O brodovima i zagađenju

Brodovi višestruko više zagađuju sumporovodicima

Pogledao sam emisiju u 20.07 sati Mijenjamo svijet: Zastrašujuće: Ekološki danak brodskog transporta, dokumentarni film i moram reći da nisam impresioniran trudom koji su uložili u istraživanje, tako da i ovaj podatak da 1 brod zagađuje kao 50 milijuna automobila apsolutno nije točan broj i daleko je pretjeran taj omjer. Radi se o zagađenju sumporom odnosno njegovim spojevima, najčešće sumporovodicima.

Cvijeto Božović

Brodova i automobila ima raznih i u ovakvoj emisiji, koja po naslovu zvuči vrlo ambiciozno, trebalo je drukčije uspostaviti red veličina dakle koji brodovi s kojom snagom motora i kojom dnevnom potrošnjom i kojeg goriva, i koji automobili sa koliko konjskih snaga i sa potrošnjom kojeg goriva. Mi u preradi sirove nafte imamo šest stadija. Prva četiri su destilacijske faze i u tim gorivima ima minimalno ili nimalo sumpora. Ta goriva upotrebljavaju – dakle gasoline benzin raznog oktanskog broja i dizel iz druge ili treće destilacijske faze automobili. Možda neki veliki radni strojevi koji se kreću, a koje teško možemo nazvati automobilima koriste goriva iz četvrte destilacijske faze. Ponavljam, u tim gorivima ima vrlo malo ili nimalo sumpora i njihovim izgaranjem nastaje nešto sumporovodika. To je i pak vrlo mala količina ali u gradovima i to igra ulogu kao zagađivač.

Veliki brodovi koriste goriva iz pete i šeste faze koja jednim imenom nazivamo rezidualna (hrv. ostatna) goriva, dakle ono što ostane nakon destilacijskih faza i nazivlju se skupnim imenom teška goriva. Ona imaju puno sumpora i do 5 posto i njihovim sagorjevanjem nastaju velike količine sumporovodika. Oni to koriste jer je najjeftinije. Kada to stavimo u matematički omjer s automobilima ispada da brodovi višestruko više zagađuju sumporovodicima, iz jednostavnog razloga što automobili troše goriva koja nemaju sumpora, imaju lambda sonde katalizatore itd. filtraciju koja smanjuje ili eliminira sumporovodike iz njihovih ispuha, ali zato imaju u ispusima gore stvari nego su sumporovodici koji su kad se jave kao lužine H2SO3 biorazgradivi  kroz vrijeme i padaju na zemlju u obliku kiselih kiša, dok BENZEN  koji nalazimo u raznim oblicima, spojevima u ispusima automobila koji koriste najbolji, najskuplji benzin, jer je dio benzina, a i dodaje se u rafinerijama da bi se postigao veći oktanski broj pa tako benzin 100 oktana, koji je najskuplji (ja ga koristim) jako puno zagađuje benzenom koji je bio nerazgradiv, a koji se udiše (sumporovodike manje udišemo) i kojega su prepuni naši gradovi.

Ovdje treba napomenuti zagađenje avionima koji koriste kerozin jer on je 30 posto benzen radi visokog oktanskog broja tog goriva. To sve pada na zemlju. Tu se i kod jednih i kod drugih u ispusima nalaze i drugi otrovi – teški metali, dušikov oksid, ugljikov oksid itd. koji su otrovi, pa su i  u većim koncentracijama i smrtonosni, a isto su kao i Benzen kancerogeni – tako da je jako tečko utvrditi relaciju između zagađenja brodovima i ostalim potrošačima fosilnih goriva.

Ponavljam, o ovome sam govorio 15 minuta a mogao bih i satima, položio sam i ispit Marpol anex 1, 2, 3, 4, 5, 6 gdje 6 regulira zagađenja s brodova ispuhom. Naše društvo DPOL (Društvo prijatelja Otoka Lokruma) tražilo je informaciju od Zavoda za javno zdravstvo o statistikama oboljenja u Dubrovniku od kancerogenih, plućnih bolesti, leukemije i drugih zloćudnih bolesti (izazvanim vanjskim činiteljima) i to više puta. Bez odgovora.

Zanimljive su ove poveznice: www.marinetraffic.com/en/ais/home/centerx:122.4/centery:31.0/zoom:8; https://www.flightradar24.com/45.17,15.5/7 Pogotovo ova prva stranica je fascinantna, zumirajte malo da vidite koliko brodova plovi  ili je vezano u rijeci Jangce Jang ili Žutoj rijeci oko Šangaja. Smatra se da je tu sabrano 35 posto svjetskog brodskog prometa a nisu oni tu bez veze, tu je ogromna industrija, a Šangaj je najveći grad na svijetu po površini. I ima najviše automobila na kilometar četvorni. Mi ćemo pokušati kao udruga DPOL potaknuti redovita mjerenja ne samo čistoće mora ili pitke vode, nego i zraka.

Cvijeto Božović, kapetan duge plovidbe