Novo srbijansko negiranje holokausta

Propao pokušaj laganja o istrjebljenju Židova

Članovi Programske komisije Beograda za uređenje prostora Starog sajmišta, gdje se tijekom Drugoga svjetskog rata nalazio koncentracijski logor za Židove, Hrvate, Rome i druge nesrbe, dobili su od Vlade Srbije Prijedlog zakona o Ustanovi Spomen žrtve. Time se ponovno krivotvori povijest i Srbe predstavlja kao glavne žrtve, a svu odgovornost svaljuje na NDH. To je ovih dana rekla i Sonja Biserko, čelnica srbijanskoga Helsinškog odbora za ljudska prava. Biserko je kazala kako ovaj Prijedlog zakona "nije u skladu s povijesnim činjenicama, da relativizira istrjebljenje Židova tijekom Drugoga svjetskog rata i da je u funkciji dnevnopoličkih potreba vlasti". Time se opet pokušava prevariti svjetska javnost premda je Srbija pobila sve Židove u tom ratu i da su se javno Milan Nedić i drugi iz tadanje vlasti hvalili kako u njoj nema Židova – Juden frei!

Zatvoreni Židovi u koncentracijskom logoru na starom Sajmištu u Beogradu već 13. travnja 1941.

Tim zakonskim prijedlogom utvrđuje se izgradnja memorijalnog centra na mjestu nacističkog logora Staro sajmište. "Ovaj zakon je falsifikat i u kontinuitetu s revizijom historije i isticanja Srba kao apsolutnih žrtava, uz marginalizaciju činjenica da je Sajmište bilo simbol holokausta nad Židovima u Srbiji. I drugo, falsifikat je budući je to pripisano Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Logor jest formalno bio na teritoriju NDH, međutim, logor je bio pod nadzorom okupatora i kvislinške vlade Milana Nedića u Srbiji. To se potpuno zanemaruje i Srbija se amnestira od odgovornosti", upozorava Biserko.

Haris Daič, povjesničar i podpredsjednik Jevrejske opštine Beograda, bio je član Komisije koja je formirana sa zadatkom pripreme Memorijala na Starom sajmištu, u okviru čega je pripremala i tekst zakonskog prijedloga. On kaže da nitko iz židovske zajednice nije bio uključen u pisanje zakona. "Do prošlog tjedna, kada smo dobili ovaj nacrt zakona, mi nismo znali tko sudjeluje u njegovoj izradi. Ja sam čuo da neke moje kolege sudjeluju u tomu, ali nismo nikada dobili jasan popis onih koji radi na tome. I ono što je interesantno, mi uopće u to nismo bili uključeni, tako da smo zatečeni. I naravno da mislimo kako se ovakav nacrt mora mijenjati", objašnjava Daič.

Predsednik Komisije i radne grupe koja je pisala Nacrt prijedloga zakona, episkop Srpske pravoslavne crkve Jovan Ćulibrk, tvrdi da je Komisija formirala radnu grupu koja je priredila Prijedlog zakona. Dodaje da se od članova Komisije očekuje da dopune obrazloženje zakona. "Ovaj Nacrt prijedloga zakona nije kompletan bez obrazloženja", ističe Ćulibrk. Na pitanje znači li to da tekst nacrta ostaje isti, dok će mu biti dodano jedino obrazloženje, Ćulibrk je odgovorio: "Da. Vjerojatno". Daič kaže da će Savez jevrejskih opština vrlo brzo objaviti svoj stav o Nacrtu zakona i ističe da ovakav Prijedlog zakona ne obilježava stradale Židove na adekvatan način.

Žarko Korać, srbijanski političar i psiholog, koji je pročitao predloženi tekst zakona, također ima primjedbe na njega. "Spominje se neka vidovdanska etika, genocid na Kosovu… To sve nikakve veze nema s ovim logorom i sa spomen memorijalom koji se tu treba napraviti. Obilježen je politički skandalozno i velikim dijelom služi i da opere Nedićev režim koji se uopće ne spominje ni na koji način. Spominju se Srbi, ne kaže se da su ti Srbi bili antifašisti, nije jasno po kom kriteriju su ti Srbi bili u logoru i strijeljani u Jajincima. Riječ antifašisti je potpuno izbjegnuta", objašnjava Korać.

Iz preambule teksta predloženog zakona Vlade Srbije, preciznije Ministarstva za rad i boračka pitanja, između ostaloga piše: "Ponoseći se srpskom slobodarskom tradicijom i vidovdanskom etikom žrtve i podviga koje našoj historiji daju smisao, svjesni zavjetne obveze prema slavnim precima i potomcima, odlučni za obranu otadžbine i prava na život u svom identitetu i slobodi, kao narod mali po broju, a veliki po historijskom karakteru, spremni na odvažnost i odgovornost postojanja u istini i pravdi; Imajući u vidu da se srpski narod u oslobodilačkim i obrambenim ratovima časno ubrajao među narode s najvećim žrtvama u novijoj historiji, a naročito u dva svjetska rata, što simboliziraju Albanska golgota i Jasenovac, i pokazujući brigu za žrtve genocida nad srpskim narodom i nad stradalim narodima, za žrtve holokausta nad židovskim i porajmosa nad romskim narodom, kao i za sve žrtve ratnih zločina…" U tekstu Prijedloga zakona predviđeno je da u memorijalnom centru bude smješten, pored postojećeg Muzeja genocida nad srpskim narodom, Muzej holokausta i Muzej porajmosa, genocida nad Romima.

Tomislav Pavelić