Hoće li Kina ispuniti obećanje?

Kina najavila obustavu uvoza željeza, željezne rudače, olova, ugljena i morskih plodova

Kina je najavila kako će se "potpuno" pridržavati trgovinskih sankcija protiv Sjeverne Koreje i obustavila je uvoz čitavog niza proizvoda iz te zemlje. Ali Kina ipak nije povukla polugu najbolniju za Pjongjang. Već i na glasovanju u Vijeću sigurnosti UN-a o sankcijama protiv Sjeverne Koreje zbog njezinih najnovijih raketnih pokusa mnoge je iznenadila reakcija veleposlanika Narodne Republike Kine. Kada je riječ o Pjongjangu nije bila rijetkost da Kina glasuje protiv – što zbog uloge Kine odmah znački i veto, u najboljem slučaju suzdržala se. Ali ovaj put bilo je drukčije: Kina je glasovala za sankcije, a kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi  novinarima je obećao da će Kina "u punom opsegu" poštivati sankcije protiv Sjeverne Koreje.

Tako je Kina objavila da potpuno obustavlja uvoz željeza, željezne rudače, olova, ugljena i morskih plodova iz Sjeverne Koreje. To je svakako udarac za tu zemlju: čitavih 80 posto sjevernokorejskog izvoza odvija se preko Kine i već te mjere  značile bi da bi u blagajni Pjongjanga bila čitava milijarda dolara manje, gotovo trećina njezinog ukupnog izvoza. Peking je i na druge načine pokazao kako je "okrenuo list" kada je riječ o Sjevernoj Koreji i njezinim upornim provokacijama raketnim pokusima: dosadašnji posebni izaslanik Kine u Sjevernoj Koreji Wu Dawei "otpremljen je u mirovinu". Na njegovo mjesto došao je Kong Xuanyou, dosadašnji zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova.

Gospodarski stručnjaci iz tog područja upozoravaju da Kina ni ovako ipak nije izvršila za Sjevernu Koreju najbolniji oblik pritiska. A on je veoma jednostavan: nafta. "Kina je najvažniji isporučitelj energenata  Sjevernoj Koreji", objašnjava Enda Curran na postaji Bloomberg. "Bez te nafte severni Korejci više ne bi mogli slijediti svoj atomski program. Ako dosadašnje sankcije ne budu uspješne, onda Kina može povući i tu temu."

S njom se slaže i Gong Keyu s Instituta za međunarodne odnose u Šangaju. Za njemačku postaju ARD ona podsjeća kako je za Sjevernu Koreju "nafta od životne važnosti." No kod takvih kaznenih mjera redovito se događa da one najprije pogađaju civilno stanovništvo: "Nafta se može koristiti za vojsku, ali i za civilne svrhe, za vojne vježbe i ratno zrakoplovstvo kao i za traktore poljoprivrednika Sjeverne Koreje. Tu je teško povući granicu između civilnog i vojnog korištenja." Dopisnik ARD-a iz Šangaja Steffen Wurzel javlja kako je zapravo trgovinska razmjena između te dvije zemlje po podacima kineske carine još u prvom polugodištu ove godine narasla za čitavih 30 posto u usporedbi s prošlom. Razina nije osobito visoka, ali ta brojka ipak iznenađuje.

Gong Keyu pak tvrdi kako razmjena već godinama pada: "Do prošle godine  Kina je izvozila barem osnovne količine robe od životne važnosti za Sjevernu Koreju." Otad je Kina teoretski obustavila svaku razmjenu, ali i ona nam priznaje kako "neslužbeno" i dalje trgovina cvjeta. Ona to obrazlaže činjenicom da Kinu i Sjevernu Koreju dijeli granica dugačka 1.400 kilometara. "Na kinesko-korejskoj granici može se vidjeti mnogo trgovaca koji i dalje obavljaju svoje poslove. Nije da Kina to ne želi obustaviti, ali to je jednostavno veoma teško", tvrdi Gong Keyu. Dodaje i da je posljedica sankcija u pravilu tek veća dobit tih švercera, ali ne i potpun prekid isporuke.

Ipak, teško je vjerovati da Narodna Republika Kina nije u stanju doista obustaviti svaku trgovinu, iako  već i ove mjere rječito pokazuju stav Pekinga. Iz Washingtona se već više puta čulo "razočaranje" zbog previše blagog odnosa prema zveketanju oružjem koje se čuje iz Sjeverne Koreje i ova obustava uvoza jasan je znak da Kina sudjeluje u međunarodnom pritisku na Sjevernu Koreju. A time Peking pokazuje i Pjongjangu da između te dvije susjedne zemlje još ima trgovinskih veza, ali da bi se i one mogle prekinuti.

Darko Kovačić