Hrvatski Fokus
Povijest

Lumbarda na otoku Korčula

Mudrosti Nikole Miline Bire i Anke Franušić

 
 
Neven Fazinić, koji je sa puno ljubavio obradio stari škver, bilješke župnika lumbardskih, objavio je u Zborniku i "Crtice". Slijede odlomci iz razgovora sa (tad, 2007.) 94 godine imajućim Nikolom Milinom Birom. Dobro, a kad je bi(o) bo(l)ji grk (vino, op. T.T.), onda ili danas?
Nikola Milina Bira: E, nadar je bilo vino da ga ne će više bit, nikad. Jer sad se stavje guana (guano znači na jeziku Inka izmet, gnojivo od ptičjeg izmeta i truleži iz J. Amerike, op. T.T.), a ondar toga nije bilo. Zasipalo se stajskim gnjojem (…) On bi zažuti na lozi i činile su se suhvice. Onda bi se ubralo i zgazilo, poša bi čovik u maštil (vjedro, op. T.T.), zgnječilo bi se. Stavi bi ga bez vode. (…)… prominilo se (iza Drugoga svjetskog rata). Više nije bilo onega kada su ljudi živili bez velike obisti, bilo je sirotinjstvo. Prodavalo se vino, ni moglo biti boje. Danas je sasma drukčije. Bili smo gladni (za Kraljevine YU, op. T.T.) i sve je to bilo tužno. Bila je vlada srpska (za Kraljevine).
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/03/LumbardaPanorama-scaled.jpg
Navodi barba Milina slučaj iz djetinjstva kada je jedna babica savjetovala majci da mu stavlja crnu kokoš na prsa za izliječit mu pluća. Kaže da bi ga dr. Cviličević, koji je iako dobar čovjek bio poznat kao kolerik sigurno udario da je znao za prakticiranje pučkog praznovjerja. "Judi danas ne poštuju ono što su stari držali. Niko ni gladan, niko ni gol, niko ni bos. Nadare je bila sirotinja, teško sirotinjstvo, golotinja, glad, jad a judi su radili i družili se, smijali se i pivali"
 
Dalje navodi kako su se kao djeca igrali novcem propalih država, da su muški stariji se sastajali u čitaonici, kako se išlo na misu, o djetinjstvu bez postola (cipela), rijetkim kolačima i učenju za kuhara. Opredijelio se za kuhara zbog slabog zdravlja, a eto koliko je poživio.
• Kako su se pripremale vlasulje (morske, naravno, op. T.T.)? Kako ste ih zvali?
Nikola Milina Bira: Pistejice. Čistile bi se vlasi i pojmučilo bi se (muka je brašno, op. T.T.) i onda frigalo.
• Što je značio izraz idu kako braća Škorin?
Nikola Milina Bira: Nisu hodili skupa nego jedan isprid drugega. To je simbol nečega što je nesređeno (individualno)
 
Barba navodi da su dinje bile skupocjenost i da su ih kao i vinograde čuvali noću čuvari zvani pudari. Navodi da je bio slučaj kad su jednoga lupeža pogodili sačmaricom nabijenom solju u… fino, recimo zlo mjesto odostraga. Čuvalo se sve do kraja sedamdesetih XX. stoljeća. Slično mi je posvjedočio gospar Kazimir Tomšić za stablo aleksandrina (vrlo slatka sorta mandarina, mrko narančaste kore), a koje je čuvao naoružani stražar u Gružu, kod bovšeg Libertasa. (op. T.T.).
 
Druga crtica koja mi se svidjela: "Oko 1920. došla je u Javić Anka Franušić udana Mušić iz Stona. Od svoje majke naučila je puno o narodnoj medicini. Pomagala je svima kad je trebalo. Porodila je mnogo djece u Lumbardi, namještala stomak, liječila vodu u koljenu i otekline. Liječnici su znali slati kod nje svoje pacijente da im pomogne. Radila je sve do osamdesetih XX. stoljeća."
 
Treća crtica – o magarici na Pržini u Lumbardi
 
"Ona (magarica, op. T.T.) je iz otoka Mlita. (Mljet, op. T.T., Korčulani i Pelješac zovu Pelisac!). Donila san je, imala je 16 miseci. Rano san je počela prtit (tovarit) jerbo san bila bidna i siromašna i morala san živit. Ni bilo traktori, ni bilo auta. Pomogla je kuću gradit u cimentu i žalu, pržinu i to onah je prinila i sad ima 36 godina i još jadnah služi. I ja je još uvik je držin, nisan je htila prodat ni za salam(u), ni nikomu, nego se bolesna borin i uzdržin je" (1994.). Poslije kad je magarica uginula vlasnica je molila neke mještane da joj pomognu zakopat je. Ispostavili su joj račun na koji je odgovorila: "Platit ću račun kad dođe stajun (stađun, dob, op. T.T.) od kupinica (kupine se prodaju u čašicama po cijeni od 15 do 20 kuna, op. T.T.) jer je penšjun (mirovina) mali i ne tugujte za njoj (magaricom) jer je bila stara."
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Veličanje četnika Nikole Bojovića

HF

Ronald Reagan proglasio deseti travnja Hrvatskim danom

hrvatski-fokus

Ivo Andro Lumagna i njegova obitelj

HF

Sándor Márai u dubrovačkom hotelu Argentina

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više