Izložba Cate Dujšin Ribar

U Galeriji umjetnina Split izloženo 25 radova

U Galeriji umjetnina Split otvorena je izložba slika Cate Dujšin Ribar, slikarice i pjesnikinje koja je svojim likovnim djelovanjem ostavila vidljiv trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Izloženo je 25 radova koji se čuvaju u riznice galerije. Slike su nastale u razdoblju od 1918. do 1958. godine i predstavljaju presjek umjetničina djelovanja od njezinih najranijih slikarskih ostvarenja do pune stvaralačke zrelosti. Izložba je prvo cjelovito predstavljanje slikaričinih djela iz fundusa Galerije umjetnina, ujedno i druga samostalna izložba njezinih djela u Muzeju u zadnjih 55 godina.

Izložbom se nastoji upozoriti na posebnosti u likovnom stvaralaštvu koje nije temeljito obrađeno unutar nacionalne povijesti umjetnosti. Dio radova desetljećima nije izlagan, a dio dosad nije datiran ili ima tek okvirnu dataciju. Cata je u toku svog osam desetljeća dugog stvaralačkog puta prošla kroz mnoge razvojne faze, ne mijenjajući specifičan registar tema, ostajući vjerna portretu i pejzažu odnosno figuralnom konceptu slikarstva. To se ogleda kroz djela u Galeriji umjetnina, među kojima je sedamnaest portreta, od čega čak šest autoportreta te osam pejzaža.

Izložba također otvara pitanje institucionalne zastupljenosti umjetnica; naime, u fundusu Galerije umjetnina zastupljenost ženskih umjetnica je tek 12,6 % od ukupnog broja umjetnika. Cata Dujšin-Ribar rodila se u Trogiru 1897. godine. Djetinjstvo provodi u Boki kotorskoj, a nakon tri razreda Trgovačke akademije i tečaja slikarstva kod Emanuela Vidovića, studira slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti gdje su joj profesori bili Ferdo Kovačević, Oton Iveković i Menci Klement Crnčić. Akademiju likovnih umjetnosti nije uspjela završiti iz zdravstvenih razloga te se potom slikarski usavršavala privatno kod Vladimira Becića, a usavršavala se i u Parizu i Londonu. Radila je kao restauratorica u Galeriji umjetnina u Splitu. Pisala je i objavljivala poeziju. Cata Dujšin-Ribar umrla je u Zagrebu 1994. godine.

Cata Dujšin-Ribar oduvijek je bila darovita portretistica, svojim mediteranskim temperamentom zarobljena između portreta i dalmatinskih pejzaža, posebice maslina. Pedesete su godine Catine  pune umjetničke zrelosti i afirmacije figuralnoga koncepta  koji  je uporno  zastupala,  gradeći  vlastitu  osobnost nedodirnutu diktatom trenutačnih stilova i pravaca, uvijek inzistirajući na osobnosti bez obzira na trendove. To je vrijeme čestog izlaganja, a svaka izložba izaziva veliku pozornost posjetitelja. Catino je slikarstvo razumljivo, lako prihvatljivo, a opet dinamično, nemirno i  misaono, odraz dalmatinskog  temperamenta  i  porijekla.

Do duboke je starosti sačuvala u sebi taj nemir, dinamiku, radost življenja i mladenački duh koji  ju  je  poticao na neprestano slikanje. A slikala je puno, naslikala je bezbrojne slike koje su danas u muzejima, institucijama i u privatnim kolekcijama širom svijeta, od Londona, New Yorka i Washingtona (u kojima je izlagala 1957. godine), Venecije i Milana (samostalna izložba  1959.) do Zagreba u koji donosi boje i ugođaj Mediterana. Slika prirodu, njenu snagu prenosi na platno, stvara bezbroj verzija pejsaža, uvijek mediteranskih: tamnih kotorskih fjordova, duboko urezanih u sjećanje na djetinjstvo, vedute dalmatinskih gradova, ponajprije rodnoga Trogira, krš dalmatinskih otoka, ružmarin, vrijes, maslinike.

Tijekom dugoga stvaralačkoga vijeka Cata je razapeta  između dva motiva: ljudskoga lika (portreta) i dalmatinskih pejsaža, ali uvijek nastoji prikazati svoj unutrašnji odnos prema njima, preraditi realnost. Vjerojatno ju je taj nesvjesni nemir odveo od pejsaža do pojedinačnih osamljenih maslina kojima pristupa kao živim bićima, pokazuje njihovu dramatičnost, slika ih ranjene, razigrane, dinamične, oronule. Upravo je u toj konfrontaciji čovjeka i prirode smisao njenog slikarstva.

Izložbu je priredila Katica Modrić tijekom svog stažiranja u Galeriji umjetnina, a može se pogledati do 26. veljače. 

Nives Matijević