Hrvatski Fokus
Znanost

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (28)

Prihvatljivost kurikula

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Doc. dr. sc. Dejan Škvorc i prof. dr. sc. Mislav Grgić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
 
Predloženi kurikulni dokument detaljno i cjelovito razrađuje nastavni program predmeta Informatika u osnovnim i srednjim školama. Pozitivan iskorak svakako je zastupljenost sadržaja povezanih s računarskom znanošću i informacijsko-komunikacijskom tehnologijom na svim razinama školovanja počevši od prvoga razreda osnovne škole. Potreba uvođenja obveznoga predmeta Informatike od početka školovanja i preporuke za njegovo sadržajno oblikovanje više su puta javno isticali akademska zajednica, stručne udruge i dio prosvjetnih djelatnika. Kao predstavnici akademske zajednice pozdravljamo činjenicu da su zaključci tih rasprava, koji su zabilježeni u javno dostupnim dokumentima, uvaženi i korišteni kao izvori tijekom oblikovanja kurikulnoga dokumenta za predmet Informatika.
 http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/12/fer-060416.jpg
Mislav Grgić
 
U predloženome kurikulnom dokumentu predmet Informatika podijeljen je u četiri domene, od kojih su dvije pretežno inženjersko-tehnologijskoga (Informacije i digitalna tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje), a dvije pretežno primijenjenoga karaktera (Digitalna pismenost i komunikacija, E-društvo). Obje su domenske skupine nužne u provedbi suvremenoga i kvalitetnoga informatičkog obrazovanja, ali zahtijevaju različite pristupe u radu s učenicima s obzirom na različitu kognitivnu zahtjevnost gradiva, kako za učenike tijekom usvajanja, tako i za učitelje tijekom prenošenja. Smatramo da je skupina primijenjenoga karaktera (Digitalna pismenost i komunikacija, E-društvo), koja učenike priprema za snalaženje, život i rad u digitalnome društvu kognitivno manje zahtjevna od skupine inženjersko-tehnologijskoga karaktera (Informacije i digitalna tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje), koja zahtijeva apstraktan način razmišljanja, kreativnost, kritičko vrednovanje, logičko zaključivanje te precizno i sustavno formalno izražavanje.
 
S druge strane, skupina primijenjenoga karaktera podložnija je promjenama pod utjecajem tehnologije, dok skupina inženjersko-tehnologijskoga karaktera (s jakim uporištem u matematici i logici) učenicima daje trajna znanja i razvija generičke vještine koje su univerzalno primjenjive. Iz prikaza zastupljenosti pojedinih domena po obrazovnim ciklusima, koji je prikazan slikom 5, vidljiva je dominantno inženjersko-tehnologijska usmjerenost predmeta Informatika gdje je po svim ciklusima obrazovanja veći udio dodijeljen temama iz inženjersko-tehnologijske domenske skupine. Međutim, ishodi učenja koji određuju krajnje kompetencije učenika, a služe kao orijentir za detaljnu razradu izvedbe predmeta i pripremu nastavnih pomagala, ipak su detaljnije i konkretnije razrađeni za preostale dvije domene. Predlaže se dodatna razrada ishoda učenja u domeni Računalno razmišljanje i programiranje s više usmjerenosti na rješavanje stvarnih problema prilagođenih uzrastu učenika. (Više o tome u odjeljku Traženi ishodi poučavanja.)
 
Osim manje detaljne razrade primjetno je i da su ishodi učenja u domeni Računalno razmišljanje i programiranje zadržani na elementarnijoj razini nego što je to u preostale tri domene. Primjerice, nakon 8. razreda osnovne škole učenici su osposobljeni za razmjerno naprednu primjenu digitalne tehnologije i mrežnih usluga s jasnom predodžbom čemu ta tehnologija služi i kako im u životu, radu i učenju može pomoći („A.8.1 kritički procjenjuje točnost, učestalost, relevantnost i pouzdanost informacija i njihovih izvora; C.8.3 dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomoću sredstava informacijsko-komunikacijske tehnologije primjenjujući suradničke aktivnosti; D.8.1 učinkovito se koristi dostupnim e-uslugama u području odgoja i obrazovanja), dok je doseg domene Računalno razmišljanje i programiranje izrada relativno jednostavnih algoritama. Tek se u 5. razredu osnovne škole u računalni program uvodi koncept ulaznih i izlaznih podataka. Predlažemo snažnije povezivanje apstraktnih koncepata oblikovanja algoritama i postupaka njihove materijalizacije u obliku računalnih programa s primjenom na stvarne probleme iz drugih predmeta, osobito onih iz područja STEM-a. (Više o tome u odjeljku Traženi ishodi poučavanja.)
 
Traženi ishodi poučavanja
 
S obzirom na to da učenici od najranijih razdoblja školovanja počinju upoznavati koncepte računarske znanosti i informacijsko-komunikacijske tehnologije, ne samo na fenomenološkoj, opažajnoj i primijenjenoj razini, nego i na razini razumijevanja njihovih unutarnjih zakonitosti, predmet je nužno oblikovati na način da se kod učenika neprekidno održava svijest o svrhovitosti naučenih koncepata kroz praktičnu primjenu na problemima bliskima njihovu uzrastu. Zato predlažemo da se u razradi ishoda učenja dodatno istakne primjenjivost naučenoga gradiva na predmetu Informatika u rješavanju problema iz stvarnoga svijeta, za što mogu poslužiti predmeti područja STEM-a (Matematika, Fizika, Kemija). Ova se primjedba posebno odnosi na domenu Računalno razmišljanje i programiranje gdje predmeti Matematika i Fizika mogu poslužiti kao poligoni za praktičnu primjenu vještine osmišljavanja i izrade računalnih programa kao pomagala u rješavanju složenih, ali praktičnih izračuna (razlomci, potencije, kvadratne jednadžbe, sustavi jednadžbi, opseg i površina nepravilnih likova, kornjačina grafika s primjenom u geometriji, kamatni kalkulator za dugogodišnju otplatu kredita, postotni račun na velikome skupu statističkih podataka nepogodnome za ručnu obradu i slično).
 
Iako je načelno istaknuta obostrana povezanost predmeta Informatika s ostalim predmetima i područjima (slika 3), na razini odgojno-obrazovnih ishoda učenja prema razinama i domenama ta je veza suviše implicitna. Primjerice, tek se u 8. razredu osnovne škole, nakon osam godina učenja predmeta, kao ishod učenja pojavljuje „B.8.1 identificira neki problem iz stvarnoga svijeta, stvara program za njegovo rješavanje.“ Uvažavamo mogućnost da je ovo izvedbeno pitanje koje će biti regulirano popratnim dokumentima, ali skrećemo pozornost na važnost ovoga elementa nastave Informatike kako bi učenici stečena znanja, ne samo praktično primijenili, nego i razvili svijest o važnosti računalnoga razmišljanja i programiranja kao neophodnoga pomagala u životu suvremenoga čovjeka.
 
Provedivost kurikula
 
Predloženi kurikul oblikovan je suvremeno i ambiciozno s namjerom da obrazovanje u hrvatskim školama prati svjetske trendove i stručne preporuke. Iako je sadržajno oblikovanje kurikula moguće, pa čak i nužno, izvoditi nezavisno od izvedbenih ograničenja u ciljnome obrazovnom sustavu, osvrt na kadrovske prilike i tehničke preduvjete neminovno određuje kvalitetu njegove provedivosti. Ne ulazeći u problematiku raspoloživosti dovoljnoga broja učitelja za provedbu predloženoga programa niti tehničku opremljenost hrvatskih škola računalnom, mrežnom i programskom opremom, ovdje iznosimo samo osvrt na dio teksta koji se odnosi na iskustva učenja: „Iskustva učenja trebaju biti poticajna, a njihova svrha jasna učenicima, što se postiže uključivanjem učenika u aktivnosti koje potiču razmišljanje, istraživanje i stvaranje. Učitelji omogućuju takvo učenje osmišljavanjem poticajnih zadataka i osiguravanjem uvjeta u kojima učenici eksperimentiraju s uređajima, programima i medijima da bi takve zadatke ostvarili.
 
Smatramo da je ionako zahtjevnu ulogu učitelja potrebno zadržati na razini osmišljavanja poticajnih i kreativnih zadataka te na njihovome neprekidnom stručnom usavršavanju za rad s učenicima uz primjenu napredne tehnologije. Osiguravanje uvjeta u kojima je taj rad moguće provoditi briga je drugih sudionika obrazovnoga sustava. Iako je briga o osiguravanju uvjeta za provedbu informatičkoga obrazovanja u obliku dodatne obveze učiteljima moguća realnost u mnogim sredinama, sustavni pristup informatičkome obrazovanju ne bi trebao počivati na takvim načelima. U tome smislu službeni kurikulni dokument trebao bi biti oslobođen ovakvih formulacija. Ova je primjedba napisana pod pretpostavkom da se u gornjemu citatu misli na osiguravanje materijalno-tehničkih uvjeta u školama. Ako se radi o nekoj drugoj vrsti uvjeta, onda predlažemo da se taj dio teksta preuredi kako ne bi izazivao dvosmisleno tumačenje.
 
Druga primjedba vezana uz provedivost kurikula odnosi se na nastavne materijale i pomagala gdje u kurikulnome dokumentu stoji: „U učenju i poučavanju Informatike treba se koristiti raznovrsnim materijalima, sadržajima i izvorima učenja za svrhovito učenje i poučavanje. Samostalno ih bira učitelj s ciljem usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda, brinući se o tome da su podrška učeniku i omogućavaju razvoj vještina i znanja. Učitelj odabire one sadržaje i programske alate koji potiču motivaciju i kreativnost učenika.“ Davanje slobode učiteljima u izboru metoda poučavanja, nastavnih materijala i djelomičnome kreiranju sadržaja načelno je pozitivna mjera, osobito za snalažljive i ambiciozne učitelje sa zapaženim rezultatima u primjeni takvih nekonvencionalnih pristupa u radu s učenicima. Međutim, kao što je učitelj potpora učeniku u usvajanju znanja i razvoju vještina, na jednak način kurikulni dokumenti moraju biti potpora učitelju u njegovu radu s učenicima. Zato smatramo da je, uz uvažavanje slobodnoga izbora učitelja, kurikulnim ili popratnim dokumentima svakako potrebno izraditi preporuke za izbor nastavnih materijala i drugih izvora informacija. Te će preporuke manje snalažljivi učitelji moći koristiti kao okosnicu za izvedbu nastave, a ambiciozni i snalažljiviji kao osnovu koju će dopunjavati vlastitim odabirom.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Povezane objave

Umro akademik Drago Grdenić

HF

Žele zaobići nacionalne sabore

HF

Umro Sibe Mardešić

HF

Umro akademik Ruben Radica

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više