Hrvatski Fokus
Uvodnik

Podmetnuti požari usred sezone

LNG terminal na Krku je važniji od taština naših vodećih političara

 
 
• Požari su zapalili Hrvatsku. Doslovno. I vatrom, i politički. Umjesto da su političari dojurili u Split i okolicu i tim svojim primjerom pokušali ohrabriti jadne ljude da se manje boje vatrene stihije, oni su dan dva šutjeli, a neki kad su progovorili, bolje da nisu. Dakako to se odnosi na predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja je napala ministra obrane Damira Krstičevića. To što je napala ministra obrane još nekako može i proći, ali ona je na povratku iz Grada soli napala generala Hrvatske vojske koji je pobijedio agresore Srbe. Tim činom je bila netaktična. Imala je pravo reći da je bilo malo koordinacije u i oko vojske, ali to se ne govori u vrijeme ovakvoga požara i tim i takvim se načinom ne skupljaju politički bodovi. I ono što je kod Predsjednice najvažnije, ona se je sada, a i više puta prije, nepotrebno zamjerila onima koji ju vole i koji su je i izabrali da bude na čelu Države, i time dala štofa onima koji je nikada nisu i ne će voljeti, a kamoli glasovati za nju. A što se tiče pomoći vojske u elementarnim nepogodama, smatram kako tu vojsci nema mjesta. Od onoga trenutka od kada je profesionalna. Plaćenička. Kada i ako ikada bude obvezna, tada će vojska morati biti na usluzi i u ovakvim slučajevima. Do tada ne! A ni Dado Lozančić toga nije vrijedan.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/07/damir-krsticevic-i-kolinda-grabar-kitarovic-77dee9c9c0e69f9f097ce86dc1d51039_view_article_new.jpg
DANI IDILE – Kolinda Grabar-Kitarović i Damir Krstičević
 
• Najava ostavke ministra obrane Damira Krstičevića je u tijeku. Iako on tvrdi kako je odluka konačna, vrijeme pred nama pokazat će bude li baš tako. Krstičevića ostavka odgovor je hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović da ipak malo promisli prije nego li se oglasi u javnosti. Time se borba između Pantovčaka i Banskih dvora nastavlja i potvrđuje kako Predsjednica nema prave savjetnike.
 
• Dok je u Hrvatskoj nepriznajuća odluka arbitražnog suda već pala u zaborav u Sloveniji nije tako. Kod susjeda mediji tu temu i dalje stavljaju u prvi plan. Ponajvećma pritišću predsjednika Slovenije Boruta Pahora. "Slovenija je dužna da u sljedećih šest mjeseci počne označavati kopnenu granicu i da implementira granicu na moru", prijeti Pahor iz prazne puške. Pahor prijeti i izazivanjima i incidentima. "Incidente možemo izbjeći tako da nam Hrvatska pošalje službenu ili diskretnu poruku da je načelno, makar i dugoročno, spremna poštovati arbitražu. Jer, bez suglasnosti Hrvatske bi implementacija presude bila jednostrani korak na koji bi Zagreb mogao reagirati protumjerama", lukavo je kazao on. No, već u drugoj rečenici i on priznaje stvarnost osvrćući se na mišljenje uvaženoga slovenskog ustavnog suca Ernesta Petriča, svoga nekadašnjeg profesora, koji je rekao da je to proces koji bi mogao trajati desetak godina.
 
• Unatoč svojatanjima sjevera hrvatske Istre, slovenski političari i ove godine ljetni odmor uglavnom će provesti na hrvatskom Jadranu. Borut Pahor u Umagu, Dimitrije Rupel u Dubrovniku, Milan Brglez na srednjem Jadranu… Tipično pa političare: jedno govore javno, a drugo rade tajno.
 
• LNG terminal na Krku je već dva desetljeća hrvatski nedosanjani san. Stalno se najavljuje, a nikad ne ostvaruje. Slično kao i obnova Ininih dviju rafinerija u Sisku i Rijeci koje su – obje – od strateške važnosti. Na zadnjoj novinarskoj konferenciji hrvatski predjednik Vlade Andrej Plenković je, pritisnut od novinara da se ipak izjasni – jer je to projekt hrvatske predsjednice – rekao da Vlada radi "sve pretpostavke da se ubrza realizacija tog projekta koji je važan i za Hrvatsku i za Srednju Europu". Budući je već od Europske Komisije stigao novac za taj strateški projekt, Plenkovića stalno treba podsjećati na riječi koje je izrekao. LNG (hrv. ukapljeni prirodni plin) terminal na Krku je važniji od taština naših vodećih političara.
 
• U Bruxellesu i drugim neoliberalnim i masonskim središtima moći Hrvatsku su već uspjeli pacificirati, no nisu pacificirali Poljsku i Mađarsku. U zadnje vrijeme posebno se vrši pritisak na Poljake, ovaj puta oko načina izbora sudaca. Na Zapadu je teško naći nekoga tko podržava aktualnu poljsku vlast ali ima i takvih. Jedan od njih je Leonid Bershidsky, politički analitičar newyorškoga Bloomberga, koji piše: »PiS je i u pravu. Poljska je možda pogriješila kada je osigurala ono što odvjetnici nazivaju „političkom inzularnošću“, jer je izabranim vlastima dala tako malo kontrole nad izborom i imenovanjem sudaca. U Sjedinjenim Državama, koje imaju jedno od najneovisnijih sudstava na svijetu, predsjednik odabire savezne sudce. Njemačka je pokušala odabrati optimalan mehanizam, a služi se s nekoliko različitih, među kojima je i imenovanje od strane ministara pravosuđa i odbora koje formiraju regionalni parlamenti. Sudci sudjeluju u postupku imenovanja, ali obično ga kontroliraju javni dužnosnici.«
 
• Na N1 televiziji djeluje skupina tzv. hrvatskih novinara. Jedan od njih je Ilija Jandrić. Rođen je 1975. u Sarajevu, gdje je živio do 1992., kada kao izbjeglica dolazi u Zagrebu, gdje i danas živi. Školovao se u Zagrebu, a prošle godine bio je stipendist britanske vlade. Magistrirao je televizijsko novinarstvo na Goldmisths Collegeu, University of London . Da je miljenik lijeve medijske scene potvrđuje podatak da je dobio i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva za najbolje uređenu radijsku emisiju (2002.) i priznanje Foruma 21 za doprinos slobodi medija u Hrvatskoj (2001.), nagrade koje nitko ne uzima za ozbiljno.  Od listopada 2003. radi u informativnom programu HRT-a, u redakciji zloglasne Latinice. I zbog ovih „nagrada“ i „priznanja“ Ilija je stigao na N1 TV. 
 
• Iako Hrvatska ne osporava pravo neškodljivog i tranzitnog prolaza za sve brodova iz i prema Neumu Bošnjaci u Sarajevu opet se protiv Pelješkog mosta bune. Bez obzira je li to iz političkih razloga, ova najnovija pobuna uoči nedavna posjeta predsjednika Hrvatske vlade Andreja Plenkovića BiH, potvrda je kako Bošnjaci, slično kao i Slovenci, nikada ne će prestati s ucjenama.
 
• Hrvatski jezik je u velikoj krizi. Na stražnjem ulazu u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NSK) na čvrstim željeznim vratima prilijepljen je natpis: SLUŽBA OBAVEZNOG PRIMJERKA. Uđem unutra i troje djelatnika pakiraju knjige za dalje… Kažem im, uz ogradu da vjerojatno oni nisu ti koji su taj natpis napisali i prilijepili na vanjski dio ulaznih vrata, kako je u srednjoj riječi višak slovo A. Još im dodam kako ima i većih pogrješaka glede riječi OBVEZNO (obavezno) ili OBVEZNICA, prisjetivši se ne tako davno novinarke HRT-a Martine Kiseljak koja je u vijestima rekla – OB(A)VEZNICA. I ostala živa. Gospođa iz NSK se odmah uključi u temu pa doda kako Hrvati sve više koriste riječ „maltene“. Nekako ispada da je uzaludan trud Ivane Kurtović Budja i njoj sličnih jezikoslovki koje se danonoćno bore za čistoću hrvatskoga jezika. Jer ako se za čistoću hrvatskoga jezika ne bore u NSK ili u HAZU-u (u kojem ne sklanjaju svoju skraćenicu u imenu!), onda su nam jezični dani odbrojani. A da sve ovo ima veze s dosad najslabijim rezultatima ovogodišnje mature, ne treba niti podsjećati.
 
• Partija je i dalje bogata. Jako bogata. Ovih dana Ustavni sud odbio je još jednu njihovu ustavnu tužbu u povodu spora koji se ovaj put vodio oko poslovnog prostora u Biogradu na Moru. SDP-ov trojac na ustavnom sudu, Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović i Josip Leko, izuzeli su se od raspravljanja i odlučivanja. Prema svojedobno objavljenim podacima Ministarstva pravosuđa, SKH je raspolagao s 15.131 četvornim metrom zemljišta, 227 stanova i 102 poslovna prostora. Prema nalazima državne revizije, koncem 2015. SDP je imao nekretnine vrijedne 29 milijuna kuna. Od zakupa i iznajmljivanja poslovnih prostora SDP zarađuje oko dva milijuna kuna. 
 
• U Subotici je obilježena 27. obljetnica postojanja „jedine relevantne hrvatske političke stranke“ u Republici Srbiji, DSHV-a (Demokratski savez Hrvata u Vojvodini). Iako Hrvati u Srbiji nestaju, DSHV o(p)staje. Naime, 1990. godine u Srbiji je bilo 150.000 Hrvata, a ove, 2017. godine, 50.000. Zato i ne čudi da je obljetnica izgledala kao komemoracija za 100.000 Hrvata; na stotinjak fotografija „proslave“ nijedno nasmijano lice. Naprotiv! A i prošle godine na obilježavanju bili su Ivica Dačić, Miro Kovač, Zvonko Milas…, a ove godine samo Ivan Šuker. Jedino dobro je što 1. rujna ove godine odlazi veleposlanik Gordan Markotić iz Srbije (Beograd, 3. VIII. 1958.). Za nadati se je promjenama. Dakako na bolje.
Ovakvo je bilo raspoloženje na "proslavi" 27. obljetnice DSHV-a
 
• „Naši“ se mediji raspisali kako već četiri godine Europska komisija pritišće Hrvatsku da promijeni Zakon o Ini i ukine posebna prava države. Pa zašto bi Hrvatska mijenjala taj Zakon? Promijeni li ga pod diktatom Unije, bit će najobičnija – izdaja nacionalnih interesa. A i postojeći Zakon o Ini iz godine 2002. propisije da hrvatska država i kao manjinski dioničar ima posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo ulaganja veta na prodaju dionica ili imovine iznad određene vrijednosti, kao i na odluke uprave poduzeća koje se tiču promjene djelatnosti, promjene adrese sjedišta ili dodjele koncesija. I to Uniji „smeta“. Da ne bi! I zato podržavam priopćenje iz Vlade u kojem se tvrdi kako su izmjene Zakona o privatizaciji Ine „vrlo kompleksno pitanje“. 
 
• Posjet Hrvatskoj ministra vanjskih poslova i međunarodne suradnje Ujedinjenih Arapskih Emirata Sheikha Abdullaha bin Zayeda Al Nahyanona nije običan posjet, već se radi o uspjehu hrvatske diplomacije od koje će imati koristi hrvatsko gospodarstvo. UAE je jako zainteresiran za LNG terminal na otoku Krku kao polazištu za tržište srednje i jugoistočne Europe, a koji bi mogao biti sufinanciran iz fondova EU-a. Dakako se u skladu projekta Inicijative triju mora. Prvoga lipnja opve godine uspostavljena je izravna zrakplovna kompanije Emirates na relaciji Zagreb – Dubai – Zagreb. Posebno je važno što je Hrvatska postala poželjno turističko halal odredište za turiste iz islamskoga svijeta, jer se Hrvatska nedavno pridružila popisu pouzdanih izvoznika hrane halal kvalitete u UAE. Potpisan je i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohodaka između vlada dviju država. To je važno jer u Emiratima živi i radi više od 1500 hrvatskih državljana, a Emirate godišnje posjeti oko 45.000 hrvatskih turista.
 
• Boreći se protiv „gospodara svijeta“ uvijek je opasno. To se potvrdilo i u slučaju samo(ubojstva) Petera W. Smitha (81), koji je pronađen mrtav u hotelskoj sobi hotela Rochester u Minnesoti. Smrt je doživio i državni dužnosnik Haitija koji je razotkrio Zakladu Clinton i trebao svjedočiti. Pronađen je mrtav u hotelskoj sobi u Miamiju na Floridi.
 

Marijan Majstorović

Povezane objave

Presude pojedincima ili presude državama!?

HF

Od spasitelja do pogrebnika vjerovnika

HF

Najopasnija Vlada po budućnost hrvatske države

HF

Unatoč svemu, pregovarati se mora!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više