ZAKON O AZILU – Bitan dojam građana! (7)

Ingrid Antičević-Marinović: Podržavam ovo izvješće

 

 

DRAGICA ZGREBEC:

Hvala.

Replika kolega Ante Sanader.

 

ANTE SANADER:

Gospođo potpredsjednice, uvaženi ministre, zamjeniče, gospodine Vidović.

Vi ste u svojoj raspravi govorili o požarima i eksplozijama. Ministar to nije dotaka. Ja moram reći ovdje u ime evo vatrogasaca ili Hrvatske vatrogasne zajednice, vidjeli smo koliki je broj požara bio u 2012., odnosno puno veći nego u 2011. Čak 90% su bile veće izgorene površine.

U ovoj godini je to stanje puno, puno bolje. Ali ja bih želio ovdje evo i ministru reći. Naime, mi smo već dvije godine dali pravilnike, podzakonske akte, prijedlog koji je Hrvatska vatrogasna zajednica dala upravo radi unapređenja stanja zaštite od požara. Oni su već duže vremena tamo i to su pravilnici koji su na snazi su od '95. godine. Znači neminovno je da treba što hitnije evo mijenjati te pravilnike, prijedloge smo dali rekao sam pa molim evo ovdje zamjenika ministra da analiziraju te naše pravilnike i da po mogućnosti se to što prije usvoji da bi mogli evo unaprijediti čisto struku.

Jer kažem postojeći pravilnici su od '95. godine, puno toga se promijenilo i u ustroju i u tehničkom opremanju i o vatrogasnom osposobljavanju i sve to traži da se ti pravilnici što hitnije donesu. To su pravilnici koji život znače vatrogastvu. Pa evo apeliram i molim ministra zamjenika da uzmu to u obzir. Ja znam da vatrogastvo ovdje nije mu ni dan nekakav dojam i prostor, nije to primarna policijska djelatnost. Mi imamo Državnu upravu za zaštitu i spašavanje ali postojeći Zakon o vatrogastvu još uvijek traži da ministar donosi podzakonske akte, pa evo molim i apeliram da se oni donesu da bi nam pomogli u radu.

Dragica Zgrebec

 

DRAGICA ZGREBEC:

Odgovor na repliku Franko Vidović.

 

FRANKO VIDOVIĆ:

Zahvaljujem potpredsjednice.

Poštovani kolega, dakle što se tiče požara oni doista jesu veliki problem i ne samo u materijalnom smislu. Na žalost svjedoci smo i stradavanja ljudi pri gašenju samih požara. Sjetimo se samo kornatske tragedije i nekih drugih tragedija.

Ja vjerujem da će ministar uvažiti ovo što ste vi rekli. Međutim, postavlja se pitanje kažete od '95. zbog čega to do sada nije mijenjano. Ali u svakom slučaju obzirom da je ministar otvoren za prijedloge, znam to iz vlastitog iskustva, vjerujem da će uvažiti i taj vaš dobronamjerni prijedlog i da ćemo u budućnosti vrlo skoroj dobiti i te pravilnike razriješene.

Hvala.

 

DRAGICA ZGREBEC:

Prelazimo na pojedinačnu raspravu.

Kolegica Tatjana Šimac-Bonačić.

 

mr. sc. TATJANA ŠIMAC-BONAČIĆ:

Hvala lijepo gospođo potpredsjednice, ministre, zamjeniče, kolegice i kolege.

Pa ovo izvješće je vrlo opširno i mislim da je dobar materijal. Iznosi naravno sažetak radnih aktivnosti naše policije. Međutim, složit ćemo se svi da je vrlo teško u ovakvom materijalu sabrati sve one aktivnosti što naša policija radi, sve dobro što se radi za zaštitu svih nas odnosno naše zajednice.

Podržavam ovo izvješće upravo zbog toga što je vidljivo iz samog izvješća, a isto tako i iz uvodne riječi ministra objektivno zapravo izvještavanje bez bilo kakvih friziranja. Međutim, rezultati uvijek trebamo težiti da budu bolji, mogu biti bolji i sigurna sam da će i naša policija u budućem radu težiti da i u težim okolnostima, a to je i manjak financijskih sredstava učiniti i više napora za poboljšanje naše ukupne sigurnosti. I uvjerena sam da će tako i biti.

Ponavljam da u materijalima ne možemo vidjeti cjelokupne i preventivne i represivne mjere policije, ali je materijal dostatan da možemo izraziti zadovoljstvo i da ga možemo prihvatiti. Kad kažem da nije sve obuhvaćeno spomenut ću i vrlo kratko i vijeća, izvještaje vijeća za prevenciju kriminaliteta jer na taj način to je dobra praksa, to je dobar potez policije za osnivanjem jer na taj način imamo dobru suradnju između lokalne samouprave i naše policije za naravno dolazak do zajedničkih ciljeva. Kad pitamo danas, danas je zapravo u izvješću je spomenuo ministar da je vrlo bitan dojam građana. Apsolutno. Mi smo, policija je ovdje zbog građana, bitan je dojam i kad pitate građane sigurno je cilj uvijek isti i cilj policije i cilj građana i cilj nas političara i cilj vjerovatno svi koji bi trebali sudjelovati u zajednici a to je da sigurnosne snage moraju još bolje detektirati pojave narušavanja sigurnosti i mira u zajednici, a naročito nosioce pojava.

Jer evo i danas smo, svjedoci smo ovih dana upravo takvih otkrivanja i mislim da treba raditi u tom pravcu i to je samo pohvala na tom putu. U to naravno svi mi moramo pomoći bilo kao političari, bilo kao članovi zajednice trebamo davati podršku. Treba postojati i materijalna pretpostavka, trebaju postojati i pravni okviri odnosno alati da bi se možemo reći slikovito ovdje proizvodio proizvod, a u policiji je proizvod zapravo zove se sigurnost.

O svim podacima, o brojčanim pokazateljima ja ih neću spominjati, ponavljati jer vidim da je i kolega prije iznio sve te pokazatelje. To je dobro za analizu da li policija ide pravim smjerom odnosno kakve izmjene zakonskih okvira moramo raditi ne samo u policiji nego u drugim i u svim drugim segmentima i u drugim sustavima.

Međutim ja bih ovdje obzirom da dolazim iz Dubrovačko-neretvanske županije, ja bi ovdje spomenula izvješće moje policijske uprave. Reći ću da je značajan pad broj kaznenih djela koja su počinili maloljetnici jer je to nekako moje područje zanimanja, ali je isto tako rezultat čitavog niza preventivnih i represivnih mjera koja je policija poduzimala s ciljem zaštite maloljetnika.

Naime, ta naša policijska uprava je još od 2010. godine kada je počeo onaj cijeli niz nasilja tada smo počeli raditi kažem mi jer sudjelujemo i mi kao lokalna zajednica u suradnji s policijom, započela je paket mjera prevencije nasilja unutar koji je najveći naglasak stavljen upravo na edukaciju djece roditelja … službi i na senzibilizaciju javnosti na problem nasilja odnosno u sklopu edukacije koju smo uključili i djelatnike drugih relevantnih službi kao što su obiteljski centar, zatim je to Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije upravo se ukazivalo na zakonsku obvezu prijavljivanja kaznenih djela i prekršaja nasilnog karaktera počinjenih od strane maloljetnih osoba ali i upozoravalo se na brojne čimbenike koji upravo pogoduju takvom agresivnom ponašanju kao što su i konzumacija alkoholnih pića itd.

Tijekom 2012. godine u suradnji sa obrazovnim ustanovama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji provodili su se preventivni programi, raznoraznih da ih sada ne nabrajam i razne kampanje, zatim isto tako se radilo i u vrtićima i u ostalim obrazovanim ustanovama sam rekla. Osim navedenog tijekom 2012. godine se provodio preventivni program "Alkohol ne hvala" prema tome znamo da je ovisnost o alkoholu odnosno pijenje alkohola kod maloljetnika je jako izraženo.

Pored nabrojeno preventivno-edukacijskih mjera Policija uprava Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012.godine posebnu pozornost naravno posvetila je nadzoru djece mlađe od 16 godina u noćnim izlascima i tu bi spomenula da se i dole krši Obiteljski zakon član 95.i tu nam daje osnovu da moramo raditi još više na pomoći roditeljima i u edukacije uključivati sve više roditelje.

Ja bi još nešto rekla o zapljeni, vidimo u ovom izvještaju da je bilo dosta zapljena i da je to za pohvaliti. Od 2010.godine do danas postižu se impresivni rezultati upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sada da ne spominjem kada je u 2011.godini uhvaćeno 26 osoba, međutim veliki broj zapljena opojnih droga od čak 12 velikih zapiljena je bilo i na taj način je spriječen pokušaj krijumčarenja preko državne granice, više od 300 kg marihuane, 21 kg hašiša i gotovo 25 kg heroina.

I još na kraju, potkraj 2012. godine inicijalnim informacijama kojima je raspolagao Odjel za droge Dubrovačko-neretvanske županije Policijske uprave započelo je međunarodno kriminalističko istraživanje i znamo iz medija da je negdje u svibnju 2013. godine bilo oko 55 uhićenja.

Evo prema tome mislila sam da je jako dobro da dobre stvari pohvalimo i da im damo jedan onako impuls da dobro rade. Upravo sam zbog toga i spomenula našu Dubrovačko-neretvansku županiju odnosno policijsku upravu koja je dobila i priznanje od načelnika Odjela za droge da bude primjer svim drugim policijskim upravama.

Hvala lijepa.

DRAGICA ZGREBEC:

Sljedeća Ingrid Antičević-Marinović.

Izvolite kolegice.

 

INGRID ANTIČEVIĆ-MARINOVIĆ:

Hvala lijepa.

Poštovana gospođo potpredsjednice, poštovani gospodine ministre, poštovani zamjeniče ministra.

Podržavam ovo izvješće i nalazim prije svega dvije najveće vrijednosti koje ono ima uza sve ovo što su već rekli prije mene kolege, ali želim posebno apostrofirati da je njegova vrijednost u tome što je to objektivno izvješće i što iz toga možemo iščitavati ne samo po ustroju kako je policija ustrojena, depolitizaciju policije. To je nešto što je nama itekako potrebno da bi policija mogla izvršiti svoju ustavnu i zakonsku zadaću.

Naravno da je također važno, to je sam ministar istakao ali mislim da to vrijedi ponoviti, da je jednostavno začuđujuće i zapanjujuće da mi do sada nismo imali da prvi put ima ministar prilike ovdje govoriti i podnositi izvješće o obavljanju policijskih poslova za koje je izravno odgovoran ravnatelj policije.

I umjesto da se to posebno naglasi od svih klubova jer je to objektivna činjenica koja se ne da ničim zatrti ona se umanjuje time da eto tu još nije ravnatelj. No dobro ne bi se na to puno i obazirala.

Što se tiče samog izvješća ono je toliko opsežno ali nije općenito samo nego je i detaljno. Ono govori o načinima kako su pojedina ubojstva izvršena i ja ću početi i zapravo i gro svojoj raspravi bi se koncentrirala upravo na najteža kaznena djela prije svega na kaznena djela protiv života i tijela i tu moramo reći jednu dobru činjenicu, a to je da se 98% ovih kaznenih djela otkrije.

Ono što moramo također otvoreno kazati da se suočimo sa tom problematikom gdje stradavaju najviše ljudi prije svega žene. To nije u ime obitelji nego u obitelji da ubojstva dakle od svih ubojstava 52,9% dakle skoro 53 ubojstva počinje se u obitelji. Pokušaja je tu 34% manje dakle od tog ukupnog broja za jako mali broj pokušaja. Što to znači? Da je skučen prostor da žrtva je koja upravo računa na solidarnost u obitelji da nema ni gdje ni pobjeći, da se pokazuje koliko je to nesigurno mjesto nažalost najčešće za žene.

Toliko o onima koji glorificiraju neke stvari, a ne vide i prave medvjeđu uslugu upravo ja bih rekla svim negativnostima i negativnim pojavama koja se događaju na tim mjestima, a evo i ova najteža kaznena djela.

 Imali smo porast broja silovanja međutim u velikom postotku su oni i otkriveni također i … teških kaznenih djela, kaznena djela razbojništva. Već je bilo napomenuto ovdje kako najveći broj kaznenih djela to su ona protiv imovine ona u ukupnom broju iznose preko 75% a mi moramo znati da naše kazneno zakonodavstvo što sa blažim što sa težim oblicima ima preko 500 vrsta kaznenih djela.

Kriminološka procjena kao što se to navodi u samom izvješću to su gotovo kriminološke procjene svih zemalja. nekako proizlaze da se svega jedna petina u potpunosti svih kaznenih djela pa čak i onih bagatelnih rasvijetli.

Međutim ono što je ohrabrujući podatak to je taj nedvojbeni podatak da imamo pad stope kriminaliteta i to za 3% to je u ukupnoj masi, a po službenoj dužnosti dakle to su teža kaznena djela koja se ex sofo provode njih taj pad imamo za 4,6% što ohrabruje i što govori upravo o onim krucijalnim uvjetima i karakteristikama za policiju da taj rad mora biti depolitiziran do krajnje mjere što se već i nadzire.

Ono što bih također rekla što se vidi, a to je da djeluje i Kazneni zakon tako da mi imamo smanjenje broja ovih bagatelnih manjih opasnih kaznenih djela u pogledu zlouporabe droga, ali se sada povećao je odnosno povećao se ja bih rekla otkriće onih kaznenih djela zlouporaba i droga po stavku 3., a to su oni koji su složenija, koja su vezana za prodaju i preprodaju. Dakle na taj način smo zaista došli do svjedoka i bolje smo uobličili to kazneno djelo upravo u cilju, postiže se već cilj i svrha otkrivanja najtežih oblika teških i najtežih oblika kaznenog djela zlouporabe droga.

Znakovito je mi smo ranijih godina imali najprije uopće nismo imali nijedno kazneno djelo pranja novca, onda smo imali jedno. Sada imamo tri osobe otkrivene za kazneno djelo pranja novca. To je jedno izuzetno složeno kazneno djelo ono je uvijek i počesto povezano sa inozemnim elementom.

Mi moramo znati da i u Europi nema više većeg od jednog do dva otkrivenih počinitelja ovih kaznenih djela, ali to ne govori to ja mislim govori o sivoj brojci u ovoj zoni i to govori o tome koliko je vrlo teško doći u trag tom novom sofisticiranom obliku kaznenog djela pranja novca, a koje je često u idealnom stjecanju sa brojnim drugim vrlo teškim kaznenih djela, a koja su često povezana i sa politikom.

Računalni kriminalitet to je nešto što je evo neminovno bilo i za očekivati da će se pojaviti ali jednako tako i suzbijanje je tu dosta efikasno.

U značajnom su tu porastu kaznena djela koja su vezana za ilegalno prebacivanje preko državne granice, imamo različitih kaznenih djela od onih manje opasnih do onih koji su povezani sa organiziranom skupinom, dakle to su oni najteži oblici, ali jednako tako ohrabruje i to što je otkrivanje takvih kaznenih djela veliko u znatnom postotku.

Prema tome pitanje da li je to uvijek porast ili je to pojačano otkrivanje to nikada nećemo doznati. Ali dobro je da ono što je počinjeno u većem broju u što većem postotku bude otkriveno bez obzira kakvi će biti na kraju krajeva i kakvo će biti izvješće porasta ili smanjenja kriminaliteta.

Ja neću dalje duljiti, međutim želim posebno naglasiti da bi mi bili sigurni, jer policija obavlja široki dijapazon poslova od one preventive do represivnog dijela, a ima čitav dio poslova i zadaća koje radi i van onog dijela koji je usko vezan za kasnije za kazneno sudovanje.

Međutim da bi policija mogla ispuniti svoju zadaću policajac mora biti siguran. I zato svi oni koji špekuliraju i koji se igraju različitim političkim igrama i trikovima gdje hrvatske ruke kao veliki čin domoljublja stavljaju na vrat hrvatskog policajca mi moramo ustati i reći ne tome jer je to napad na svakog od nas. Svaki policajac je zaštitnik moje slobode mojih najvećih i najdragocjenijih prava od dostojanstva do imovine do zaštite života i tijela. Ne samo ovo što se aktualno događa nego evo ako malo pogledamo po internetu po različitim medijima, bilo je to i u pisanim medijima, evo napadi na policajca, automobilom prešao policajcu preko stopala jer ga je preusmjerio, Zagrepčanin se zaletio autom na policajca, iscipelarili policajca i kamenovali službeno vozila, pijan izvrijeđao policajce, ugledni odvjetnik udario policajca na ipsilonu, pijani šezdesetogodišnjak vozio autocestom i napao policajca, na gliseru se napili, svađali i napali policajce, poslao ih u zatvor pa ga htjeli ubiti eksplozivom itd., itd.

Prema tome ono što se u svim uljuđenim zemljama, a takva je i Hrvatska i želimo taj stupanj demokratičnosti i zaštite i dalje razvijati da napad na policajca smatramo nekim najtežim oblikom napada čovjeka na čovjeka zato što taj čovjek, policija pojedinac i oni u cjelini štite svih nas. Prema tome valjda nismo došli do toga da moramo štititi i zaštiti upravo oni koji nas štite.

Mislim oni koji se time igraju da se igraju sa hrvatskom slobodom, s hrvatskom demokracijom i sa životom svakog, svakog pojedinca jer i takva osoba koja se sada upire afirmirajući neke svoje stavove da joj se bilo što dogodi koga bi pozvala? Policajca.

Hvala.

 

DRAGICA ZGREBEC:

Hvala lijepa.

 

Zrinko Horvat