Rubnim granicama katastarskih općina

S lijeve strane Dunava nalaze se hrvatske katastarske općine

Pitanja granica otvorena su od raspada SFRJ, ali nitko se nije ozbiljno potrudio riješiti ih. Objava arbitražne presude o hrvatsko-slovenskom sporu aktualizirala je granična pitanja i s drugim državama te je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak objavilo pregled statusa uređenja granica RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom.

Pomoćnik srbijanskog ministra vanjskih poslova Goran Aleksić prošlog tjedna izjavio da ade na Dunavu pripadaju Srbiji i da je Beograd spreman granični spor s Hrvatskom riješiti bilateralno, a, ako je potrebno, na arbitraži ili međunarodnom sudu. Glede granice Hrvatske i Srbije ministarstvo navodi kako je stajalište Hrvatske da najprije treba pokušati spor riješiti neposrednim pregovorima, a tek ako se pokaže da to ne može donijeti rezultate, dvije države mogu dogovoriti da rješenje potraže pred relevantnim međunarodnim sudskim tijelom.

Pregovori o granici odvijaju se kroz rad Međudržavne diplomatske komisije koja je održala ukupno devet sjednica, a zadnja je bila održana u rujnu 2011., kada su pregovori prekinuti na neodređeno vrijeme, podsjeća MVEP. U odnosu na razgraničenje, stajalište Republike Hrvatske temelji se na međunarodnom pravu, kako je utvrđeno i u mišljenju Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991. (Badinterova komisija)da su granice bivših republika SFRJ danom osamostaljenja novih država postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom. Bivša međurepublička granica (danas međudržavna granica) između Hrvatske i Srbije, kako u Srijemu tako i na području rijeke a), bila je i jest precizno utvrđena i proteže se rubnim granicama katastarskih općina koje su ujedno bile i vanjske granice administrativno-teritorijalnih jedinica svake republike.

O tome je za naš list već u nekoliko navrata govorio i Osječanin Želimir Buzuk, mag.ing. geodezije, koji je tu granicu dobro upoznao tijekom aerofotogrametrijskog snimanja za potrebe izrade osnovne državne karte. Graničnu je liniju, kaže, utvrdio prema karti JNA (u izdanju Vojnogeografskog instituta Beograd iz 1967.), i preglednoj karti podjele Srbije (Geokarta Beograd iz 1978.), koje su granicu između Hrvatske i tadašnje SAP Vojvodine, odnosno Srbije, utvrdili na način kako je to ucrtano u katastarskim planovima koji se čuvaju u Belom Manastiru. Prema tim podacima, s lijeve strane Dunava nalaze se dijelovi katastarske općine Draž Karapanđa i Kenđija, dijelovi k.o. Zmajevac Kalandoš i Šmaguć, potom Adica, Kazuk, Zmajevačka kučka, Kopačko Poluostrvo koje se nalazi u neposrednom dodiru s gradom Apatinom te Varošviz, Zverinjak i Srebrnica. Na svim je kartama bivše SFRJ to teritorij Hrvatske.

Buzuk napominje da je granica pitanje struke. Uvjeren je da bi se s bilo kojim kolegom inženjerom iz Srbije vrlo brzo dogovorio gdje je granica. O srbijanskoj inicijativi da bi granica trebala prolaziti sredinom Dunava, kaže da je očito kako je riječ o ideji političara, a ne inženjera. Sredina Dunava prema kojem vodostaju? Jer nije ista sredina kad je nizak vodostaj ili kad je poplava. Također, svaka rijeka na sjevernoj hemisferi svoje lijeve obale nasipa, a desne dere, kaže Buzuk.

Problemi s BiH

Početkom srpnja parlament BiH najavio je da će ponovno otvoriti pitanje gradnje Pelješkog mosta kojim Hrvatska planira povezati svoj teritorij, ali i problem razgraničenja na moru. Problemi oko gradnje Pelješkog mosta nastaju iz činjenice da Hrvatska i BiH do sada nisu riješile pitanje razgraničenja. Međudržavna granica proteže se u duljini od približno tisuću kilometara, pri čemu je sporno oko pet posto granične crte, a jedan dio odnosi se upravo na morsku granicu, odnosno razgraničenje kod Neumskog zaljeva. Između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ostalo je otvoreno pitanje je li granica na svim mjestima pravilno utvrđena, no bez obzira na to nema poteškoća u njegovoj primjeni, navodi MVEP.

Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 1999. Ugovor o državnoj granici koji države stranke tog ugovora nisu ratificirale, no koji se od dana potpisa privremeno primjenjuje. To je bio prvi ugovor o granici između država nastalih po raspadu bivše Jugoslavije. Taj ugovor se temelji na pravilima međunarodnoga prava i određuje postojeću granicu u skladu s bivšim međurepubličkim razgraničenjem, što je pravilo koje Hrvatska i BiH zagovaraju kao najvažniju odrednicu razgraničenja među državama nastalima na prostoru bivše SFRJ.

Granica s Crnom Gorom nije otvoreno političko pitanje

Između Hrvatske i Crne Gore u ovom trenutku primjenjuje se privremeni režim razgraničenja kako je to, na privremenim osnovama, uređeno Protokolom uz južnu granicu iz 2002. godine. Granica na kopnu je u tom protokolu uređena na način da slijedi bivšu republičku granicu koja je postojala između dviju republika i koju su stručnjaci već ranije bili zajednički utvrdili, tako da stvarno otvoreno pitanje jest razgraničenje na moru između dviju država. Kad je riječ o konačnom utvrđivanju granice, Hrvatska i Crna Gora još nisu usuglasile način kako će do njega doći, podsjeća se u priopćenju ministarstva. Crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović u ožujku je u razgovoru za Hinu rekao da razgraničenje na Prevlaci nije otvoreno političko pitanje. Razgraničenje na Prevlaci za nas nije otvoreno pitanje u političkom smislu, naglasio je Darmanović, i dodao da imamo Protokol o privremenom režimu iz 2002. koji se bez većih problema provodi u praksi.

Vuk Tešija, Glas Slavonije