Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

EUROZONA – Prijeti li bankrot Uniji?

Euru ne treba država

 
 
Merkel, Schulz ili Macron… Svi žele zajedničku blagajnu za monetarnu uniju. Ali postoji i druga mogućnost. Kada prođu izbori, započet će veliko trgovanje. Još ove godine – tako je obećala Angela Merkel, a vjerojatno bi tako postupio i Martin Schulz – Njemačka i Francuska trebale bi izložiti plan za reformu monetarne unije.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/08/eurozone12_amigos.jpg
U Berlinu se o tome već iznose prve zamisli. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble predlaže da se ESM preoblikuje u europski monetarni fond koji bi nadzirao poštuju li države europska proračunska pravila te bi zauzvrat u slučaju potrebe državama pomagao kreditima, i to ne samo onda kada neka krizna situacija ugrozi čitavu monetarnu uniju kao što je dosada bio slučaj. Raspravlja se također o zajedničkom proračunu čijim bi se sredstvima pružala pomoć posrnulim državama. Koncepcijski gledano, realizacija takvih prijedloga zapravo bi bila jednaka centralizaciji europske financijske politike. Monetarna unija tada bi se jedan korak približila državnosti, tj. nadoknadilo bi se ono što nije bilo moguće postići pri uvođenju eura.
 
To je ambiciozan i hvale vrijedan cilj, ali postoji jedan problem: goleme političke prepreke. U Francuskoj postoji mnogo zagovornika zajedničke blagajne, no u Njemačkoj to nije slučaj. S druge strane, u Njemačkoj se zagovaraju strože proračunske kontrole, dok u Francuskoj ta mogućnost nije baš popularna. No čak i kada bi se uvela zajednička blagajna, prijepori ne bi nestali jer odluku o tome hoće li se određenoj državi pomoći ili ne, vjerojatno bi donosila svojevrsna uprava u kojoj bi bili zastupljeni ministri financija zemalja članica. Zamislimo samo da se Francuska nađe u krizi, a Njemačkoj joj uskrati pomoć. Ili da se Njemačku nadglasa i primora na pružanje pomoći.
 
Alternativa postoji
 
Drugim riječima: zajednički europski proračun iziskuje goleme političke resurse koji bi onda nedostajali na drugom mjestu. I kada bi se u toj blagajni na kraju našlo nekoliko milijardi eura, postavlja se pitanje, je li to vrijedno truda. Posebno ako se uzme u obzir da postoji alternativa: Najvažniji argument za centraliziranje financijske politike jest da države u gospodarskom padu ne budu primorane rezanjem rashoda zagušiti konjunkturu. Umjesto toga mogle bi dodatnim novcem iz zajedničke blagajne poduprijeti gospodarstvo.
 
Učiti od Amerikanaca
 
Ova dilema može se svladati i oprečnim pristupom: decentralizacijom financijske politike. Konkretno to znači da bi se europska proračunska pravila trebala ublažiti tako da bi se države u krizi mogle više zaduživati. Prema tome, za izjednačavanje konjunkturnih oscilacija bili bi nadležni nacionalni proračuni. Ne bi bilo zajedničke blagajne, ali bi zato bilo manje uvjeta iz Bruxellesa. No nije li posljednja kriza pokazala da ulagači posrnulim državama ne posuđuju novac jer se boje da im ga neće vratiti? To je istina, ali posljednja je kriza bila posebno teška kriza kakva, nadajmo se, ne događa često. A ako se i dogodi, za to postoje posebni fondovi za spas. Za vrijeme uobičajenog slabljenja konjunkture države se u pravilu mogu opskrbljivati svježim kreditima po prihvatljivim uvjetima.
 
No to federalno rješenje ipak nije bez uvjeta. Ono pretpostavlja da odgovornost za banke u monetarnoj uniji poptuno prijeđe na europsku razinu. Jer samo u tom slučaju bankrot jedne članice eurozone ne bi odmah izazvao slom čitavog financijskog sustava. A mogućnost državnog bankrota uvjet je za labavljenje propisa o zaduživanju, jer u suprotnom postoji opasnost da se države zadužuju bez ikakvih kočnica, uzdajući se u to da će u slučaju potrebe njihove troškove pokriti druge članice.
 
U slučaju bankrota morao bi postojati zajednički fond koji bi se financirao nacionalnim pristojbama i porezima i koji bi služio za sanaciju pogođenih banaka i osiguravao da se platni promet ne uruši. Tako stvari funkcioniraju u SAD-u i to je važan razlog za stabilnost američkog monetarnog saveza. Ako Italija zapadne u financijske probleme, onda je to egzistencijalni problem za monetarnu uniju. S druge strane, Sjedinjene Američke Države vjerojatno bi preživjele u slučaju da bankrotira Teksas. Možda bi Europljani u ovom pitanju mogli naučiti nešto od Amerikanaca.
 

Mark Schieritz, Die Zeit

Povezani članci

IZLAZ IZ KRIZE – Ne devalvacija nego strukturne reforme, smanjenje troškova, konkurentnost, izvoz…

HF

Zbog nesposobnosti aktualne vlasti izgubili smo 70 milijardi kuna

HF

Hrvatska sela vape za investicijama, razvojem te željom da rade i stvaraju

HF

Traži se ukidanje subvencija

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...