Jaja sa fipronilom – “novost” na tržištu EU-a

Europska komisija je znala za kontaminirana jaja ali su to prešutjeli

Krajem srpnja i početkom kolovoza europka proizvodnja jaja kao i cjelokupno tržište dobro je „protresla“ velika afera nakon nalaza fipronila u konzumnim jajima. Ovaj tekst namjerno pišem s određenim vremenskim odmakom radi uvida u slijed događaja. Većina europskih „mainstream“ medija čija najvažnija zadaća je (pre)oblikovanje naše svijesti, pisala je o ovoj aferi upirući prst u proizvođače jaja i poput papagaja ponavljali su kako fipronil i nije tako štetan za zdravlje čovjeka, ali određene činjenice ipak su prešućene.

Kao što je već poznato, prodavači u više europskih država članica Europske unije morali su povući iz prodaje milijune kontaminiranih jaja, a u Nizozemskoj će se vjerojatno usmrtiti milijuni kokoši nesilica. Naime, krajem srpnja doznalo se da jaja s nizozemskih farmi sadrže visoku razinu fipronila, kemijske tvari protiv kukaca i kožnih parazita poput buha, krpelja i uši kod domaćih životinja, prvenstveno kod pasa i mačaka. Fipronil je naime, aktivan sastojak jednog od najpopularnijih i najprodavanijih ektoparazitika u veterinarskoj medicini, a to je – „Frontline.“

Fipronil se ne smije koristiti kod domaćih životinja u uzgoju, tj. kod onih čiji su proizvodi namijenjeni ljudskoj prehrani. Jaja kontaminirana fipronilom našla su se na policama trgovina, uključujući i velike trgovačke lance u Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj itd. Supermarketi kao „Aldi“ i „Lidl“ povukli su s polica milijune jaja. Njemački savezni ministar za hranu i poljoprivredu Christian Schmidt u utorak 8. kolovoza za TV ARD je izjavio kako se radi o kriminalu jer su konzumna jaja kontaminirana insekticidom fipronilom čija primjena je zabranjena kod domaćih životinja u uzgoju. Svjetska zdravstvena organizacija svrstava fipronil u skupinu umjereno toksičnih tvari. No, postavlja se pitanje: Kako se fipronil našao u jajima?

Odgovor koji se mogao pročitati u „mainstream“ medijima glasio je: „Perad je ilegalno došla u kontakt s fipronilom.“ No, sljedeće pitanje koje se nameće samo po sebi i koje svatko razuman postavlja: Kako je perad došla u kontakt s fipronilom? Odgovor je tada glasio kako belgijske i nizozemske vlasti to tek moraju istražiti. A hoće li europska javnost ikada saznati pravu istinu pokazat će vrijeme. No, tada se pojavljuje vijest kako su u Belgiji otkrivena jaja s fipronilom početkom mjeseca lipnja 2017. U petak, 11. kolovoza objavljena je još jedna važna vijest: „Europska komisija znala je za kontaminirana jaja još prošli mjesec ali su to prešutjeli“ (www.express.co.uk). Naime, prema novijem saznanju belgijske vlasti za sigurnost hrane obavijestile su / uzbunile su Nizozemsku i Europsku komisiju o jajima kontaminiranim fipronilom još 6. srpnja. 

Međutim, Denis Ducarme, belgijski ministar poljoprivrede, izjavio je da su mjerodavne vlasti u Nizozemskoj znale za fipronil u jajima krajem studenog 2016. I od tada do početka kolovoza 2017. nitko nije reagirao i nije poduzeo određene i propisane mjere u svrhu zaštite zdravlja ljudi, osobito djece! Zašto? Europska komisija izvjestila je tada kako postoji mogućnost da je i meso peradi kontaminirano fipronilom. Nizozemska agencija za sigurnost hrane (NVWA) potvrdila je kako se i meso peradi ispituje na sadržaj fipronila nakon skandala s jajima. Također je objavljena (NVWA) vijest o nalazu fipronila u malim dozama u proizvodima od jaja ili koji sadrže jaja, kao na primjer majoneze, salate i sendviči s jajima i dr.      

Sadržaj fipronila u jajima kretao se između 0,0031 i 1,2 mg/kg (RASFF). Odgovarajući na pitanja zabrinutih potrošača, njemački Savezni institut za procjenu rizika 15. kolovoza (www.bfr.bund.de) navodi kako je u EU gornja dozvoljena granica rezidua fipronila u jajima i pilećem mesu 0,005 mg/kg (Regulation (EC) No. 396/2005). Netko će postaviti pitanje: ako je primjena fipronila zabranjena kod životinja u uzgoju, zašto zakon propisuje dozvoljene granice rezidua fipronila u jajima i pilećem mesu? To znači da ipak ima rezidua/ostataka fipronila u jajima i pilećem mesu koji vjerojatno potječe iz hrane. Test za otkrivanje fipronila u hrani košta oko 100 eura po jednom uzorku.

Britanski BBC (BBC News) u petak 11. kolovoza objavljuje vijest kako su jaja kontaminirana fipronilom pronađena u 15 država EU-a te u Hong Kongu. Jaja su bila distribuirana u: Austriju, Francusku, Italiju, Irsku, Dansku, Njemačku, Veliku Britaniju, Švedsku, Luksemburg, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Švicarsku koja nije članica EU-a itd., a i hrvatska tvrtka Biovega d.o.o. iz predostrožnosti je povukla iz prodaje oko 100 jaja iz ekološkog uzgoja uvezena iz Nizozemske, za koja je test pokazao da ne sadrže fipronil.    

U petak 11. kolovoza 2017. Daniel Rosario, glasnogovornik Europske komisije izjavljuje kako su zatvorene peradarske farme nesilica u Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj nakon potvrde o korištenju fipronila protiv ektoparazita, tj. protiv crvene grinje na određenim farmama. Potom je u subotu 12. kolovoza Ministarstvo zdravstva u Baskiji potvrdilo nalaz 20.000 jaja kontaminiranih fipronilom iz – Francuske. Jaja su bila namijenjena potrebama jedne prehrambeno-industrijske kompanije u provinciji Bizkaia. Njemački ministar poljoprivrede izjavio je za „Deutsche Welle“ kako procijenjuje da se na njemačkom tržištu nalazi oko 10,7 milijuna kontaminiranih jaja.

Fipronil je insekticid širokog spektra i pripada kemijskoj skupini fenilpirazola, a koristi se kod domaćih životinja, prvenstveno kod pasa i mačaka protiv ektoparazita (buhe, krpelji, uši). No, fipronil se koristi i protiv žohara, mrava, termita i drugih kukaca. Nadalje, fipronil ima široku primjenu i u poljoprivredi, pa se koristi i u uzgoju kukuruza (ali ne i u EU), njime se tretira tlo pa i sjeme, koristi se na golf terenima itd. Nije na odmet napomenuti kako u Nizozemskoj postoji oko 180 golf terena na kojima se koriste velike količine herbicida i insekticida. Na tržištu se nalazi više od 50 registriranih proizvoda koji sadrže fipronil. Prema podatcima koje za EU objavljuje EUROSTAT, ukupna prodaja pesticida 2014. u 28 država članica EU-a iznosila je oko 400.000 tona, a od toga oko 7,5 tisuća tona odnosi se na akaricide i insekticide.  

Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) klasificira fipronil u grupu C – moguć karcinogen za čovjeka. Potrebno je također istaknuti da je fipronil visoko toksičan za pčele i povezuje se s kolapsom pčelinjih zajednica. Stoga je EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) donijela uredbu o zabrani primjene fipronila u uzgoju kukuruza i suncokreta u Europskoj uniji (16.07.2013.) koja je stupila na snagu krajem 2013. Pretpostavlja se da je fipronil ilegalno stavljen u proizvod koji se koristi protiv kožnih, tj. protiv ektoparazita kod peradi ili je pomiješan sa sredstvom za čišćenje koje se rutinski koristi u peradnjacima, a čišćenje obavlja kompanija koja se bavi isključivo čišćenjem (razvikani „outsourcing“ u ovom slučaju mogao bi pokazati svoju negativnu stranu na što mnogi stručnjaci upozoravaju). Međutim, „Deutsche Welle“ navodi slijedeće: „Iz nepoznatih razloga fipronil se našao u proizvodu „Dega 16“ koji se koristi za čišćenje i dezinfekciju na peradarskim farmama, a korišten je u Nizozemskoj i Njemačkoj…“  

Zbog nalaza fipronila u jajima s tržišta je povučeno i uništeno više milijuna jaja a u Nizozemskoj je radi ovog skandala zatvoreno 180 farmi nesilica. Nizozemska je najveći proizvođač i izvoznik jaja u Europskoj uniji (ima gotovo 1000 farmi nesilica, a godišnja proizvodnja iznosi oko 11 milijardi jaja) pa će se ovaj skandal sigurno negativno odraziti na proizvodnju konzumnih jaja. Štoviše, stotine tisuća peradi tj. kokoši nesilica biti će eutanazirano (usmrćeno) diljem Nizozemske. Krajem 2016. zemlje sjeverne Europe bile su pogođene pojavom ptičje gripe uzrokovane visoko kontagioznim i visoko patogenim sojem virusa H5N8 radi čega je samo u Nizozemskoj krajem studenog 2016. eutanazirano oko 190.000 pataka u svrhu sprječavanja širenja ptičje gripe što je također nanijelo goleme financijske gubitke mnogim farmama i kompanijama.     

Fipronil se apsorbira kroz kožu i to je vjerojatan ulaz ovog insekticida u organizam nesilica. Crvena grinja (lat. Dermanyssus gallinae) je ektoparazit koji noću siše krv peradi i drugih vrsta ptica te se smatra najštetnijim parazitom peradi, a osobito velik problem stvara u uzgoju kokoši nesilica. Mnoge peradarske farme tvrde da u svrhu kontrole crvenih grinja najčešće koriste sredstvo prirodnog sastava koje sadrži mentol i eukaliptus („Dega-16“) te je dozvoljeno za uporabu u peradarstvu i nije škodljiv za čovjeka. Pojedini mediji tvrde da se fipronil ilegalno našao u ovom proizvodu pa se postavlja pitanje tko je dodao fipronil u navedeni proizvod? Osim navedenog sredstva, neke farme koriste i dijatomejsku zemlju koja je učinkovito sredstvo protiv crvenih grinja jer djeluje kao biocid. Dijatomejska zemlja nastala je iz ovojnica fosilnih šljunčanih algi i nema sintetskih dodataka; njome se ne tretiraju životinje već nastambe, prečke za sjedenje, gnijezda itd.

Budući je skandal s fipronilom snažno uzdrmao sektor europskih proizvođača jaja, Vytenis Andriukaitis, Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane sazvao je sastanak za sve ministre i predstavnike državnih agencija za sigurnost hrane koji će se održati 26. rujna 2017. Bez obzira kako su nesilice došle u ilegalni kontakt s fipronilom, ovaj posljednji skandal nalaza insekticida fipronila u jajima dokazuje svu manjkavost i zabrinjavajuće propuste u kontroli cjelokupnog sustava proizvodnje hrane čime je ozbiljno ugrožena sigurnost hrane.

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.