Liberalizacija nikada nije dovršena

U Hrvatskoj se odluke u energetici donose iza zatvorenih vrata

Niz nagomilanih problema u energetici gura tržište električne energije ponovo u monopol, a opskrbljivači posluju s velikim poteškoćama i umjetno nametnutim troškovima, konstatira prvi čovjek RWE-a u Hrvatskoj Karl Kraus, dipl. oec., glavni izvršni direktor RWE (Hrvatska, Slovenija i Slovačka), Zagreb. On kaže da Hrvatska u obnovljivim izvorima vidi problem a ne priliku i upozorava da nitko na tržištu nije spreman za nepoticani ulazak te tehnologije na tržište. "Ni jedna Vlada ne će spriječiti građane da ulože u solarne elektrane, zato držim da bi trebala pristupiti rješavanju problema u sektoru što je prije moguće", kaže Kraus u intervjuu za naš portal.

• Mislite li da je hrvatsko tržište u potpunosti liberalizirano?

– RWE u Hrvatskoj trenutno drži poziciju drugog opskrbljivača energijom, s oko 150 tisuća kućanstava i poslovnih korisnika električne energije i plina. Ove godine RWE je u Hrvatskoj isporučio više od 1,5 TWh energije i jedini je opskrbljivač koji strujom i plinom opskrbljuje sve kategorije kupaca na području cijele Hrvatske. Naš ulazak na tržište u 2013. godini bio je veliki korak u liberalizaciji tržišta električne energije, što je imalo brojne pozitivne učinke – korisnici su dobili mogućnost odabira opskrbljivača električnom energijom i ugovaranja povoljnijih uvjeta. Na početku je sve izgledalo optimistično, pojavila se konkurencija, cijene energije su počele padati, a aktivirao se i HEP. Međutim, u međuvremenu je bilo dosta političkih promjena, ciljevi koji su na početku zacrtani su nestali i liberalizacija nikada nije dovršena, a najveću štetu imaju kupci energije. Problemi su se nagomilali, što tržišne opskrbljivače dovodi u nepovoljan položaj. Hrvatsko energetsko tržište nije u potpunosti usklađeno s internim pravilima energetskog tržišta Europske unije i skeptični smo u vezi općeg smjera kojim je Hrvatska krenula. Provokativno ću čak reći da će to završiti kolapsom hrvatskog energetskog sustava i nije pitanje hoće li se, nego kada će se to dogoditi. Energetsko tržište je u raspadu i mi pokušavamo upozoriti na to.

• Koji su najveći problemi s kojima se opskrbljivači suočavaju na hrvatskom maloprodajnom tržištu?

– Ima nekoliko ključnih pitanja koja nisu riješena u Hrvatskoj. To su adekvatno restrukturiranje HEP-a u skladu s Trećim energetskim paketom Europske unije, zatim mogućnost da svi opskrbljivači kupuju električnu energiju iz domaće proizvodnje. To je, pak, povezano s potpuno funkcionalnom burzom električne energije CROPEX, što bi trebalo omogućiti transparentnu tržišnu cijenu i privući nove investicije. Otvoren je i problem financiranja obnovljivih izvora energije. Nažalost, godine nerješavanja ovih problema prisilile su neke opskrbljivače da se suzdrže od daljnjeg tržišnog natjecanja, što je vrlo loš signal za sve investitore. Ako se ta pitanja ne riješe što je prije moguće, postoji opasnost da cjelokupna liberalizacija ne uspije i da se tržište energije opet vrati monopolu, čime se krajnjim kupcima sprječava njihovo zakonsko pravo odabira opskrbljivača. Vjerujemo da nitko ne želi da se to dogodi, jer će se time povećati cijena energije, a konačnu cijenu će opet platiti hrvatski porezni obveznici. Sve to ne bi bilo potrebno da imamo funkcionalno tržište energije. Razgovaramo smo s Vladom, konkretno s ministrima gospodarstva i energetike, kako bismo podržali daljnju liberalizaciju. Očekujemo da će Vlada, koja je sada konačno stabilna, poduzeti radnje i što prije riješiti ta pitanja, u korist cijelog tržišta i nacionalnog gospodarstva.

• Cijene električne energije na veleprodajnom tržištu znatno su i neočekivano narasle ove godine. Zašto se to dogodilo i kako se RWE prilagodio?

– U kombinaciji s lošom hidrologijom i činjenicom da su cijene ugljena, nafte i plina znatno porasle na globalnoj razini, cijene električne energije na europskim veleprodajnim tržištima u posljednje su vrijeme skočile za više od 35%. Istovremeno, cijena električne energije u Hrvatskoj umjetno je regulirana na jednu od najnižih cijena u Europi – konkretno, Hrvatska se nalazi na 24. od ukupno 28. europskih zemalja po cijeni električne energije. Budući da tržišni opskrbljivači električnu energiju kupuju na europskim burzama, to nas stavlja u tešku poziciju, jer ne ostvarujemo dobit. Istovremeno, HEP d.d. kao vertikalno integrirana tvrtka omogućuje HEP Opskrbi izravan pristup električnoj energiji HEP Proizvodnje za cijenu daleko ispod tržišne. Ostali opskrbljivači na tržištu nemaju mogućnost kupiti električnu energiju iz domaćih elektrana pa su samim time stavljeni u nepovoljan položaj. Sve ovo, uključujući i gore navedene neriješene probleme, dovelo je hrvatsko tržište električne energije u situaciju da je RWE trenutno jedina preostala konkurencija HEP-u. Situacija je dugoročno neodrživa.

• Hrvatska burza električne energije CROPEX ima vrlo nisku likvidnost, a prema vašoj nedavnoj izjavi, spremni ste preuzeti svu energiju iz obnovljivih izvora po tržišnim cijenama. Sektor je u potpunosti blokiran neprimjenjivanjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i nedostatkom novca za poticaje i moguće premije. Prema Vašem mišljenju, kako bismo trebali ići dalje?

– Nažalost, CROPEX ne funkcionira, a u Hrvatskoj još uvijek ne postoji veleprodajno tržište električne energije. Naravno, mi bismo kupili domaću električnu energiju na CROPEX-u, uključujući i zelenu energiju, da nam je takva mogućnost dostupna. Vjerujemo da je rješenje u tome da se cjelokupna hrvatska proizvodnja – konvencionalna i iz obnovljivih izvora – stavi na burzu, što se može implementirati korak po korak. Energijom bi se trgovalo po tržišnim principima, proizvođači bi ostvarivali veću dobit, koju bi zatim mogli reinvestirati u nove proizvodne kapacitete. U trenutnom sustavu ne koristimo puni potencijal hrvatske proizvodnje električne energije. Upravo suprotno, ovakav sustav potiče snažan uvoz električne energije, koji je dosegao gotovo 40 posto hrvatske potrošnje. Potpuno funkcionalna burza energije je najvažniji faktor rastućeg energetskog sustava i zasigurno bi smanjio uvoz električne energije. Što se tiče proizvodnje iz obnovljivih izvora, ona mora biti transparentno financirana sukladno europskim propisima i praksama, a ne preko leđa opskrbljivača. Vjerujemo da je tržište najbolji korektiv, a državna regulacija ne bi trebala prisiljavati opskrbljivače na tržištu da kupuju zelenu energiju po višim cijenama kao što je sada. Obveza otkupa zelene energije za opskrbljivače trebala je biti završena već početkom 2017. godine, ali je još uvijek u tijeku, što je u suprotnosti s direktivama EU. Sprečava ne samo naše poslovanje u maloprodaji, već je zbog postojećeg sustava poticanja razvoj obnovljivih izvora energije zaustavljen u posljednje dvije godine, tako da ne možemo ni uložiti u njega. Predviđamo da će u roku od pet godina obnovljivi izvori u velikom stilu ući i na ovo tržište, jer neće biti potrebne subvencije, a tada ćete vidjeti da nitko nije spreman na takvo tržišno okruženje. Pri tome ne govorim samo o energetskim kompanijama, već i o građanima. Ni jedna Vlada neće uspjeti spriječiti građane da ulože u solarne elektrane, zato držim da bi Vlada trebala pristupiti rješavanju svih ovih pitanja što je prije moguće.

• Država se poigrava s idejom privatizacije HEP-a. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

– HEP se vraća u monopolističku poziciju, a to je protiv europskih tržišnih pravila. Kada bi europska administracija provjerila stanje na tržištu, ustanovila bi da nismo usklađeni s tržišnim pravilima i da nešto treba poduzeti, jer država članica treba poštivati EU pravila. Prvi potez bio bi stvaranje pravila koja potiču tržišnu utakmicu, no to se sada urušava i jedina mogućnost je restrukturiranje HEP-a, što može biti napravljeno na niz načina. To nije nešto na što bi EU trebala prisiljavati Hrvatsku, to bi i nama samima trebao biti cilj. Hrvatska je prisiljena uvoziti velike količine energije, što nije optimalno. Veliki rizik za Hrvatsku je činjenica da su cijene energije na tržištu ponovo počele rasti i to stavlja Vladu pred problem – prihvatiti ili ne rast cijena i kako to objasniti glasačima. HEP je velika kompanija i ona to neko vrijeme financijski može podnositi, ali ako cijene energije nastave rasti, na kraju dana moglo bi se konstatirati da kompanija interno nije dovoljno učinkovita da može podnijeti taj rast te da je nužan značajan rast cijena energije za kupce. To znači da tržišni mehanizmi ne funkcioniraju.

• RWE je od 2003. suvlasnik slovačke elektroprivrede VSE, a radite i na slovenskom tržištu. Možete li usporediti kako je poslovati na tim tržištima i na hrvatskom?

– Slovačka je rano ušla u Uniju, tržište je otvoreno i postoje čvrsta tržišna pravila. RWE sa 49% udjela ima upravljačka prava u nekad državnoj kompaniji VSE, dok država ima pravo glasa i veta oko strateških pitanja. Država nas doživljava kao strateškog partnera s kojim raspravlja i savjetuje se o tome koji bi bio najbolji način za rješavanje pojedinih pitanja. Oni nam kažu što žele postići, a mi im predlažemo moguća rješenja. U Hrvatskoj je situacija drugačija, odluke se donose iza zatvorenih vrata. Ne kažem da je naša komunikacija s Vladom loša, ali treba uzeti u obzir da smo mi ozbiljna kompanija s velikim iskustvom i znanjem te da ima smisla pitati nas za mišljenje. Nedavno sam bio na konferenciji u Njemačkoj koja je okupila velike industrijske lidere. Na pitanje tko je zainteresiran za investicije u Jugoistočnu Europu iduće godine, jedino ja sam se javio. Ta tržišta su vrlo mala, netransparentna, puna protekcionizma i korupcije. Ima drugačijih tržišta, u Središnjoj Aziji i Rusiji koja su vrlo otvorena za investitore i s poreznim izuzećima, što privlači investitore. Na toj konferenciji su me prozvali «hrvatskim entuzijastom». Nema puno onih koji vjeruju u ovu regiju i žele ovdje investirati, a energetski sustavi u regiji traže veliko restrukturiranje i prijenos znanja, jer se na europskom tržištu događaju velike promjene. Ja vidim budućnost u Hrvatskoj, inače ne bismo bili ovdje, ali put u tu budućnost nije dobro pripremljen. Primjerice, Hrvatska u obnovljivcima vidi problem, a ne priliku. I Slovaci su imali problema s financiranjem obnovljivih izvora. Država je formirala radnu skupinu za sve zainteresirane, u kojoj smo šest mjeseci intenzivno raspravljali kako sustav učiniti održivim i našli smo rješenje koje je ove godine primijenjeno.

• Novi nacrt Zakona o tržištu plina predviđa konačno otvaranje tržišta tek 2021. godine. Je li vrijeme za to i kako gledati na sektorske poteškoće s gledišta dobavljača i opskrbljivača plina?

– Još prošle godine ušli smo na tržište plina, jer smo vjerovali da će najavljena liberalizacija doista zaživjeti već u ovoj godini, ili najkasnije 2018. godine. Nažalost, posljednji razvoj događaja pokazao je da smo bili u krivu. Liberalizacija tržišta plina zaustavila se na pola puta; tržište je formalno otvoreno, ali cijena plina za kućanstva bit će regulirana još tri godine. To ne bi bio problem da se regulacija cijena temelji na realnoj cijeni plina. S druge strane, ako regulacija cijena bude ispod tržišne razine, a veleprodajni opskrbljivač (HEP Opskrba plinom) nastavi subvencionirati krajnju cijenu, to će biti loše, ne samo za tržište plina, već i za tržište električne energije. Da ne govorimo o tome da bi to bilo u potpunosti suprotno EU direktivama.

• Vlasnik ste tvrtki Koprivnica plin i Koprivnica opskrba. Što vam je to donijelo i planirate li ići u novu akviziciju?

– Naša strategija rasta u Hrvatskoj prvenstveno je organski rast, ali i akvizicije lokalnih distributera plina. Prošle godine smo ušli u partnerstvo s Gradom Koprivnicom. Vjerujemo da će poslovanje s plinom u Koprivnici ostati snažno i dalje se razvijati, u okrilju RWE-a, odnosno grupe innogy, kao jakim međunarodnim partnerom. Konsolidacija tržišta plina sigurno će se dogoditi, to je pitanje ekonomije razmjera, jer je situacija s više od 30 lokalnih opskrbljivača i dobavljača neodrživa i samo će nekoliko glavnih igrača dugoročno preživjeti na tržištu. Iako je taj proces usporen zbog nedovršene liberalizacije tržišta plina, započeo je našom akvizicijom u Koprivnici i vjerujemo da će se nastaviti. Naš cilj je i dalje ulagati u plinsko poslovanje u Hrvatskoj.

Nina Domazet, www.energetika-net.com