Hrvatski Fokus
Znanost

Neven Bilić i stirenoza

Nema keramike, betona, gume već artefakata od tih materijala

 

»Kipar Neven Bilić izlaže ambijentalnu instalaciju u Galeriji umjetnina Split pod nazivom Veliki Muntius. Instalacija je prvi put postavljena 2021. godine u Zagrebu u sklopu Ciklusa Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona.« Tako je tu izložbu najavila Nives Matijević (Hrvatski fokus 19. 7. 2023.). Vrlo je zanimljivo prikazala rad i biografiju umjetnika. Međutim jedna riječ, poliuretan, privukla je pozornost. Zato ovaj osvrt.

»Bilić čini pomak od tradicionalnog kiparstva i u odabiru materijala, koristeći poliuretan, plastičnu smjesu…«

Osnovni sastojak za ovu instalaciju bila je međutim poliesterska smola. Koju je potrebno razrijediti, sniziti joj viskoznost i olakšati davanje početnog oblika. Zato smjesa sadrži monomer, stiren. Koji nadražuje kožu, nos, grlo i oči, uzrokuje depresiju, mučninu i slabost mišića. Dulje udisanje zraka zagađenoga parama stirena može biti opasno po zdravlje. Pritom N. Matijević je preuzela riječ poliuretan iz službene najave izložbe (Split – IZLOŽBA NEVEN BILIĆ: Veliki Muntius (visitsplit.com).

Kada je bila izložena ta instalacija u Zagrebu, razvila se živa rasprava među stručnjacima raznih profila. Je li u pitanju poliesterska smola ili poliuretan. Najopširnije je ta rasprava opisana na portalu Zg-magazin u članku „Dvije polustoljetnice“ (28. 12. 2021.). Kako je u tom članku djelovanje stirena označeno opasnim po zdravlje i imalo i smrtne posljedice, objavljen je u časopisu „Kemija u industriji“ članak „Poliesterska umjetnost i moguća posljedična bolest“ (1-2/2022). Štetna posljedica rada s tom smjesom, bolest, nazvana je stirenoza. Kada su uočene te poteškoće pri pravljenju poliesterskih kipova, pristupilo je odgovarajućim zaštitnim mjerama.

Iz članka N. Matijević, posredno proizlazi još jedna zanimljiva činjenica. Navodeći da je kipar V. Bilić, koji je po obrazovanju keramičar, a sada radi i na području plastičnih kipova, na prvi pogled može nekoga iznenaditi. Međutim to je logično proširenje rada, započeto s keramičkim smjesama. Keramičke, kaučukove i neke plastične smjese, pretvaraju se u umjetnine u tri koraka. Priprava smjese, davanje početnog oblika i očvršćivanje na neki način. Najjednostavniji primjer je pravljenje kruha. Kruh se proizvodi od tijesta, oblikovanjem smjese u kalupu ili rukom (izradbena tehnika) i zatim očvrsne pečenjem (procesna tehnika). Brončani kipovi se izrađuju, npr. lijevanjem brončanog materijala.

U realnom svijetu za tvorevine poput keramičkih, gumenih i nekih vrsta plastike, potrebni su smjesa tvari i njezino pretvaranje u materijalnu tvorevinu na licu mjesta. Zato nema keramike, betona, gume već artefakata od tih materijala. A područje je nazvano Proizvodnja artefakata od tvari.

Razne struke, svakodnevne ili umjetničke moraju u osnovama poznavati materijale i proizvodne postupke. No, i ujednačiti nazivlje. Što je učinjeno za područje arheologije i proizvodne tehnike. Stjecajem okolnosti u radu je referat „Materijalna i informacijska umjetnost. Osnova je ujednačavanje po vrstama postupaka propisanih normom DIN 8580.

Igor Čatić

Povezane objave

Glifosat svuda oko nas i u nama (2)

HF

Prehrambeni pogoni u plamenu

hrvatski-fokus

Genetski modificirana djeca

HF

PCR testovi koriste se za umjetno napuhavanje broja zaraženih

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više