Hrvatski Fokus
Znanost

U palači HAZU-a održana svečanost proglašenja počasnim građaninom Prištine akademika Andrije Mutnjakovića

Prištinski gradonačelnik Përparim Rama tom je prilikom akademiku Mutnjakoviću uručio ključ Grada Prištine

 

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 7. studenog održana je svečanost proglašenja akademika Andrije Mutnjakovića počasnim građaninom Prištine u kojoj je projektirao zgradu Nacionalne knjižnice Kosova „Pjetër Bogdani“. Prištinski gradonačelnik Përparim Rama tom je prilikom akademiku Mutnjakoviću uručio ključ Grada Prištine i istaknuo važnost koju njegova zgrada ima za identitet Republike Kosovo i njenog glavnog grada. „Mi u Prištini volimo svoju Nacionalnu knjižnicu. Ona je najznačajnija znamenitost našeg grada, ona nam daje osjećaj identiteta, ponosa i časti“, kazao je Rama koji se prisjetio vremena svog djetinjstva kada je svjedočio izgradnji Nacionalne knjižnice, dovršene 1982., a svoju fascinaciju njome smatra jednim od razloga što je i sam postao arhitekt. Rama je spomenuo i simboliku koja se pridavala arhitektonskim elementima Knjižnice – bijele kupole uspoređivane su s tradicionalnim kapama kosovskih Albanaca, a oplata u obliku metalne rešetke s represijom kojoj su bili izloženi u doba Jugoslavije. Pojasnio je da su kupole kao element bizantskog i islamskog stila zapravo preuzete iz džamija i pravoslavnih crkava na Kosovu.

Veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj Martin Berishaj kazao je da je dan dodjele ključeva Grada Prištine akademiku Mutnjakoviću praznik za sve građane Prištine i za cijelu državu Kosovo. „Iznimno smo sretni jer nismo sami u očuvanju i promicanju identiteta i baštine Kosova i zahvalni smo hrvatskoj državi što nam u tome pomaže“, rekao je Berishaj.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt prisjetio se svojih veza s Kosovom i tamošnjim arhitektima te istaknuo zasluge akademika Mutnjakovića za hrvatsku arhitekturu, kao i za promicanje hrvatske arhitektonske baštine u svojim knjigama. Zahvaljujući se na dodijeljenoj časti počasnog građanina Prištine, akademik Mutnjaković je kazao da je tijekom 13 godina rada na Nacionalnoj knjižnici Kosova ondje proveo barem po mjesec dana. „Projekt se ni u jednom segmentu nije izmijenio, kako je zamišljen tako je i izgrađen, što se rijetko događa. Drago mi je što je puk prihvatio Knjižnicu kao svoju svojinu, kao dio svog identiteta“, rekao je akademik Mutnjaković zahvalivši se čelnicima prištinske knjižnice koji su mu prije pola stoljeća povjerili izgradnju nove zgrade.

Na svečanosti su među ostalim bili i predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Gzim Redžepi i mnogi drugi zagrebački Albanci.

Akademik Andrija Mutnjaković, arhitekt i teoretičar arhitekture, rođen je u Osijeku 29. studenog 1929. Diplomirao je 1954. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te se od 1957. do 1960. školovao na Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu  Drage Iblera. Redoviti član HAZU-a je od 2004., a od 2011. voditelj je Hrvatskog muzeja arhitekture. Bavi se projektiranjem, teorijskim i povijesnim istraživanjima, te scenografijom i filmom. Među realiziranim zgradama ističu se Nacionalna i sveučilišna knjižnica Kosova u Prištini (1971.–1982., danas Nacionalna knjižnica Kosova „Pjetër Bogdani“) te Kazalište Trešnja (1964.–1999.) i Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1990.). U arhitektonskim i urbanističkim projekatima primjenjuje rezultate teorijskih istraživanja, kroz tekstove koji ga na domaćoj sceni obilježavaju kao jednog od najznačajnijih povjesničara arhitekture ne samo ovih prostora već šire. Arhitektura i rješenja problema vezani su uz arhitektonske projekte koje dijeli na uz sve one poznate arhitektonske tipologije dodatno na vernakularnu, bioničku, topološku, dinamičku, kinetičku i lebdeću. Objavio je više knjiga s područja arhitekture (Endemska arhitektura, 1987; Tercijarni grad, 1988.; Kinetic Architecture, 2021.) i povijesti arhitekture (Ranorenesansni grad, 1991; Sretan grad, 1993; Arhitekt Lucijan Vranjanin, 2003; Arhitektonika pape Siksta V., 2010.;  Arhitektonika Jurja Dalmatinca, 2016., te Imperator Diocletianus Dalmata: veliki rimski graditelj, 2020.).

Marijan Lipovac

Povezane objave

HAZU i u Velikoj Gorici

HF

Bit će to veliki promet a mala zarada

HF

Analiza prijedloga “Cjelovite kurikularne reforme” (2)

HF

Luneta portala dominikanske crkve u Trogiru

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više