Trebaju konkretni projekti

Slabo poznavanje hrvatskog jezika predstavlja veliku prepreku za stalan povratak potomaka djece hrvatskih iseljenika

Prijedlozi za politiku i projekte Predsjednice prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske

1. Vrlo pozitivna retorika i ohrabrujući javni nastupi predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović prema hrvatskom iseljeništvu polako će gubiti svoj sjaj i pozitivne učinke u iseljeništvu, ako u iduća dva do tri mjeseca Predsjednica ne najavi i neke konkretne projekte, makar ti projekti bili i manjeg značenja od onoga koji Hrvati izvan Domovine u ovom trenutku očekuju.

Hrvati u Novom Zelandu

2. Imajući to u vidu, predlažem sljedeće vrlo lagano ostvarive ali i pozitivne korake koji će naići na veliki odjek u iseljeništvu, neće previše iritirati protivnike hrvatskog iseljeništva u Hrvatskoj, a vrlo malo će koštati:

3. Za kontinuirano održavanje kontakta s Hrvatima izvan Hrvatske, njihovim brojnim društvima i organizacijama i za brzo pismeno reagiranje Predsjednice na veliki broj dopisa i upita koji će biti upućivani Predsjednici, Predsjednica bi trebala imenovati koordinatora ili osobu za vezu s iseljeništvom (the Croatian diaspora liaison officer). Taj naziv se koristi u svijetu, te za razliku od titule „savjetnik“, ne izaziva veliku ljubomoru među ljudima koji reflektiraju na takavo mjesto. Predlažem da to bude vrlo iskusna osoba, po mogućnosti s određenim diplomatskim i značajnim domovinskim i iseljeničkim iskustvom. Odmah želim istaknuti da to ne govorim zato što su moja iskustva slična. Spreman sam razgovarati i ponuditi prijedloge o mogućim kandidatima.

4. S vremenom bilo bi dobro osnovati i Savijet za dijasporu u kojem bi bili povratnici iz iseljeništva i osobe iz isljeništva.

5. Predlažem da Predsjednica, ako joj to njezine obveze dozvoljavaju, u idućih mjesec dana, primi desetak, a može i više, hrvatskih iseljenika povratnika u Hrvatsku od 1990. godine do danas, koji su ostali u Hrvatskoj i dali svoj doprinos u stvaranju samostalne i demokratske hrvatske države u znanosti, diplomaciji, gospodarstvu, športu itd. To bi dobilo veliku medijsku pozornost u Hrvatskoj i iseljeništvu i pokazalo bi Hrvatima izvan Republike Hrvatske da se Predsjednica neće prema hrvatskom iseljeništvu i povratnicima ponašati nedosljedno kao bivši političari u Hrvatskoj od 2000-e do danas.

6. Predlažem da se u iduća tri mjeseca (početkom lipnja) u Zagrebu održi veliki svečani banket u dvorani koja može primiti najmanje 500 osoba, a koji će organizirati Ured Predsjednice. Na banket bi bili pozvani povratnici iz iseljeništva koji stalno žive u Hrvatskoj, od poslovnih ljudi, intelektualaca, liječnika, sportaša, studenata, državnih službenika, umirovljenika itd. Svi oni bili bi više nego spremni platiti i po 100 eura za ulaznicu za jedan takav banket. To bi izazvalo još veću medijsku pozornost na činjenicu da se u Hrvatsku već vratio značajan broj uspješnih Hrvata iz iseljeništva, koji su ostali u Hrvatskoj i koji nemaju namjeru otići iz Hrvatske. Tako nešto nije organizirano u Hrvatskoj od 1990. godine. Budući da imam jako puno iskustava u organiziranju takvih banketa, osobno sam spreman volonterski prihvatiti organizaciju tog važnog događaja. Za financijsko pokriće tog banketa moguće je dobiti sponzore među povratnicima iz iseljeništva te u iseljeništvu.

7. Predlažem da Predsjednica najavi kako će čisti prihod od tog banketa biti korišten za Fondaciju predsjednice Republike Hrvatske za financiranje učenja hrvatskog jezika u Hrvatskoj djece Hrvatica i Hrvata iz svih krajeva svijeta. To bi trebao biti posebna Fondacija, po uzoru na slične fundacije u svijetu. Ured Predsjednika bi nadzirao tu fondaciju. To bi naišlo na vrlo velik i pozitivan odjek među hrvatskim iseljenicima, kako među mladima, tako i među roditeljima djece iseljenika.

8. Posebno značenje privlačenja djece iseljenika za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj koje financira Fundacija Predsjednice je u tome što slabo poznavanje hrvatkog jezika predstavlja jednu od najvećih prepreka za stalan povratak potomaka djece hrvatskih iseljenika u Hrvatsku. Osim toga, značajan broj roditelja, prve generacije, rado bi se vratio u Hrvatsku kad bi njihova djeca pristala doći živjeti i raditi u Hrvatskoj. Već sada ima primjera da su djeca došla sama u Hrvatsku, zaljubila se u zemlju svojih roditelja i ostali živjeti u Hrvatskoj.

9. Na banketu Predsjednica bi mogla iznijeti svoj cjelovit program prema iseljeništvu, do slijedećih parlamentarnih izbora i dugoročno. U tom govoru Predsjednica bi se trebala izjasniti da će podržati stvaranje Ministarstva povratka i usljeništva sa značajnim ovlastima, bez obzira koja politička opcija dođe na vlast nakon slijedećih izbora.

Mislim da je tih nekoliko prijedloga i točaka dovoljno za početnu raspravu i razmišljanje oko tog važnog pitanja. U međuvremenu, ja sam spreman prirediti materijal o odnosima drugih zemalja koje imaju velike dijaspore i koje su prihvatile programe i politike prema njihovom isljeništvu koje su značajno osnažile odnose tih zemalja s njihovim dijasporama, a krajnja korist se, uz financijsku i materijalnu dobit, manifestirala u osjetljivom gospodarskom rastu i razvoju tih zemalja, te drugim beneficijama, kao što su prijenos upravljačkog znanja iz uspješnih demokratskih i razvijenih država, te puno boljem i pozitivnijem imidžu iseljeničkih zemalja. Naravno, predlažem da Predsjednica što je prije moguće odredi jedan datum, tijekom ljetnih mjeseci, kad bi se svake godine Predsjednica sastajala s najistaknutijim predstavnicima Hrvata izvan Hrvatske. To već godinama prakticiraju zemlje kao što su Kina, Izrael itd.

Antun Babić