Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Pogled na lanjsku proizvodnju i potrošnju

Industrijska proizvodnja ojačala za 1,9, a potrošnja za 4,7 posto

 
 
Prošle je godine, u odnosu na prethodnu, prema posljednjim podacima službene statistike industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, prema kalendarski prilagođenim indeksima porasla za 1,9 posto, a promet u trgovini na malo za 4,7 posto. Što se industrijske proizvodnje tiče, bila je to četvrta godina za redom kako je rasla, iako sporije nego u 2016. kada je skočila za pet posto. Četiri uzastopne godine rasta ostvarila je i maloprodaja, s tim da su njezini rezultati veći nego godinu prije kada je promet u trgovini na malo porastao četiri posto. Dakle, 2017. ojačali su i industrijska proizvodnja i potrošnja, iako obje sporije od očekivanja analitičara.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/01/industries-products.jpg
Veći rast industrijske proizvodnje usporen dvomjesečnim padom
 
Da nije bilo pada od 1,7 posto u studenom te čak od 2,5 posto u prosincu, industrijska proizvodnja bi na razini cijele prošle godine ostvarila veći rast od dosegnutih 1,9 posto. Na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, najveći rast industrijske proizvodnje dogodio se u listopadu uz ostvarenih 4,3 posto, a s četiri posto rasta izdvajaju se još siječanj i lipanj. Inače, indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje važan je pokazatelj poslovnoga ciklusa kojim se mjere mjesečni rezultati industrijskoga sektora, a u svijetu ekonomije smatra se središnjim i ažurnim pokazateljem razvoja industrije.
 
Prerađivačka industrija rasla za 2,4 posto
 
Hrvatska prerađivačka industrija lani je na godišnjoj razini ostvarila rast od 2,4 posto. Tako je bilo u globalu, no industrijska proizvodnja nije svugdje podjednako rasla. Najveći rast bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava od 21,7 posto, a slijedi proizvodnja drva s godišnjim rastom od 11,6 posto te proizvodnja duhanskih proizvoda uz ostvaren rast na godišnjoj razini od 10,4 posto. Najveći pad, pak, dogodio se u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda od 14,1 posto u odnosu na godinu prije te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda uz minus od 11,9 posto. Prehrambena industrija kao jedna od dominantnih u hrvatskom industrijskom sektoru lani je ostvarila rast od 5,2 posto. Bolje od nje rasla je proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda od 8,2 posto, proizvodnja metala i to na godišnjoj razini za 7,5 posto te proizvodnja gume i plastike za 6,4 posto. Tekstilna industrija ostvarila je rast od 4,5 posto, kao i  proizvodnja strojeva i uređaja, dok je farmaceutika  rasla za svega 0,4 posto.
 
Prosinački rezultati
 
U prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, kalendarski prilagođena, kaže službena statistika bilježi na godišnjoj razini pad za 2,5 posto,što je posljedica pada proizvodnje u djelatnostima rudarstva i vađenja te prerađivačke industrije koji u ukupnoj strukturi čine oko 86 posto a ostvarili su godišnji pad proizvodnje od tri odnosno 4,2 posto. Pad na godišnjoj razini djelomično je, ističu analitičari, i posljedica visoke baze, s obzirom da je u prosincu  godinu prije zabilježena dvoznamenkasta stopa rasta obujma industrijske proizvodnje od 14,9 posto. Prema agregatima GIG-a odnosno glavnim industrijskim grupacijama, najveći pad u prosincu od 22,5 posto na godišnjoj razini pogodio je trajne proizvode za široku potrošnju te kapitalne proizvode kod kojih je zabilježen pad od 10,6 posto. Prerađivačka industrija je, pak, u prosincu prošle godine doživjela pad od 4,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne. Inače, ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine, u usporedbi s mjesecom prije, bilježi rast za 1,6 posto. Što se tiče prometa u trgovini na malo on je u prosincu porastao realno za 1,4 posto na godišnjoj razini, ali u odnosu na mjesec prije dogodio se pad od 0,6 posto.
 
Prognoze za 2018.
 
Prema onome što prognoziraju ekonomski analitičari, u ovoj godini rasti će i industrijska proizvodnja i potrošnja. Očekuje se nastavak umjerenih stopa rasta obujma industrijske proizvodnje podržane, kako se ističe, prije svega nastavkom rasta inozemne potražnje, posebno kod naših najvažnijih trgovinskih partnera, no pozitivan doprinos očekuje se i od domaće potražnje.  S druge strane, obzirom na jačanje potrošačkog optimizma očekuje se nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta prometa u trgovini na malo koje će podržavati i rast raspoloživog dohotka te najavljena još bolja turistička sezona nego prošlogodišnja.Na godišnjoj razini potrošnja bi mogla realno prema prvim procjenama rasti oko tri posto. Analitičari najveći izazov vide u još uvijek slabom tržištu rada, a veće stope raste potrošnje bit će ograničene, kažu, nešto jačim, iako još uvijek umjerenim stopama inflacije.
 

Snježana Habulin

Povezane objave

Komu pripada voda?

hrvatski-fokus

IN2 pobjednik natjecanja IEDC-a

HF

Razvoj ribarstva u zadarskom zaleđu

HF

Masovnost primjene električnih vozila

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više