Posve je revidirao svoja ranija shvaćanja
„На овај начин бисмо извукли историјску поуку да се иза многих наших сукова и истребљивања крију интереси странаца које нисмо препознали, већ смо олако утрчали у међусобно убијање, а да су од тога имали користи само страни профитери и домаћи властодржци“
(www.dverisrpske.com/…/124-srbija-i-hrvatska-tajna<http://www.dverisrpske.com/…/124-srbija-i-hrvatska-tajna> )
Drago Roksandić
1. Dakako, često zabacujemo srbijanske povjesnike koji su onkraj velesrpske ideologije. Štoviše, politički gledano, ne moraju svi ni biti iz ešalona tzv. Druge Srbije (Latinka Perović i dr.). Naime, čak iz ultra-desnih (v. moto), dobivamo otrežnjavajuće uvide za oba nam naroda.
2. Upravo, javlja mi SMS-om prof. Bartulović: „Roksandić je bio korektan. Netko je stavio središnjim odlomak koji je potpuno netočan, da ne kažem zlonamjeran“.
3. Posve je to moguće, pače, da je i Roksandić revidirao svoja ranija shvaćanja, budući da je znanstvena historiografija eo ipso revizionistička.
4. U svakom slučaju, vjerojatno, će netko u Novom listu reagirati (npr. dr. Ivaniš) glede spomenute podvaljenice.
5. Načelno sam, doskora, dogovorio susret s dr. Ivanišem u Rijeci, neovisno o ovoj podvaljenici.
6. Naime, njegova teza o Rijeci kao „multikulturanom gradu“, što je inače opće mjesto Obersnel-Frljićeva kulturnog projekta (v. niže spot), upravo počiva na spomenutoj podvaljenici.
7. U svakom slučaju o svim prijepornim stvarima treba otvoreno razgovarati, jer je sve teže skrivati fige u džepu.
Vasilije Krestić
Zanemarili smo izvanrednae srpske autore koji se nastoje izvući iz mitologijskih objašnjenja povijesti. Vidjeti literaturu u mojoj knjizi Uvod u hrvatsku interdisciplinarnu povijest. …valja naglasiti da je proglašavanje Vlaha, Morlaka, Grka i shizmatika Srbima „normalno“ za srpske povjesničare, bez obzira na to što se iza ovih imena kriju i pripadnici drugih etničkih skupina.[1] Ovakve tvrdnje još prevladavaju u srpskoj historiograiji, mada se pojavljuju i druga kritička mišljenja o formiranoj srpskoj etniji iz tog vremena. Tako B. Aleksov u svezi s unijaćenjem napominje da se bez kritičkog historiografskog pristupa nastoji ukazati na pokušaje uništenja „u tom periodu vrlo diskutabilne srpske nacionalne individualnosti“.[2] ALEKSOV, Bojan (2003). „Poturica gori od Turčina: Srpski istoričari o verskim preobraćenjima“. Historijski mitovi na Balkanu (zbornik radova), Sarajevo: Institut za istoriju.
Bilješke:
1. O prenošenju današnjeg srpskog identiteta u prošla vremena dobar su primjer radovi M. JAČOVA 1984. i 1992. Polemiku oko Jačovljevih znanstveno-ideoloških konstrukcija vidjeti u: M. BOGOVIĆ. 1993, pogovor.
2. ALEKSOV, B., 2003., str., 247.
Ivan Biondić
