Polagano ali sigurno ostvaruju se prognoze i upozorenja stručnjaka o globalnoj kontroli poljoprivredne proizvodnje o čemu sam već pisala. Ipak, posljednja vijest o 'fuziji' dva svjetska diva snažno je uzburkao i onako nemirne vode poljoprivredne proizvodnje na globalnoj razini. Naime, kao što je već poznato, u srijedu 14. rujna (2016.) CNN je objavio značajnu vijest: njemački div „Bayer“ kupuje / preuzima američku kompaniju „Monsanto“ nakon što je Monsanto prihvatio ponudu Bayera ukupno „tešku“ 66 milijardi USD: 56 milijardi US dolara za „Monsanto“ te dodatnih 10 milijardi US dolara za otplatu monsantovog duga. Tako će nastati jedan od svjetskih najvećih konglomerata u koji su udruženi farmaceutska industrija, pesticidi, 'proizvodi za zdravlje' a od sada će se „Bayer“ povećati i ojačati zahvaljujući monsantovoj sveprisutnosti u poljoprivrednoj proizvodnji i sjemenarstvu.
„Američka kompanija 'Monsanto' već je dugi niz godina omražena kompanija a samo spominjanje njezinog imena ne može biti bez žestoke reakcije“ napisao je Brad Plummer (Vox) povodom vijesti o mogućem spajanju Bayera i Monsanta. 'Monsanto' je omražen u javnosti, ne samo američkoj već i diljem svijeta i to najviše zbog svojih patentiranih genetski modificiranih poljoprivrednih kultura – prvenstveno se to odnosi na kukuruz, soju, pamuk, uljanu repicu, šećernu repu, lucernu i druge kulture od kojih su mnoge otporne na herbicid glifosat koji je najpoznatiji pod tržišnim nazivom „Roundup.“
Njemački kemijski konglomerat „Bayer“ ponudio je 56 milijardi USD za „Monsanto“ i to bi vjerojatno moglo biti najveće korporativno udruživanje u ovoj godini. Monsanto je prihvatio ovu ponudu, a bude li ovaj sporazum prihvaćen i odobren od strane mjerodavnih regulatornih institucija, novonastala kompanija time bi mogla postati najveća svjetska kompanija u području agrobiznisa – kontrolirat će 29% svjetskog tržišta sjemena i 24% globalnog tržišta pesticida. I dok je najava Bayera o mogućem preuzimanju Monsanta medijski burno popraćena, najava o druga dva korporativna udruživanja prošla su gotovo mirno bez velike medijske pozornosti.
Naime, još u studenome 2015. kompanija ChemChina (koja posjeduje jednu od najvećih svjetskih agrokemijskih kompanija „Adama“) izdaje ponudu za preuzimanje kompanije „Syngenta“ vrijednu 43 milijarde US dolara što je i prihvaćeno u veljači 2016. ali još mora biti odobreno od strane tzv. protutrustovnih institucija (protiv gospodarskog ili financijskog monopola). Nadalje, u prosincu 2015. kompanija „DuPont“ (svjetski br. 2 u proizvodnji sjemena i br. 6 u proizvodnji pesticida) i „Dow“ (svjetski br. 5 u sjemenarstvu i br. 4 u pesticidima) objavljuju udruživanje vrijedno 68 milijardi US dolara.
Ovo udruživanje također se nalazi pred ispitivanjem protutrustovnih i regulatornih institucija. U oba navedena slučaja očekuje se da sve bude dovršeno i odobreno do kraja 2016. Međutim, ni tu još nije kraj. Naime, u kolovozu 2016. kompanija „Potash Corp.“ (svjetski br. 1 u umjetnim gnojivima i br. 4 prema mjestu na tržištu) započeo je pregovore s kompanijom „Agrium“ (svjetski br. 2 na tržištu umjetnih gnojiva) a dogovor je postignut 12.09.2016. za cijenu od 30 milijardi US dolara. Potpisivanje ugovora očekuje se sredinom 2017. Iza kulisa i u određenoj tajnosti odvijaju se od studenog 2015. još jedni pregovori i to između poznate kompanije 'John Deere & Co.' (svjetski br. 1 u poljoprivrednoj mehanizaciji te malo slabiji u proizvodnji sjemena i kemikalija) i monsantove kompanije „Precision Planting LLD“ čije spajanje bi omogućilo „Deere & Co.“ kontrolu čak 86% tržišta u području preciznog sijanja i sadnje.
Zabrinjavajuće udruživanje Bayera i Monsant
Vratimo se sada najavljenom udruživanju Bayera i Monsanta jer sada ovdje više nije u pitanju samo globalna kontrola proizvodnje i tržišta sjemenja i pesticida nego globalna kontrola cjelokupne poljoprivredne proizvodnje i ulaganja uz svjetsku kontrolu proizvodnje hrane i sigurnosti hrane. Stručnjaci jasno upozoravaju i savjetuju na oprez sve mjerodavne institucije SAD-a i EU-a koje bi morale pažljivo (pre)ispitati i istražiti sve gore navedene ugovore i dogovore o udruživanju mega kompanija. Naime, postoji velika opasnost od snažnog lobiranja u vladama diljem svijeta jer novonastale „giga kompanije“ u agrobiznisu imati će i golemu moć utjecaja na politiku. Phil Howard, Michigan State Universitiy, proučava 'stapanje' kompanija u području cjelokupne prehrambene industrije te upozorava: „Oni će imati daleko već moć u stvaranju i oblikovanju politika koje će njima osiguravati dobiti a sve na štetu proizvođača i potrošača.“
Udruživanje 'Bayera' i 'Monsanta' nije samo „velika stvar“ nego je i zabrinjavajuće. Naime, konsolidacija odn. udruživanje velikih svjetskih kompanija koje imaju vodeću ulogu u svjetskoj proizvodnji i tržištu sjemenja, agrokemikalija, industriji kemijskih/umjetnih gnojiva u posljednjih dvadeset godina je više nego zapanjujuće jer uzrokuje i uzrokovati će neminovno daljnje negativne učinke velikih razmjera koji će se širiti poput krugova na vodi. Dakako, ovi negativni učinci odrazit će se na poljoprivrednu proizvodnju i cjelokupan prehrambeni sustav našeg planeta. A agroindustrija se sve više i više 'udružuje' i steže obruč… Tko će preživjeti?
Sve ovo posljedica je ranije krize i udruživanja. Naime, kada se hrvatski narod borio za slobodu i samostalnost, 1994. četiri svjetske vodeće sjemenarske kompanije kontrolirale su svega 21% svjetskog tržišta. No, u slijedećih nekoliko godina dolazi do promjena koje su jednim dijelom bile uzrokovane primjenom nove biotehnologije – genetskog inženjeringa i komercijalnim uzgojem genetski modificiranih poljoprivrednih kultura pa velike kompanije kao što su Monsanto, Syngenta, Dow, DuPont i Bayer kupuju i preuzimaju manje tvrtke. Danas vodeće svjetske kompanije tzv. „Top Four“ ('vodeće četiri') u proizvodnji sjemenja i agrokemijskih tvari zajedno kontroliraju više od polovice globalnog tržišta.
Bude li od mjerodavnih regulatornih tijela odobreno udruživanje Bayera i Monsanta, ChemChina i Syngente te Dow i DuPonta, tada će ove novonastale kompanije kontrolirati 59% svjetskog tržišta patentiranog sjemenja i 64% tržišta svih pesticida. Tako će giganti postati još veći. Udruživanje svjetski najvećih kompanija je zabrinjavajuće ne samo zato što će kontrolirati više od 60% svjetskog tržišta sjemenja i agrokemikalija, već će imati značajnu moć u odlučivanju o podizanju cijena svojih proizvoda i usluga, naročito za farmere i poljoprivredne proizvođače što će neminovno utjecati na znatno poskupljenje hrane. Upravo iz ovog razloga različite udruge farmera poput 'National Farmers Union' snažno se protive ovakvim dogovorima i udruživanjima velikih. Pored toga postoji i opravdani strah da će ove nove giga kompanije biti usredotočene na proizvodnju pretežito najprofitabilnijih kultura – soja, kukuruz, pamuk i dr. Nadalje, smanjit će se istraživanja i inovativnost, osobito će time biti pogođena manja tržišta, poput onog u području jugoistočnog dijela SAD-a.
Tako na primjer Jack Kaskey, Bloomberg, osobito ističe jednu značajnu činjenicu: udružene kompanije Bayer i Monsanto samo u SAD-u će kontrolirati gotovo 70% tržišta sjemenom pamuka. „Ovi sporazumi o udruživanju velikih kompanija ne odnose se samo na globalnu kontrolu tržišta sjemenjem i pesticidima, nego i na kontrolu svih značajnih podataka („Big Data“) u globalnoj agrarnoj proizvodnji,“ izjavljuje Pat Mooney iz 'ETC Group' sa sjedištem u Kanadi koja inače prati agrobiznis i poljoprivredne tehnologije te dodaje: „Kompanija koja će dominirati sjemenjem, tlom i meteorološkim podatcima te novim informacijama iz genomike, neminovno će kontrolirati globalne inpute / ulaganja u poljoprivredi – sjemensrstvu, pesticidima, umjetnim gnojivima i mehanizaciji. Neth Daño, direktor azijskog ureda 'ETC Group' na Filipinima, upozorava na moguće spajanje kompanije 'John Deere & Co.' s kompanijom 'Precision Planting LLD' koja je u vlasništvu Monsanta. Naime, u ovom trenutku nije jasno hoće li Deere & Co. preuzeti ovu monsantovu kompaniju ili će Bayer nastojati zaštititi svoju budućnost u agrobiznisu.
Naime, 'Deere & Co.' posjeduje važne podatke jer od 2001. njihova poljoprivredna mehanizacija ima GPS, a mnogo su investirali i u specijalne senzore koji prate sve inpute (sjeme, pesticidi, umjetna gnojiva i dr.). Tako 'Deere & Co.' posjeduje golemu bazu podataka i to za proteklih 15 godina, u kojoj se nalaze i podatci o meteorologiji, proizvodnji i tržištu, što znači da 'Deere & Co.' posjeduje ono najvažnije – informacije koje imaju i najveću cijenu na tržištu. Stručnjaci 'ETC Group' iz Južne Amerike također su jako zabrinuti zbog najavljenih udruživanja velikih svjetskih kompanija jer će to zasigurno donijeti poskupljenje proizvodnje hrane pa i prehrambenih proizvoda, istraživanja će biti smanjena i privatizirana, a kompanije će vršiti snažan pritisak na usvajanje zakona i pravilnika koji će odgovarati samo njima i omogućiti im dominaciju na tržištu, bitno će smanjiti prava poljoprivrednih proizvođača/farmera, a seljaci ne će smjeti imati vlastito sjeme – to će biti ilegalno odn. protuzakonito.
Nažalost, Hrvatska nije vratila svoju banku gena iz Srbije nakon raspada bivše Jugolavije niti je osnovala u međuvremenu svoju nacionalnu banku gena. Hrvatska također nema samodostatnost u hrani i uveliko je ovisna o uvozu i to nekvalitetnih, jeftinih proizvoda. Nisam sigurna shvaćaju li uopće ljudi u Lijepoj Našoj moguće teške posljedice naše velike ovisnosti o sjemenju, sadnom materijalu i golemoj ovisnosti o uvozu hrane? Slavonija prazna, slavonska polja pusta… kao i mnogi hrvatski krajevi. Čeka li i nas „Gladomor?“
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više