama – ponajviše kukuruzom kao i sojom i drugim nusproizvodima trebala biti zabranjena jednako kao i primjena antibiotika i hormona. Samo u takvom slučaju ovi proizvodi bi smjeli imati posebnu oznaku kao „proizvod od prirodno hranjenih goveda.“

Zašto su mlijeko, mliječni proizvodi i meso goveda hranjenih njihovom prirodnom hranom bolji, zdraviji i kvalitetniji? Znanstvenici su na radost mnogih potvrdili da meso, mlijeko i mliječni proizvodi goveda hranjenih pretežito travama, sijenom i leguminoznim krmnim biljem ili na ispaši, sadrže vrlo učinkovitu, gotovo „moćnu“ masnu kiselinu koja je dokazano povezana s dugoročnim pozitivnim učinkom na održanje 'zdrave' tjelesne težine i općenito dobrim zdravljem. Ova snažna, „moćna“ masna kiselina naziva se konjugirana linolna kiselina čiji najbolji izvor su meso i svježi, sirovi mliječni proizvodi ali samo od goveda hranjenih njihovom prirodnom hranom, a to su trave.

Goveda, jednako mliječne kao i mesne pasmine, jesu preživači i travojedi, njihova prirodna hrana jesu trave, a u obzir dolazi i leguminozno krmno bilje. Kada biste govedu dali mogućnost izbora na hranu, životinje nikada ne bi dobrovoljno odabrale kukuruz i soju – uvijek se odlučuju za travu. Međutim, u intenzivnom uzgoju goveda za proizvodnju mlijeka i mesa, životinje se pretežito hrane različitim koncentriranim smjesama, kukuruzom i sojom. No, takva ne prirodna hrana za travojede uzrokuje i određene negativne promjene u cijelom tijelu. A ono što je najvažnije za nas potrošače, ove promjene odnose se na značajne promjene u ravnoteži esencijalnih masnih kiselina.

Naime, govedo (jednako mliječne i mesne pasmine) koje se hrani prirodnom hranom a to su trave ili ima mogućnost ispaše na pašnjacima, ima vrlo povoljan odnos tj. omjer dviju ključnih, esencijalnih masnih kiselina a to su omega-6 i omega-3. Idealan omjer ovih masnih kiselina najčešće je 2:1. Drugim riječima, dva dijela omega-6 prema jednom dijelu omega-3 masnih kiselina. No, ovaj idealan i poželjan omjer znatno se mijenja kod goveda hranjenih pretežito kukuruzom i sojom, pa su provedena istraživanja dokazala da se u ovom slučaju omjer između omega-6 i omega-3 najčešće kreće od 5:1 do 13:1, a ponekad i do 15:1, dakako u „korist“ omega-6 masnih kiselina, što je daleko od idealnog i poželjnog omjera. Provedena istraživanja dokazuju da mlijeko i meso goveda čija prehrana se sastoji pretežito od trava, sijena te leguminoznog krmnog bilja, ima značajno veću razinu hranjivih tvari, uključujući i vitamin E, beta-karoten i zdrave omega-3 masne kiseline te konjugiranu linolnu kiselinu od goveda hranjenih pretežito kukuruzom i sojom. A majke koje doje svoje dijete i konzumiraju mlijeko krava hranjenih pretežito travama, imaju također u majčinom mlijeku povećanu koncentraciju konjugirane linolne kiseline.

Poznata izreka „ono si što jedeš“ i ovdje dokazuje da prirodno hranjena goveda daju mlijeko, mliječne proizvode i meso s vrlo poželjnim, idealnim omjerom omega-6 i omega-3 što blagotvorno i pozitivno utječe na zdravlje čovjeka. Nasuprot tome, goveda iz intenzivnog uzgoja koja su pretežito hranjena koncentratima, kukuruzom i sojom, imaju nepovoljan omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina koji negativno, pa i štetno utječe na naše zdravlje ali i na zdravlje samih životinja.

PLOS One, multidisciplinarni „on line“ časopis za znanost i medicinu, objavio je 9. 12. 2013. rezultate znanstvene studije u trajanju od 18 mjeseci gdje se dokazuje da prirodna hranidba goveda (travom) vrlo povoljno utječe na idealan, poželjan omjer masnih kiselina omega-6 i omega-3 (autor: Charles M. Benbrook i sur.). Ova provedena studija samo je potvrdila ranije rezultate istraživanja da mlijeko krava hranjenih pretežito travama i leguminoznim krmnim biljem sadrži manje linolne kiseline i manje drugih masnih kiselina iz grupe omega-6, ali zato ima veću koncentraciju alfa-linolenske kiseline, konjugirane linolne kiseline te dugolančane omega-3 masne kiseline poput eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozapentaenske kiseline (DPA) u usporedbi s kravama u intenzivnom uzgoju hranjenih pretežito kukuruzom i sojom.   

Provedeno je zaista mnoštvo istraživanja kod životinja, ali i kod čovjeka s namjerom otkrivanja stvarnih učinaka konjugirane linolne kiseline na zdravlje. Rezultati ovih istraživanja dokazuju da je konjugirana linolna kiselina moćan saveznik u borbi protiv različitih oboljenja: Na prvom mjestu bitno smanjuje rizik od razvoja karcinoma, gdje dnevni unos od samo 0,5% konjugirane linolne kiseline smanjuje mogućnost razvoja tumora za oko 50%, uključujući i slijedeće česte vrste kancerogenih oboljenja: karcinom dojke, karcinom rektuma i/ili kolona, zatim pluća, kože i želuca. Nadalje, konjugirana linolna kiselina ima pozitivan učinak i kod oboljelih od astme, kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka, visoke razine holesterola i triglicerida, osteoporoze, pozitivno utječe i kod oboljelih od dijabetesa tipa 2, smanjuje upalna stanja u organizmu, pozitivno djeluje na imuni sustav kao i kod alergijskih reakcija na hranu.

Istraživannja provedena kod ljudi pokazuju da konjugirana linolna kiselina smanjuje masnoće u organizmu te uz redovno aktivno kretanje / vježbanje pomaže u održavanju optimalne, zdrave tjelesne težine.

I na kraju je potrebno naglasiti da se sve naprijed navedeno odnosi samo na goveda hranjena njihovom prirodnom hranom a to su – trave ili mogućnost slobodne ispaše, te konzumiranje njihovih svježih, punomasnih mliječnih proizvoda koji su daleko superorniji od proizvoda sa smanjenim udjelom masnoće ili bez masnoća („low fat“ ili „fat free“): jedna od posljednjih znanstvenih studija dokazala je da konzumiranje punomasnih mliječnih proizvoda od prirodno hranjenih krava smanjuje rizik od razvoja dijabetesa gotovo za 46% u odnosu na konzumiranje proizvoda sa smanjenim udjelom masnoća ili bez (časopis „Circulation,“ autor: dr. Dariush Mozaffarian).  

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.