TTIP nije mrtav, ali ga se uspavljuje

Protivnici trgovinskog sporazuma uglavnom se koncentriraju u nekoliko država članica

 

 

Iako sporo, ali ipak napreduju pregovori o najvećem gospodarskom projektu EU-a i SAD-a, o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, pregovori će, međutim, bar za neko vrijeme zastati nakon stupanja na dužnost novog američkog predsjednika – rekla je u intervjuu Indexu Cecilia Malmström, povjerenica EU-a za trgovinsku politiku. S povjerenicom koja u ponedjeljak sudjeluje na pregovorima u Mađarskoj razgovarali smo o brexitu, o protivnicima trgovinskog ugovora, kao i o ugovoru o slobodnoj trgovini koja se s Kanadom može sklopiti u roku od mjesec dana.

• Sve je više europskih političara koji u zadnje vrijeme izjavljuju kako je ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU-a – TTIP – praktično mrtav. Je li tomu doista tako?

– Uopće nije mrtav. Sada upravo dolazim iz Bratislave sa sastanka Europskog vijeća gdje sam ministre država članica obavijestila o tomu da su na nekim područjima pregovori uznapredovali s američkom stranom, no s druge strane ima i područja na kojima nismo postigli željeni napredak. To su teški pregovori, bilo nam je jasno od početka da će tomu biti tako, no uopće nisu mrtvi. Cijelo ljeto sastajala sam se i pregovarala sam s američkim kolegama, a sada se pripremamo za sljedeću rundu pregovora početkom listopada u New Yorku.

 

• Koja su područja na kojima su pregovori uznapredovali, a koja su gdje je proces zapeo?

– Zasada nema značajnoga napretka po pitanju kako europski i američki pružatelji usluga mogu stupiti na tržište druge strane ili se kandidirati u javnim nabavama druge strane. Nismo se uspjeli dogovoriti ni kako tretirati zaštićene nazive zemljopisnog podrijetla. Međutim, postigli smo veliki napredak vezano uz harmonizaciju regulativa, kako bismo smanjili birokratske prepreke u trgovini bez da olabavimo regulative. Npr. da neki proizvod ne trebaju testirati i američka i europska tijela prije stavljanja istog na tržište na oba područja. Po tome smo postigli veliki napredak. Poglavlja o tomu možda ćemo uspjeti i zaključiti prije Božića.

 

• Što se tiče pitanja regulative, jesu li se Europljani više približili američkomu stavu ili obrnuto? Naime, iz američkih internih dokumenata koji su procurili u svibnju vidi se kako američka strana ima prilično drukčiju predodžbu o tomu kako bi trebalo regulirati određene stvari, od onoga kako to funkcionira u Europi.

– Uznapredovali smo na područjima na kojima smo uspjeli pronaći ravnotežu, gdje prema američkoj i europskoj regulativi treba obaviti praktično iste kontrole. Vrlo slično kontroliramo tvornice, slični su testovi automobila, a ako bismo uspjeli prihvatiti da su američki i europski testovi podjednako temeljiti, možda bi bilo dovoljno jednom testirati određeni proizvod i potom bi ga se moglo staviti na tržište s obje strane oceana. Time bi se uspjelo uštedjeti puno novca, posebno za manje kompanije. Pitanje nije trebamo li nešto regulirati na američki ili europski način, nego hoćemo li u tim vrlo konkretnim slučajevima prihvatiti testove druge strane, a tu smo postigli napredak.

 

• Međutim, iz američkoga dokumenta koji je procurio razvidno je kako američka strana želi da izdavanje odobrenja za određene proizvode u Europi funkcionira potpuno drukčije, npr. da EU odustane od načela opreza prema kojem se ne izdaje odobrenje za kemikalije, hranu i slično dok se ne dokaže da oni nisu štetni.

– Nisu američki pregovarači oni koji to ne žele, nego određeni američki interesni krugovi, no Europska unija ne popušta pred takvim pritiskom. Načelo opreznosti štite europski temeljni ugovori. Regulativa igračaka, hrane i sličnih u obje je strane temeljita, ima područja gdje su američka pravila stroža, a ima i gdje su europska. Mi niti ne pregovaramo o područjima na kojima je regulativa u velikoj mjeri različita, samo o specifičnim pravilima gdje je ona na istoj visokoj razini. Želim učiniti potpuno jasnim kako ni uslijed TTIP-a niti nekog drugog ugovora o slobodnoj trgovini ne ćemo mijenjati zakone, nećemo pustiti u EU ništa što se prema aktualnoj regulativi ne može unijeti u EU. I iz teksta koji je procurio razvidno je da EU štiti svoje interese na tom području, a to će tako i ostati.

 

• U čemu bi EU bio spreman sklopiti kompromis s američkom vladom vezano uz TTIP?

– Mandat Europske komisije u kojem je napisano o čemu možemo pregovarati je javan. Mi temeljem toga pregovaramo i pokušavamo se izboriti za što više naših ciljeva na pregovorima. Konačni kompromis treba će se sklopiti na kraju pregovora, ali još smo daleko od toga.

 

• Kako brexit i američki predsjednički izbori utječu na TTIP pregovore?

– Američki izbori su nam već na vratu, imamo još samo tjedne. Mi ćemo s američkom vladom pregovarati dok god to bude moguće, no ako ne uspijemo zaključiti pregovore u ciklusu ove vlade, to jest do siječnja – a sve više se čini da ne ćemo – morat ćemo imati pauzu. A kako i na koji način ćemo moći nastaviti s pregovorima ovisi i o tomu tko će biti sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država. Što se brexita tiče, Ujedinjeno Kraljevstvo je trenutAČno još uvijek članica EU-a tako da pregovaramo i u njihovo ime. Zasada se ne zna kada će britanska vlada pokrenuti službeni proces istupanja prema članku 50., a dok to ne učine, ne možemo znati koliko dugo će još biti članicom EU-a.

 

• Neki izvori ranije su govorili kako bi pregovori o TTIP-u mogli i zastati do izlaska Britanaca.

– To se nije pojavilo u pregovorima s američkom stranom. Američka vlada ranije je već rekla kako je Velika Britanija njen vrlo važan partner, no Sjedinjenim Državama se i bez Britanaca isplati sklopiti s EU-om ugovor o slobodnoj trgovini, jer je EU čak i tako najvažnije tržište američkih proizvoda.

 

• Kako europsko javno mnijenje koje se sve više okreće protiv TTIP-a utječe na pregovore?

– Protivnici trgovinskog sporazuma uglavnom se koncentriraju u nekoliko država članica, u većini članica nema prosvjeda protiv TTIP-a. Naravno, zemlje u kojima se mnogi protive su vrlo važne zemlje (npr. Njemačka i Francuska – op. aut.). Mi pokušavamo pregovore učiniti što transparentnijima, kontinuirano pregovaramo s različitim grupama kojih se to tiče, preinačili smo dio o jamstvima zaštite investicija, pojasnili smo kako nećemo olabaviti regulative, neće biti iznuđenih privatizacija zbog ugovora, a na pregovorima pokušali smo prikazati i najvažnije prigovore protivnika TTIP-a. No trebaju pomoći i čelnici država članica. Države članice zatražile su od Europske komisije da u njihovo ime provede te pregovore. A sada svaka država članica treba sudjelovati u dijalogu i mora pokušati objasniti svojim građanima zašto će ugovor između EU-a i SAD-a biti dobar za njih.

 

• Što mislite, mogu li skori izbori u Francuskoj i Njemačkoj utjecati na omjer političke podrške pregovorima?

– Teško je to reći, a ne želim nagađati. Ako ne zaključimo pregovore do dolaska na vlast sljedeće američke vlade, svakako ćemo ih morati zaustaviti na neko vrijeme, a dok budemo mogli ponovno pokrenuti, već će i francuski i njemački izbori biti iza nas. Tako da ćemo onda s novom njemačkom i francuskom vladom morati pregovarati o TTIP-u, a teško je predvidjeti kako će to utjecati na pregovore.

 

• Imate li bilo koju procjenu do kada biste mogli zaključiti TTIP ugovor?

– Nemam, a ne želim niti nagađati. Sada je top prioritet potpisivanje ugovora s Kanadom, no Europska komisija osim toga trenutno pregovara o još dvadeset ugovora diljem svijeta, od Japana preko Indonezije do Meksika, i njih redom želimo zaključiti. A ti su ugovori svi vrlo važni kako bismo ubrzali europsko gospodarstvo.

 

• Kakvo je bilo raspoloženje na vijeću u Bratislavi vezano uz CETA-u, trgovinski ugovor s Kanadom koji se treba uskoro sklopiti?

– Raspoloženje je bilo vrlo konstruktivno, svaka država članica suglasna je da je to dobar ugovor koji nam je potreban. Ugovor će Europska komisija i kanadska vlada vjerojatno potpisati 27. listopada, a potom ga trebaju ratificirati prvo Europski parlament, a potom i parlamenti država članica. S kanadskom vladom još radimo na nekoliko pitanja, koja ćemo raščistiti u zajedničkoj, pravno obvezujućoj deklaraciji koju ćemo priključiti ugovoru, te će skoro sve države biti spremne ratificirati CETA-u. U nekoliko država članica još trebamo riješiti par pitanja, a nekoliko njih će sačekati što će sve stajati u zajedničkoj deklaraciji prije no što odluče mogu li poduprijeti ugovor ili ne mogu.

 

• Koje su države još nesigurne glede ratifikacije?

– Austrijska vlada ima par problema, a i poljska i belgijska vlada tražili su još pojašnjenje nekoliko pitanja prije nego ugovor pošalju svojim parlamentima na ratifikaciju.

 

• Ako se potpiše ugovor s Kanadom, hoće li to na bilo koji način utjecati na ugovor sa SAD-om? Protivnici TTIP-a često puta povezuju ta dva ugovora o slobodnoj trgovini, govoreći kako će nakon potpisivanja CETA-e biti lakše prihvatiti i TTIP.

– Smatram kako ta dva ugovora treba razmatrati odvojeno. CETA postoji, pregovori su zaključeni, tekst ugovora dvije godine je dostupan online na svim službenim jezicima EU-a. Suprotno tomu, TTIP još ne postoji, samo pregovaramo o njemu ali još nema dogovora. CETA je vrlo visoko dignula letvicu za buduće trgovinske ugovore, tako ozbiljnim očekivanjima još nikada nije sklopljen sličan ugovor u svijetu, to nas treba veseliti. TTIP-om se treba baviti kada se zaključe pregovori. Kanada je vrlo europska zemlja, slične su nam vrijednosti, socijalni modeli, to je jedna vrlo demokratska zemlja, jedan od najmanje koruptivnih zemalja u svijetu. Kanadu trebamo tretirati na svom mjestu, samostalno, a TTIP-om se baviti odvojeno.

 

• Ukoliko Europska komisija i kanadska vlada 27. listopada potpišu CETA-u, kada će njene odredbe stupiti na snagu?

– Ako potpišemo ugovor, isti ćemo potom dostaviti Europskom parlamentu koji će o njemu glasovati, a ako ga se izglasa, on će privremeno stupiti na snagu negdje početkom 2017. godine. Dio o posebnim kaznama za zaštitu investitora tada još ne će stupiti na snagu nego tek kad ugovor ratificiraju i svi parlamenti država članica, a to može trajati godinama. Uobičajeno traje oko 3 godine dok svih 28 država članica održi glasovanje o takvom ugovoru.

 

Dénes Csurgó, www.index.hr, Mađarska