Hrvatski Fokus
Znanost

Umro akademik Vladimir Goldner

Prvi je u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji uveo u rutinski rad i nastavu brojne dijagnostičke i terapijske metode

 
 
Akademik Vladimir Goldner, istaknuti hrvatski internist i kardiolog, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, umro je u ponedjeljak 13. studenog u Zagrebu u 84. godini života. Rodio se 19. prosinca 1933. u Ogulinu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1959., a specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1968. Doktorirao je 1980., a 1976. tri je mjeseca proveo na usavršavanju u kardiološkim klinikama u Parizu kao stipendist francuske vlade. Kao liječnik radio je u Domu zdravlja Trnje te u Općoj bolnici „dr. Josip Kajfeš“ (današnja Klinička bolnica „Sveti Duh“) i KBC-u Zagreb, gdje je od osnutka 1973. pa do 1978. bio  šef Koronarne jedinice Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, a od 1978. do umirovljenja 2000. šef Odjela intenzivne skrbi koronarnih bolesnika, za aritmije i elektrostimulaciju srca u Klinici za bolesti srca i krvnih žila.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/11/Goldner.jpg
Od 1965. do 1970. bio je honorarni asistent interne medicine na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od 1970. do 1981. honorarni asistent interne medicine na Medicinskom fakultetu, od 1981. docent, od 1985. izvanredni, a od 1988. do 2000. redoviti profesor. Od 2001. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Bio je predavač i voditelj kolegija na poslijediplomskim studijima iz kardiologije, pulmologije, kliničke farmakologije i urgentne medicine. U Razred za medicinske znanosti HAZU-a izabran je 1994., a redoviti član postao je 2002. Akademik Vladimir Goldner prvi je u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji uveo u rutinski rad i nastavu brojne dijagnostičke i terapijske metode pa je među ostalim 1977. prvi izvodio elektrofiziološka ispitivanja provodnog sustava srca i osnovao istoimeni laboratorij u kojem je 1985. izveo i prve električne ablacije. Prvi je u svijetu primijenio elektrostimulator srca s RDR sistemom kod neurokardiogene sinkope kardioinhibitornog tipa što je kasnije postala uobičajena praksa.
 
S akademikom Radovanom Ivančićem prvi je objavio povoljne učinke propafenona u liječenju fibrilacije atrija i ventrikulske ekstrasistolije, što je danas obično prvi lijek za takve aritmije. Bio je član ekipa koje su prve u svijetu izvele teleprogramiranje elektrostimulatora srca, konstruirali i primijenili uređaj za neinvazivni trodimenzijski prikaz aktivnosti Hisova snopa, demaskirali skriveni Brugada fenomen propafenonom, a prvi je objavio cjeloviti prikaz stavova i smjernica o ocjeni radne sposobnosti bolesnika s aritmijama srca.
 
Bio je autor odnosno koautor više od 200 radova koji se citiraju više od 200 puta u svjetskoj literaturi, kourednik i koautor jedinog kompletnog udžbenika iz kardiologije na hrvatskom jeziku (Klinička kardiologija), kao i autor poglavlja ili kourednik u 27 knjiga iz područja kardiologije, posebno aritmija srca. Suvlasnik je 4 patenta iz elektrokardiografije. Od 1981. do 1989. bio je predsjednik Kardiološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske, a od 1989. do 1991. predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije.
 

Marijan Lipovac

Povezani članci

Socijalizam i komunizam iz biblijske perspektive

HF

Europa sada mora povući crvene crte

HF

Nema odgoja ni odgajanja

HF

Suvremeni lanac od ideje do pohrane preostatka

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...