Obnova ratom porušene Hrvatske

Pola milijuna eura za obnovu razorene Hrvatske u srpskoj agresiji

U Zagrebu su danas potpisani ugovori o financiranju manjih infrastrukturnih projekata u području koje je nekada bilo zahvaćeno ratom, a koje i danas zaostaje za ostatkom Hrvatske. Za obnovu cesta, vode i odvodnje i rekonstrukciju jednog društvenog doma izdvojeno je 400.000 eura, a planira se do kraja godine uputiti još jedan javni poziv za financiranje takvih projekata.

Jedanaest projekata ukupne vrijednosti 400.000 eura s dinamikom dovršenja do kraja ove godine – to je sadržaj danas potpisanih ugovora u Središnjem državnom uredu za stambenu obnovu i zbrinjavanje. Jer, kako kažu – četiri zida nisu dovoljna za život. Benkovac je dobio 300.000 kuna za rekonstrukciju javne gusterne (cisterne) u selu Lisičić, kojemu gravitiraju još i sela Kožlovac, Podgrađe i Brgud za navodnjavanje poljoprivrede, stoku i – u slučaju potrebe – za piće. "Radi se o naseljima od kojih su dva naseljena hrvatskim, a dva srpskim stanovništvom. Povratak je – kako gdje. Evo, ovime želimo pridonijeti da onim ljudima koji se još nisu vratili ili koji već jesu ondje poboljšamo kvalitetu života na tom prostoru", kazala je HDZ-ova zamjenica gradonačelnika Benkovca Paulina Kulaš.

Površinom najveća općina u Hrvatskoj, Gračac, dobila je novac za pročišćavanje otpadnih voda u Novom naselju 1 i Novom naselju 2 gdje žive doseljeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine. "Izgrađeno je oko 70 obiteljskih kuća, međutim 12 godina kako već ljudi tamo žive, odvodnja i kanalizacija u katastrofalnom su stanju", rekla je načelnica Općine Gračac Nataša Turbić iz HDZ-a. Za selo Varivode u općini Kistanje obično se čuje kada se govori o "postolujnim" zločinima nad srpskim civilima,  ali ovoga puta vijest je da 300.000 kuna ide za pojačano održavanje tamošnjih cesta. "Obnovom cesta direktno ćemo pomoći povratnicima", kazao je načelnik općine Kistanje iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSM) Goran Reljić.

Grad Obrovac dobio je 300.000 kuna za rekonstrukciju pred desetak godina loše napravljenog pročistača vode u novoizgrađenom naselju Karin Slana. "Te vode nisu pročišćene, izbijaju na nekim mjestima na kojima ne bi trebale, tako da smo bili prisiljeni obratiti se Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje da nam pomogne u sanaciji. Dijelom ćemo mi, dijelom će oni i nadam se da ćemo uspjeti riješiti problem. U tom naselju žive isključivo doseljenici koji su došli iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine kao prognanici. Osim njih, imao ovdje dosta ljudi iz Slavonije. Dosta je kuća napravljeno, ljudi su stambeno zbrinuti, ali to su te popratne stvari koje moramo rješavati, znači – komunalna infrastruktura", konstatirao je HDZ-ov zamjenik gradonačelnika Obrovca Slobodan Jurjević.

Ugovori o sufinanciranju raznih projekta održivog povratka sklopljeni su i s gradovima Viroviticom, Vukovarom i Kninom i općinama Oprisavci, Plaški, Ervenik i Jasenovac. Ukupni iznos odobrenih sredstava je 3.000.000  odnosno 400.000 eura. Do kraja godine planira se raspisati još jedan javni poziv. Državni tajnik Nikola Mažar, koji vodi ovaj Ured, požalio se na stanje koje našao kada je prošle godine preuzeo ovu funkciju, na primjer na dinamiku dodjele građevinskog materijala Srbima povratnicima, Hrvatima iz Bosne i Hercegovine i drugima koji su željeli živjeti na područjima od posebne državne skrbi. "Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje izdavao je rješenja i suglasnosti. To je u prosjeku bilo 400 rješenja godišnje, međutim, Državni proračun Republike Hrvatske iz godine u godinu se na tim stavkama smanjivao, i dogodilo se da su ljudi dobili rješenja za građevinski materijal, ali su ga čekali po osam, devet ili deset godina", kazao je Mažar.

Sada se dodjeljuje 200 rješenja godišnje, ali poštuje se dinamika. Središnji ured intenzivirat će suradnju s policijom i Državnim odvjetništvom oko vraćanja u državno vlasništvo dodijeljenih stanova koji se ne koriste i naplate najma od onih koji su više godina u državnim nekretninama, a bez ugovora o najmu. Prošle je godine stambeno riješeno 117 obitelji nekadašnjih nositelja stanarskog prava. Kako je za ukupnu aktivnost ureda ove godine odobreno 35 milijuna kuna više nego za prošlu godinu, u Uredu najavljuju da će ove godine i broj riješenih slučajeva bivših nositelja stanarskog prava biti veći.

Enis Zebić, Radio Slobodna Europa