Hrvatski Fokus
Hrvatska

Ponavlja se povijest miješanja narodâ

Ne brane se nenaseljeni prostori

 
 
Zimovanje na Kupresu, ralice čiste teren po mećavi, policija je na kritičnim točkama, restorani i skijališta puni krajem veljače – većinom splitski vikendaši. Na povratku prema Livnu gledamo divlje konje na Borovoj glavi.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/03/fall16_biraciality_couple.jpg
U ožujku obilazim Mostar, Mostarci su čuveni po duhovitosti, čitam grafite i gledam pjesnika Aleksu Šantića naslikanog kao astronauta na fasadi zgrade; poznati njegovi stihovi pozivaju narod da ostane:
Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba,
Neće vas grijat kô što ovo grije;
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.

Od svoje majke ko će naći bolju?!
A majka vaša zemlja vam je ova;
Bacite pogled po kršu i polju,
Svuda su groblja vaših pradjedova…

 
Ali narod putuje u Njemačku, Austriju, Kanadu, Australiju, SAD od Trebinja do Bihaća ista priča. Negdanje socijalističke industrije u Tuzli, Zenici, Bugojnu ne mogu nikome dati kruha. Loži se mazut i ugljen, zrak je opasan po disanje! Kao što se vidi iz početnih riječi ovog članka hrvatski dio BiH funkcionira i Bogu hvala nije etnički očišćen, u istočnom Mostaru možete sjedati u Šadrvanu i slušati u podne molitveni poziv mujezina dok pod kaldrmom i smionim lukom bijelog mosta teče zelena ljepotica Neretva. Zapadno od Mostara zatječem velike robne kuće i skladišta,spretni Hrvati iz Hercegovine naplaćuju pogled na lijepe ali minijaturne slapove Kravica 6 KM (oko 24 kune) izvan sezone, u sezoni 8 KM (oko 32 kune). Međugorje unatoč skepsi većine kardinala postaje pravi hodočasnički gradić.
 
Koliki god bio bošnjački i srpski dio BiH svi putevi na Zapad vode preko Hrvatske, bilo preko plodne Panonije bilo preko Jadrana. Pravo je pitanje na ovoliko iseljavanje iz Hrvatske i BiH tko će se ovdje naseliti, jer nema više ni seljaka, ni radnika ni obrtnika. Ako ćemo postupiti kao Kraljevina Belgija ne će biti dobro. Oni su naime u Bruxelles naselili pola milijuna Marokanaca, i još ih postavili u etnički homogene gradske četvrti. Sutra ovi mogu s punim pravom tražiti status naroda u Belgiji. Useljenici bi morali biti šaroliki, vrlo brzo bi se asimilirali Poljaci i Ukrajinci. Postavlja se pitanje hoće li npr. Kinezi useljenici postajati katolici, pravoslavni, muslimani? Hoće li glasovati za liberale, socijaliste ili radikale? Tu važi i pravilo da se ne naseljava novo stanovništvo uz granicu sa njihovom matičnom državom!
 
Eto, i u mojem osnovnoškolskom razredu se trefilo dosta učenika kojima je djedovina bila Austrija, sve Hrvati prezimenom Hafner, Wagner, Lenz, Fišer… Moj pokojni kolega i ravnatelj zvao se Željko Esterajher. Možda jednom i u Bosni zavlada umjesto Izetbegovića Hasanbegović! Za dubrovačke obitelji Križ, Jež, Kos više se ljudi i ne sjećaju da su im preci Česi i Slovenci. Slično je sa Talijanima, Albancima, Mađarima. Hoće li Irci, Nijemci, Englezi, Amerikanci u mirovini masovno doseljavati u Dalmaciju?
 
Nekada sam se čudio dr. Tuđmanu što nije jače vojne jedinice slao u Posavinu i Srednju Bosnu. Sad vidim da je u Srednjoj Bosni saveznički i rođački bošnjački narod prevladao demografski, a da je inzistiranje na obrani Posavine značilo neizvjestan, dugotrajan i krvav rat što je opasno za malu i siromašnu zemlju koja usto nema jaku podršku među velesilama. Sjetimo se povijesti, megaloman Justinijan je osvajajući Afriku i Italiju osiromašio vlastitu zemlju, unesrećio osvojene i slabošću omogućio Bugarima i Slavenima da prijeđu Dunav. Ustrajavanje Perzije i Bizanta na ratnom sukobu toliko je oslabilo rečene velevlasti da ih je arapski val pomeo.
 
Arapi su imali jaku socijalnu komponentu Islama (uz nauk o džihadu), dok je Konstantin Isusovo učenje toliko "porimljanio" da je u tom zagrljaju Rimske države Crkva pomalo slomila kralježnicu. Tako su i križari pomeli Bizant u XIII. stoljeću, bez čega ne bi turski činitelj toliko umarao nas na jugoistoku Europe. I srpski kraljevi, napose Dušan su mrcvarili taj isti Bizant, dok im Turci ne uzeše Kosovo.
Prije srpskog poraza (1389.) od Turaka bila je anarhija nakon smrti kralja Dušana; gospodari Makedonije Mrnjavčevići porazili su 1369. na Kosovu Dušanovog sina Uroša, te feudalce Altomanovića (gospodara istočne Hercegovine) i Hrebeljanovića (budućega kralja Lazara); Hrebeljanović je sa zadovoljstvom uvidio da je njegov saveznik Altomanović u bezizlaznoj situaciji, te se nije uključio u bitku.
 
Ne likujmo nad nerazmnošću susjeda, ni ponašanje Hrvatinića, slavonskih banova i bosanskih velikaša nije bilo mudrije. Stvari su definirane početkom XIII. stoljeća kada su srpski vladari osnovali vlastitu nacionalnu crkvu i progonili bogumile. Moglo je biti drugačije da je krajem XVII. stoljeća Austrija oslobodila Makedoniju i Srbiju; ali napad Louisa XIV. je to onemogućio. Tko zna hoće li Europa pozitivno djelovati na Srbe u Beču i Njemačkoj, kao što je i Berlin danas magnet za susjedne Poljake, koji unatoč bremenu prošlosti govore njemački i naseljavaju se u metropoli. Mnogi istočni Nijemci su starinom Balti i Slaveni. Svakako sadašnja Turska nije privlačna ni Kurdima, a kamoli Arapima i Irancima. Tu slagalicu zvanu Put svile bit će izuzetno teško složiti.
 

Teo Trostmann

Povezane objave

AFORIZMI – Poučno i edukativno

HF

Dubrovačka tvornica ideja

HF

Rimac se dopisivala s Plenkovićevim ministrom: Dogovarali posao, slali si puse i kritizirali HDZ

hrvatski-fokus

Isplate Pupovčevom SNV-u iz državnog proračuna svake godine sve veće

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više