Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Uči li Moldavija iz grješaka susjeda?

Moldavci stalno govore o neutralnosti, ali im nitko ne vjeruje

 
 
Neutralni status i federalizacija Moldavije mogli bi stvoriti stabilnu pozadinu za razvoj, no politička elita je podijeljena u tom pogledu. Možda najveći izazov pred zemljama postsovjetskoga prostora je pronaći mjesto između dvije velesile, Rusije i Europske unije. A to, kako smo imali priliku vidjeti i na primjeru Gruzije ili Ukrajine, uopće nije lišeno konflikata. Posebno u slučaju ako neka država zanemaruje geopolitičke realnosti, pa tako i to što je osnovni sigurnosni interes Moskve da ne pusti u blizinu svojih granica neprijateljski za nju vojni savez, NATO. Baltičke su zemlje mogle pristupiti NATO-u, dok su se srednjoazijske zemlje, te Armenija i Bjelorusija priključile Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB). Tu su, međutim, obje strane povukle crvenu crtu i nastoje ostale zemlje prisiliti na odabir. Ima i onih koji pod svaku cijenu žele i izabrati, pa to plaćaju zamrznutim ili pak aktivnim konfliktima, te podijeljenošću vlastitih društava i političke elite. 
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/12/MoldovaToday.png
Moldavija je u istoj situaciji, no u odnosu na Ukrajinu i Gruziju nastoji ići donekle drukčijim putem. To više jer je već i postizanjem neovisnosti uzela na leđa ozbiljan konflikt zbog separatizma tzv. Pridnjestrovske Moldavske Republike, ili gledano s druge strane, Transnistrije. Novi konflikt, a time i zalog mirnoga razvoja može biti neutralni status čije ostvarenje nije jednostavno, budući da je politička elita podijeljena oko tog pitanja. Osim toga, situaciju dodatno komplicira i stvaranje Velike Rumunjske što se stalno spominje.
 
Moldavski ustav izrijekom govori o neutralnom statusu zemalja, izvan svih vojnih blokova, no suprotno Austriji, to u ovom slučaju ne jamče velesile. Stoga ta situacija za one koji se žele pripojiti Rumunjskoj daje osnovu za osporavanje svrsishodnosti neutralnosti. Istodobno, parlament je još u ožujku 2016. godine donio rezoluciju o ustrajnom zauzimanju za neutralnost i suverenost. Vodstvo zemlje trebalo bi postići potvrdu toga načela na međunarodnim forumima, kao što je to učinio npr. Turkmenistan u Općoj skupštini UN-a. Međutim, moldavska politička elita je podijeljena. Jedno žele predsjednik i njegovi pristalice, a drugo vlada sa svojim pristašama.
 
Pitanje izvanblokovskoga statusa utječe i na rješenje konflikta u Pridnjestrovlju odnosno Transdnistriji. Taj proces reguliranja već se petnaest godina odvija u tzv. formatu 5+2, u kojem osim suprotstavljenih strana – Kišinjeva i Tiraspola – sudjeluju OESS, Rusija i Ukrajina kao posrednici, a Europska unija i SAD kao promatrači. U tom je krugu još ranije naglašeno kako, ako Moldavija izgubi suverenitet i spoji se s Rumunjskom, koja je članica NATO-a, područje Pridnjestrovlja ima pravo na utemeljenje samostalne države.
 
No, istini za volju, u tom se je formatu reguliranju najbliže bilo još na samom početku, 2003. godine, kada je plan federalnog uređenja Moldavije, Gagauzije i Transdnistrije, koji se do danas čini najodrživijim, Kišinjev na kraju odbio. Potom se pojavila nada za to pri smjeni vlasti u Tiraspolu, odlaskom Igora Smirnova – koji je opstao još iz sovjetskih vremena – 2001. godine, no neovisno o promjeni do koje je došlo na predsjedničkoj dužnosti, interesi regije ostali su isti. Potom se je pokušalo proces, koji je zastao zbog ukrajinske krize, revitalizirati, ubrzati za vrijeme prošlogodišnjeg njemačkog, a potom i ovogodišnjeg austrijskog predsjedavanja tom organizacijom. To više što od zamrznutih konflikata u postsovjetskom prostoru to najviše utječe na Europu. Međutim, političke su nesuglasice toliko duboke da se nije uspjelo postići ozbiljni napredak. U nedostatku boljih tema, na sastanku u Beču koji se održava ovih dana, u prvom planu su humanitarna pitanja u kojima se može pokazati i neke rezultate.
 

Gábor Stier, Magyar Nemzet

Povezane objave

Sedam stupova mudrosti i Sedam sestara (2)

HF

Glavni grad Saudijske Arabije Rijad izabran za domaćina Svjetskog sajma 2030.

hrvatski-fokus

Srbijanska ideologija auto-destrukcije

HF

Nemiri u Kazahstanu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više