Drugi Hrvatski iseljenički kongres

U Šibeniku se okupilo preko 250 sudionika iz 11 država svijeta

II. Hrvatski iseljenički kongres održao se ove godine u Šibeniku, od 1. do 3. srpnja, dvije godine nakon prvog Kongresa u Zagrebu, 2014., te ujedno predstavlja i njegov kontinuitet. Na ovogodišnjem izdanju sudjelovalo je preko 250 sudionika iz 11 zemalja svijeta, te je sadržavao 164 različitih tematskih predavanja.

Hrvatski iseljenički kongres se, u prvom redu, zahvaljuje predsjednici Republike Hrvatske, Kolindi Grabar Kitarović, gradonačelniku grada Šibenika dr. Željku Buriću, te ravnatelju Hrvatske inozemne pastve, dr. Tihomiru Markiću, na službenim pokroviteljstvima.  Isto tako ovom prilikom zahvaljujemo se svim organizatorima i suorganizatorima, naročito znanstvenim institucijama, nevladinim udrugama i svakako, hrvatskom iseljeništvu koje je doprinijelo organizaciji Kongresa različitim donacijama. Naravno, izražavamo zahvale i svim medijskim pokroviteljima, te smo, zaista, ugodno iznenađeni pažnji koja je posvećena tematici hrvatske dijaspore.

Na I. Hrvatskom iseljeničkom kongresu usvojena je rezolucija, koja je bila ignorirana od svih državnih vlasti u Hrvatskoj. Prema tome, II. Hrvatski iseljenički kongres nastavlja njegov rad: analizom činjenica i odnosa između Domovine i iseljeništva. Kroz trajanje događaja i njegovih predavanja, osjeti se postojanje optimizma i pozitivne energije, potkrijepljeno velikim brojem izuzetno logičnih i pozitivnih prijedloga kako obnoviti narušeni most između Domovine i iseljene Hrvatske. Tako je među sudionicama, ove godine, također usvojena rezolucija, koja sadrži sažete jednostavne prijedloge, zaključke i zahtjeve, koje, pomoću vas, hrvatske javnosti, upućujemo svima na državnom vrhu. Pokazalo se da hrvatski iseljenici, ili pak povratnici, nisu izgubili vjeru niti želju, da podare doprinos u izgradnji jedne demokratske i razvijene Lijepe Naše. Osim toga, jedan od glavnih ciljeva Kongresa je izgradnja političke kulture, tolerancije, dijaloga, respektiranja manjina i drugih nacionalnosti, te prihvaćanje drugih neovisno o boji kože ili vjeroispovijesti. Kao najveći zaključak Hrvatskog iseljeničkog Kongresa možemo reći, i ponavljat ćemo, samo jedno: hrvatsko iseljeništvo isijava kao nedjeljiv dio hrvatskog nacionalnog bića.

Dr. sc. Marin Sopta, u ime programsko-organizacijskog odbora