Kakav Mostar Hrvati žele?

Zamršen izborni sustav da zamršeniji ne može biti…

 

 

Prijedlog HNS-a (Hrvatski narodni sabor) je Gradsko vijeće u kojem je maksimalno po 15 predstavnika jednog naroda, a minimalno četiri, te jedan predstavnik iz reda ostalih, te pet izbornih jedinica. Hrvatski narodni sabor izradio je novi prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnose na Grad Mostar i u kojima  je nekoliko promjena u odnosu na ono što su HDZ i HNS do sada predlagali, a Dnevni list ekskluzivno donosi detalje.

Ono što prvo pada u oči kada je prijedlog HNS-a u pitanju jeste činjenica da se u novom prijedlogu predlaže sastav Gradskog vijeća Grada Mostara kakav je bio i do sada kada je u pitanju broj konstitutivnih naroda i ostalih što do sada u njihovim prijedlozima nije bio slučaj. Naime, HNS predlaže da se u Vijeće bira 35 vijećnika, te da jedan narod ima najmanje četiri, a najaviše petnaest predstavnika, te da bude biran i jedan predstavnik iz reda ostalih. U ranijim prijedlozima kao maksimalna kvota zastupljenosti naroda bilo je navedeno 17 predstavnika.

 

Pet jedinica

 

U prijedlogu se dalje navodi da su od 35 mandata za Gradsko vijeće Grada Mostara, između 23 posto i  27 posto kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljuju se u višečlanim izbornim jedinicama kojih je pet. Prvu izbornu jedinicu čini Gradsko područje ”jedan” i sastoji se od teritorija bivših gradskih područja Jugozapad, Stari Grad i Središnje zone. Drugu izbornu jedinicu čini Gradsko područje ”dva” kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Zapad. Treću izbornu jedinicu čini Gradsko područje ”tri” kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Jug, četvrtu izbornu jedinicu čini Gradsko područje ”četiri” kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Jugoistok, a petu izbornu jedinicu čini Gradsko područje ”pet” kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Sjever.

 

Od 35 članova Gradskog vijeća, koje neposredno biraju birači upisani u Središnji birački popis, 26 se bira iz pet višečlanih izbornih jedinica, a devet su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline. Dvadeset šest mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Gradsko vijeće Grada Mostara raspodjeljuje se na sljedeći način: prva izborna jedinica bira 14 članova, druga izborna jedinica bira pet članova, treća izborna jedinica bira dva član, četvrta izborna jedinica bira dva člana, peta izborna jedinica bira tri člana Gradskog vijeća Grada Mostara. Po prijedlogu HNS-a gradonačelnik Grada Mostara se bira indirektno u skladu sa Ustavom Federacije BiH.

 

Neprihvatljivo za SDA?

 

Tek treba vidjeti što će reći SDA, no poznao je da je za tu stranku do sada bio neprihvatljiv prijedlog HDZ-a o pet izbornih jedinica. Jedan od primjera zašto SDA ne želi prihvatiti ovaj prijedlog je npr. jedinica ”jedan” koju predlaže HDZ (bivše općine Jugozapad i Stari Grad) koja bi davala 14 vijećnika. U toj jedinici prema slobodnim procjenama živi oko 30.000 Hrvata i 20.000 Bošnjaka, te SDA računa da bi tu bili u velikom gubitku, potom je to i manji broj vijećnika iz područja Jugoistok – dva umjesto tri. To su samo neki od primjera gdje se ne poklapa stranačka računica.

 

Novi pritisak stranaca

 

Uz prijedlog za Mostar HNS je dao prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH i za izbor članova Predsjedništva i izbor za Dom naroda Parlamenta FBiH, te je još nepoznato hoće li sve biti dio jednog paketa ili će se Mostar rješavati posebno budući da ovaj grad osam godina nije imao izbore. Podsjetimo da se izbori nisu održali zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH da se izmijene izborna pravila za Mostar. Političke stranke u Mostaru već godinama ne mogu da dođu do dogovora oko izmjena Izbornog zakona BiH u dijelu za Mostar, koje podrazumijevaju da broj vijećnika u Gradskom vijeću bude proporcionalan broju birača na području cijelog grada, što do sada nije bio slučaj. Uz stranačka prepucavanja otvorila su se i pitanja reorganizacije grada Mostara i famozne podjele grada na hrvatski  i bošnjački dio.

 

Iz SDA su svojevremeno priznali da se bilo na tragu rješenja za podjelu grada, ali se odustalo. Nakon toga u Parlamentu BiH, koji je nadležan za rješavanje ove problematike, našli su se zajednički prijedlog SDA i SBB-a, zatim prijedlog HDZ-am te prijedlog SDP-a i DF-a no nijedan nije prošao. Zajednički prijedlog SDA i SBB-a, koji je pao u Parlamentu BiH, je da Mostar ostane jedinstven grad i da se 35 vijećnika bira iz sedam izbornih jedinica uz zadržavanje maksimalne kvote od 15 predstavnika jednog naroda i minimalne od četiri. Prijedlog HDZ-a bio je jedinstven grad Mostar sa pet izbornih jedinica, ali i smanjenje kvote za minimalnu zastupljenost naroda sa četiri na tri vijećnika i povećanje kvote za maksimalnu zastupljenost naroda sa 15 na 17 vijećnika od ukopno 35 u Gradskom vijeću Mostara.

 

Prijedlog SDP-a i DF-a koji je zapravo prijedlog Centra za mir i multietničku suradnju podrazumijevao je sedam izbornih jedinica te direktan izbor gradonačelnika i dva dogradonačelnika te zadržavanje minimalnih i maksimalnih kvota o zastupljenosti naroda u Gradskome vijeću Mostara. Uz ove prijedloge svoj je dala i Koordinacija srpskih udruženja, no on se nikad nije ni našao u parlamentarnoj proceduri zbog procjene da će pasti kao i prethodni. Srpski prijedlog se temelji na tome da Mostar ostaje jedinstven grad i jedna izborna jedinica, a u Gradsko vijeće Mostara vijećnici bi se birali sa dvije liste. Trinaest vijećnika, po četiri pripadnika konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih se biraju sa jedne kandidatske liste. Sa druge liste bi se birala 22 vijećnika po sistemu proporcionalne zastupljenosti političkih partija, koalicija i liste nezavisnih kandidata kako predviđa Izborni zakon BiH.

 

Međunarodna zajednica je pred prošlogodišnje lokalne izbore vršila jak pritisak da se dođe do rješenja za Mostar i održe izbori u ovom gradu, no to se nije dogodilo. Pod pritiskom međunarodne zajednice navodno se odustalo od paketa i dodatnih zahtjeva i s jedne i druge strane, no tada se zapelo na matematici i čistoj stranačkoj računici tko u kojoj jedinici može dobiti više mandata. Glasine iz međunarodnih krugova posljednjih dana govore da slijedi novi pritisak na HDZ i SDA u vezi s ovom problematikom. No hoće li uroditi plodom, kada je Mostar u pitanju, sve je neizvjesno.

 

Kompenzacijski mandati

 

(Kompenzacijski mandat, koji je osvojila politička stranka ili koalicija, u skladu sa člankom 10.5 ovog Zakona, raspodjeljuje se jedan po jedan neizabranim kandidatima na kandidatskoj listi političke stranke ili koalicije za kompenzacijske mandate, počevši od vrha liste, sve dok se svi mandati ne raspodijele ili dok se lista ne iscrpi. Ukoliko svaki od konstitutivnih naroda ne osvoji minimalan broj od četiri mandata, ili ne bude izabran makar jedan vijećnik iz reda “ostalih”, naknadni kompenzacijski mandat se dodjeljuje kandidatu relevantnog naroda ili ‘”ostalih” sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili “ostalih”.

 

Ukoliko politička stranka ili koalicija na svojoj kompenzacijskoj listi nema dovoljno kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili “ostalih” da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na svojoj kompenzacijskoj listi. Ukoliko na bilo kojoj kompenzacijskoj listi nema kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili “ostalih”, mjesto se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na drugoj listi.

 

Računica za jedinice

 

Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđuje se na sljedeći način: broj birača upisanih u Središnji birački popis za Gradsko vijeće Grada Mostara, koji je utvrdila Središnje izborno povjerenstvo BiH, dijeli se s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača upisanih u Središnji birački popis za tu izbornu jedinicu sa količnikom koji je dobiven u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovi cijelih brojeva, raspodjeljuju se izbornim jedinicama na osnovi najvećeg decimalnog ostatka.

 

Sanja Bjelica Šagovnović, Dnevni list