Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne jedinice – svaka po 30 zastupnika
PODJELA HRVATSKE NA TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA – U praksi postojeći Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor onemogućava značajnije promjene među potrošenim političkim garniturama koje izbornim rotacijama stalno ostaju na vlasti i više od sedamnaest godina uništavaju hrvatsku državu i društvo. Nesređeni su birački popisi, izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim inženjeringom, a izborno zakonodavstvo ne omogućava pozitivnu selekciju kandidata za Hrvatski sabor. Broj stanovnika opada od 1991. godine odnosno od početka primjene razmjernog izbornog sustava, a broj birača registriranih na biračkim mjestima u deset općih izbornih jedinica u Hrvatskoj neprekidno raste od 3,686.378 na izborima 2000. godine do 3,842.363 birača na izborima 2011. godine.
Danas je u Hrvatskoj 428 općina, a od toga prema konačnim rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne i državne službe.
Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, "prema utvrđenim smjernicama i načelima", predložiti "funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske". Pod "funkcionalnom decentralizacijom" podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od sedam godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića; provedeni su izbori za lokalne jedinice samouprave 2013. godine, izbori za EU parlament 2013. i 2014. godine te redovni i prijevremeni izbori za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine i lokalni izbori 21. svibnja ove godine, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.
Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje: Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu (Panonsku) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema novoj podjeli iznosi: Jadranska regija s 1,411.935 i Kontinentalna regija s 2,872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak omogućava optimalnu podjelu Hrvatske na tri i šest izbornih jedinica s podjednakim brojem stanovnika i birača.
TRI IZBORNE JEDINICE
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 izborne jedinice koje bi davale u Hrvatski sabor po 30 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 %, a to je smanjenje ukupnog broja zastupnika za 48 u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika = (3×30 razmjerno+ 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore).
Na 8 stranica formata A4 stalo bi 12 kandidacijskih lista s 30 zastupnika. Kandidacijske liste bi morale skupiti barem 3.000 pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor.
I. Izborna jedinica obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretljansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju s 1,411.935 stanovnika, a od toga je 55.637 pripadnika srpske nacionalne manjine i 1,271.894 birača.
II. Izborna jedinica obuhvaćala bi: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju sa 1,408.961, a od toga je 54.654 pripadnika srpske nacionalne manjine i 1,221.894 birača.
III. Izborna jedinica obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku županiju, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju sa 1,463.993 stanovnika, a od toga je 76.342 pripadnika srpske nacionalne manjine i 1,225.893 birača.
Odstupanje broja stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kreće se od -1,36 % u II. izbornoj jedinici do 2,5 % u III. izbornoj jedinici, a broj birača kreće se od – 1,46 % u II. izbornoj jedinici do 2,6 % u I. izbornoj jedinici. Dakle, odstupanje broja stanovnika i broja birača ne prelazi iznos od ± 2,6 %. Svaka bi izborna jedinica imala u Hrvatskom saboru 30 zastupnika i jednog zastupnika srpske nacionalne manjine ukoliko ih bude 3 kao sada. Hrvatski sabor bi imao 103 zastupnika. Broj zastupnika u domovinskoj Hrvatskoj smanjio bi se za 50 sa 140 na 90. Zastupnika srpske nacionalne zajednice treba birati u tri izborne jedinice po jednog, a 5 ostalih nacionalnih manjina s najviše pripadnika, a to su albanska, bošnjačka, mađarska, romska i talijanska, imale bi po jednog zastupnika. Broj zastupnika dijaspore povećati ustavnim referendumom s 3 na 5 koji bi se birali većinski u pet izbornih jedinica.
MJEŠOVITI IZBORNI SUSTAV
Mješoviti izborni sustav uveden je u Hrvatskoj na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 2. kolovoza 1992. godine. Na tim smo izborima birali 60 zastupnika većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici (Hrvatskoj) s izbornim pragom od 3 %. Na lokalnim izborima 7. veljače 1993. godine birali smo 50 % predstavnika u tijelima lokalne samouprave vijećnika u općinskim gradskim vijećima te zastupnika u županijskim skupštinama većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom, a 50 % razmjernim izbornim sustavom. Od 3. siječnja 2000. godine na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora biramo predstavnika razmjernim izbornim sustavom na svim izborima u predstavničkim tijelima.
Preko tristo i osamdeset tisuća naših građana je potpisalo peticiju kojom traži da se zastupnici biraju imenom i prezimenom, a to se može ostvariti tako da se 48 ili 60 zastupnika bira većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u 48 ili 60 manjih izbornih jedinica i 48 ili 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 16 ili 20 zastupnika s izbornim pragom od 4 % preferencijskim glasovanjem s 2 preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za uvažavanje preferencijskih glasova. Hrvatski sabor bi u tom slučaju imao 103 = (45 većinski + 45 razmjerno + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 5 zastupnika dijaspore) ili 121 = (48 većinski + 60 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore) ili 133 = (60 većinski + 60 razmjerno + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 5 zastupnika dijaspore. Zastupnike u županijskim skupštinama i većim gradovima s gradskim četvrtima trebalo bi se birati mješovitim izbornim sustavom kao 7. veljače 1993. godine, a vijećnike u gradskim vijećima, općinama i vijećima gradskih četvrti većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom poput župana, općinskih načelnika i gradonačelnika.
Izbor zastupnika razmjernim izbornim sustavom možemo provesti u jednoj izbornoj jedinici svih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dijaspori. Iz te izborne jedinice bismo mogli izabrati 45 zastupnika sa stranačkih državnih lista i također osam zastupnika nacionalnih manjina, kao što smo izabrali 13 zastupnika srpske i jednog židovske nacionalne zajednice 1992. godine. Većinski bismo birali 45 zastupnika s prebivalištem u Hrvatskoj i 5 zastupnika dijaspore. Tako bi svi birači ostvarili dvostruko pravo glasa.
ŠEST IZBORNIH JEDINICA
Šest izbornih jedinica možemo dobiti tako da svaku izbornu jedinicu kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice podijelimo na dvije izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika. Šest izbornih jedinica bilo bi bolje rješenje, ako zadržimo razmjerni izborni sustav.
1. Južna Hrvatska obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju sa 686.741 stanovnika.
2. Jugozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju sa 725.194 stanovnika.
3. Grad Zagreb bez gradske četvrti Sesvete sa 720.008 stanovnika.
4. Središnja Hrvatska obuhvaćala bi: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju te gradsku četvrt Sesvete Grada Zagreba sa 688.953 stanovnika.
5. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Virovitičko-podravsku županiju sa 742.831 stanovnika.
6. Istočna Hrvatska obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju sa 721.162 stanovnika. Ako bi prihvatili uvjet GIUIO-i da izborne jedinice ne smiju imati manje od 20 zastupnika Hrvatski sabor bi imao 131= (6×20 razmjerno + 6 nacionalnih manjina + 5 dijaspore) zastupnika. Odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosječne vrijednosti je manje od -3,84 % u prvoj izbornoj jedinici, do +4,02 % u V. izbornoj jedinici. izbornoj jedinici prema broju registriranih birača u županijama danih na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017. godine. Broj birača prelazi u II. izbornoj jedinici + 5 % zbog prevelikog broja birača u jadranskim županijama ( vidi tablicu ).
BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
Županije |
S |
B |
p % |
Zv |
Dubrovačko-neretvanska |
122.568 |
107.733 |
89 |
1 |
Šibensko-kninska |
109.375 |
99.493 |
93 |
1 |
Splitsko-dalmatinska |
454.798 |
404.843 |
89 |
5 |
1. izborna jedinica |
686.741 |
612.069 |
89 |
– |
Istarska |
208.055 |
187.471 |
90 |
2 |
Ličko-senjska |
50.927 |
44.695 |
90 |
1 |
Primorsko-goranska |
296.195 |
265.631 |
90 |
3 |
Zadarska |
170.017 |
162.028 |
96 |
2 |
2. izborna jedinica |
725.194 |
659.825 |
91 |
– |
I. izborna jedinica |
1,411.935 |
1,271.894 |
90 |
15 |
Grad Zagreb |
790.017 |
692.141 |
88 |
9 |
-Sesvete |
-70.009 |
-63.706 |
– |
– |
3. izborna jedinica |
720.008 |
628.435 |
87 |
– |
Karlovačka |
128.899 |
111.073 |
86 |
1 |
Sisačko-moslavačka |
172.439 |
146.400 |
85 |
2 |
Sesvete |
70.009 |
63.706 |
91 |
– |
Zagrebačka |
317.606 |
272.155 |
86 |
3 |
4. izborna jedinica |
688.953 |
593.534 |
86 |
– |
II. izborna jedinica |
1,408.961 |
1,221.769 |
87 |
15 |
Bjelovarsko-bilogorska |
119.764 |
98.895 |
83 |
1 |
Koprivničko-križevačka |
115.584 |
94.444 |
82 |
1 |
Krapinsko-zagorska |
132.892 |
109.713 |
83 |
1 |
Međimurska |
113.804 |
96.041 |
84 |
1 |
Varaždinska |
175.951 |
146.766 |
83 |
2 |
Virovitičko-podravska |
84.836 |
71.520 |
84 |
1 |
5. izborna jedinica |
742.831 |
617.379 |
83 |
– |
Brodsko-posavska |
158.575 |
136.481 |
86 |
2 |
Osječko-baranjska |
305.032 |
253.813 |
83 |
3 |
Požeško-slavonska |
78.034 |
65.886 |
84 |
1 |
Vukovarsko-srijemska |
179.521 |
152.334 |
85 |
2 |
6. izborna jedinica |
721.162 |
608.514 |
84 |
– |
III. izborna jed. |
1,463.993 |
1,225.893 |
84 |
15 |
Republika Hrvatska |
4.284.889 |
3,719.556 |
87 |
45 |
