Iako broj blokiranih tvrtki pada, insolventnost ostaje problem
Prema posljednjim podacima Financijske agencije, koncem prošle godine u Hrvatskoj je blokirane račune imalo 24.681 poslovni subjekt, a ukupan dug iznosio je 14,1 milijardu kuna. U odnosu na godinu prije broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za 20,1 posto ili njih 6.209, a dug je smanjen za 3,7 milijardi kuna ili 20,8 posto. Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata 64 posto ili njih 15.717 su fizičke osobe, dakle obrti, dok je 36 posto ili 8.964 pravnih osoba, ali na njih se odnosi skoro 60 posto ukupnoga duga.
No, prema Stečajnom zakonu iz 2015. nakon 120 dana blokade nad njima se automatski pokreće stečaj, a trenutno je to sudbina 6.285 pravnih osoba čiji se dug popeo na ukupno skoro 7,4 milijarde kuna.
U mreži insolventnosti
Dok se iz kratkotrajne blokade još kako – tako moguće izvući bez veći stresova, s onom dugotrajnijom dolaze veliki problemi. Kako je objavila FINA, koncem prosinca prošle godineviše od dvije trećine poslovnih subjekata nalazilo se u blokadi dužoj od 360 dana, a u ukupnom dugu svih blokiranih njihov je udjel bio 83,9 posto. Najveći problem su oni čiji su računi blokirani pet i više godina, a među dugotrajno blokiranima takvih je 48,7 posto s dugom od šest milijardi kuna.Inače, više od 60 posto blokiranih poslovnih subjekata ili njih 15.587 su oni koji nemaju zaposlene, ali su iza sebe ostavili pozamašni dug. Naime, njihove obveze prema vjerovnicima čine 65 posto ukupnoga duga. Njih je najviše i među dugotrajno blokiranima, ukupno 2.484 pravnih osoba s dugom od 4,4 milijarde kuna, te 9.451 obrt i dugom od 3,7 milijardi kuna.
Najmanji i najveći dug
Kako stoji u izvješću Financijske agencije, najmanji je iznos dospjelih, a neizvršenih plaćanja nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do trideset dana 181 milijun kuna, a najveći 6,3 milijarde koliko duguju pravne osobe u dugotrajnoj blokadi.Prema stanju godinu prije, broj pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi manji je za njih 2.139 ili 36 posto, a iznos njihove blokade smanjio se za dvije milijarde kuna ili 23,8 posto. Najmanji iznos dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do mjesec dana je 10,6 milijuna kuna, a odnosi se na 468 obrta. Najveći iznos ukupno 13.489 fizičkih osoba u blokadi neprekidnog trajanja više od 360 dana dosegnuo je 5,5 milijardi kuna
Blokirani računi znače da plaće nema
Kod insolventnih poslovnih subjekata koncem prošle godine zaposleno je bilo 17. 413 radnika, 57 posto kod pravnih osoba te 43 posto kod obrtnika. Iako je njihov broj za 4.800 manji nego godinu prije, biti zaposlen, a ne dobivati plaću veliki je problem jer je u pitanju preživljavanje. Broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi koje imaju zaposlene manji je za 738 (35,7 posto), a iznos njihova duga za 1,1 milijardu kuna Kod insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi koncem prosinca prošle godine zaposleno je bilo 2.196 radnika, a godinu prije 3.880. Kod fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi zaposleno je bilo 5.316 radnika ili 70 posto od ukupno zaposlenih u insolventnim obrtima.Inače, na fizičke osobe u blokadi dužoj od jedne godineotpada 86 posto ukupnoga duga blokiranih fizičkih osoba.
Stečaj po sili zakona
Broj insolventnih fizičkih osoba koncem prošle godine u odnosu na prethodnu smanjen je za njih dvije tisuće, a dug za oko milijardu kuna. Jedan od razloga jeodjava obrta čiji se dug briše iz evidencije na razini obrta i prenosi na građane, dotadašnje vlasnike obrta. Što se pak pravnih osoba tiče, nad njima se nakon 120 dana neprekidne blokade automatski, po sili zakona, pokreće stečaj. Trenutno je to, prema posljednjim podacima, sudbina 6.285 pravnih osoba ili njih 70 posto od ukupno blokiranih s dugom od skoro 7,4 milijarde kuna.Dug pravnih osoba čija blokada traje neprekidno 120 i više dana prema državnom proračunu iznosi 1,4 milijarde kuna, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,98 milijardi, a prema svim ostalim vjerovnicima 5,8 milijardi kuna. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 4.820 radnika.
Utjecaj prezaduženih na gospodarstvo zemlje
