Hrvatski Fokus
Znanost

Moguli iz Silicijske doline

Život 130 godina – nema lijeka za održavanje pamćenja ni za generaciju 80 +

 
 
Moguli iz Silicijske doline žele živjeti 130 godina. No, ne poštuju izvornu definiciju tehnologije. Istodobno, jedan od najintrigantijih suvremenih znanstvenika Georg Church predviđa da će zaustavljanje starenja biti realnost u narednih deset godina. Koliko će nas tada biti Zemljana i kako ćemo i od čega živjeti, osim nekih prebogatih pojedinaca?
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/05/135405-004-56E22850.jpg
Za super bogataše, zamisao znanstvenika znakovitog prezimena, Georga Churcha da će živjeti 130 godina sigurno je primamljiva ideja (https://www.nextbigfuture.com/2017/02/george-church-indicates-reversal-of.html). Nedavno je prof. Igor Rudan, prvi član iz Hrvatske uglednog društva, Royal Society of Edinburg napisao da sjećanje „generacije 80 +“ naglo počinje slabiti. I da za to za sada nema lijeka. Što je s generacija „70 +“ i nižim, nije navedeno. Posebno kako će se ta pojava odraziti na generacije koje dnevno satima sjedne pred računalima. Možda je izlaz da im ugradimo najavljeno računalo u prirodni mozak. Bit će to primjer kiborškog mozga.
 
Što je problem s Georgom Churchem? On je „Robert Winthrop“ profesor genetike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Harvardu. Ima najveći istraživački laboratorij na tom glasovitom američkom sveučilištu. Novac nije u pitanju, pa ni iz javnih izvora. Što je njegov „grijeh“? Kao ostali, prvenstveno moguli iz Silicijske doline, prisvojio je naziv „technology“ od J. Beckmanna iz 1777. »Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti društva, gospodarstva i tehnike«. Kako to izgleda na primjeru medicine napisano je još 2001. poslije savjetovanja Hrvatskog društva održavatelja. Naime suvremena medicina prvenstveno održava ljudski život. Barem za sada. I odlučio sam taj tekst ponoviti (Vjesnik, 17. lipnja 2001.)
 
»Treba li vrjednovati medicinu poput tehnike ili eko-sustava?
 
Postavlja se temeljno pitanje, kako u roku 25 ili 35 godina zaraditi za životni vijek trostrukog trajanja. Očito je da generacijska solidarnost više neće moći podnijeti sve više troškove kvalitetnoga, a sve duljeg života. To su samo neka od pitanja na koja bi trebalo odgovoriti tijekom proučavanja koncepta vrednovanja medicine.
 
Pridonosi li suvremena medicina boljitku svih ili samo nekih? Koliko tehnizirana zapadna medicina povisuje troškove životnog vijeka ljudskog bića? Treba li vrednovati medicinu poput tehnike ili eko-sustava? To su neka od pitanja koja su samo posredno naznačena u nedavnoj radio emisiji posvećenoj odnosu medicine i tehnike.
 
Emisiju pod trenutačnim naslovom »Saznanja i spoznaje« na Prvom programu Hrvatskog radija već podrug desetljeća vrhunski uređuje i vodi Ante Bekić četvrtkom od pet do sedam sati. Emisija aktualnošću tema privlači brojno slušateljstvo, pa i ono iz udaljenih dijelova Europe, pa čak iz izvan nje. Ante Bekić osim zanimljivih tema, zna u studio dovesti vrhunske znalce i postavljati bitna pitanja. Emisija je primarno namijenjena saznanjima, znanju i spoznajama. Međutim ta emisija ujedno i poučava. Što više, i potiče. Jedna od takvih poticajnih emisija bila je posvećena sve isprepletenijim područjima ljudskog djelovanja, medicini i tehnici. Tijekom te emisije samo je djelomično dotaknuto pitanje kakve ta isprepletenost ima gospodarske i osobito, društvene posljedice? (O. a. nažalost emisija je iščezla odlaskom autora u mirovinu).
 
Sve snažniji utjecaj tehnike na medicinu
 
Upozoreno je na potrebu pouzdanosti i trajnosti medicinske opreme, postojanja zanimanja kliničkog inženjera, itd. Sudionici su se suglasili da zbog sve snažnijeg utjecaja tehnike na medicinu, tehničari trebaju učiti nešto o medicini i obratno (o. a. još nije realizirano).
 
Da su kiborzi već među nama, svjedočilo je dvoje slušatelja. Oni žive s umjetnim metalnim zaliscima već više od četvrt stoljeća. Zbog jasnoće iskaza, što valja razumijevati pod nazivom kiborg, zahtijeva navođenje barem jedne definicije. Kiborg je ljudsko biće kod kojeg elektro-mehanički uređaji preuzimaju dio ili sve funkcije (Hypertext Webster Gateway). Prema kriterijima autora knjige »The Cyborg Handbook« (1995.), osobe s ugrađenim srčanim zaliscima ubrajaju se u 1. kategoriju kiborga. Obilježje te skupine kiborga je nadomješćivanje nedostajućih udova ili organa uz djelomično ili potpuno vraćanje izvornih funkcija. A ugradnja srčanih zalistaka primjer je ispunjavanja jednog od kriterija za svrstavanje tih ljudskih bića u 1. kategoriju kiborga. Prelazi okvire te teme podrobnije razglabanje, ali samo zajednički rad liječnika i tehničara omogućio je prof. K. Warwicku ugradnju implantanata koji ga svrstavaju u 3. kategoriju kiborga. (O. a. u Hrvatskoj imamo doc. dr. sc. Ivanu Greguric koja je s filozofskog motrišta doktorirala na temi kiborga još 2014.).
 
Bitno produljenje životnog vijeka
 
Jedna je tema, međutim, samo naznačena pa će na ovom mjestu biti ponešto razrađena. Potpuna je razrada dugotrajan zadatak multidisciplinarne skupine stručnjaka. Izrečena je misao: »zahvaljujući eksplozivnom razvoju prirodnih znanosti i osobito tehnike, medicina omogućuje bitno produljenje životnog vijeka. Ta činjenica izravno utječe na gospodarstvo i društvo u cjelini«. Time se pojavilo pitanje, trebali li vrednovati i medicinu u osnovi na, sličan način kako se danas vrednuju posljedice tehničkih djelovanja (Vjesnik, Podlistak »Vođenje tehnike«, 13 nastavaka radnim danom od 28. listopada do 12. studenoga 1999.). Odnosno kako će se to uskoro raditi na području vrednovanja ekosustava u projektu Ujedinjenih naroda vrijednom 21 milijun američkih dolara. Osnovna je svrha tog projekta raščlamba kako ljudske aktivnosti utječu na svjetske prirodne procese (The Millennium Ecosystem Assessment, BBC, 5. lipnja 2001.).
 
Valja sažeto objasniti koncept procjene posljedica tehničkih djelovanja. Postoje tri osnovne skupine prosudbenih kriterija. To su tehnički, gospodarski i društveno-humanistički. Za ovu priliku su tehnički kriteriji nezanimljivi. U konceptu procjene posljedica medicinskog djelovanja, medicinski kriteriji zamijenit će tehničke kriterije. Ali gospodarski i ostali društveni te humanistički kriteriji prosudbe u osnovi ostaju nepromijenjeni.
 
Svjetska demografska eksplozija
 
Gospodarski kriteriji dijele se u dvije osnovne skupine. To su pojedinačna gospodarstvenost i ukupna gospodarstvenost ili blagostanje. U pojedinačnu gospodarstvenost ubraja se gospodarstvenost u užem smislu, minimiranje troškova, rentabilnost, maksimiranje profita, sigurnost i rast poduzeća. Blagostanje ili ukupnu gospodarstvenost ili gospodarstvenost u širem smislu čine zadovoljavanje potreba, kvantitativan odnosno kvalitativan rast, međunarodna konkurentnost, puna zaposlenost i prednost u raspodjeli. Bez posebne razradbe tih kriterija nameće se potreba da se i medicinsko djelovanje provjeri na temelju navedenih kriterija. Najočitije je to u potrebi minimiranja troškova. Primjer toga je nedavno pokrenut istraživački program u Njemačkoj koji bi trebao pridonijeti sniženju troškova izazvanih bolničkom logistikom (VDI-N, 1. lipnja 2001.). Istodobno moguće je dokazati da su zdravlje čovjeka, pojedinca (sve viši troškovi) izravno suprotstavljeni ne samo gospodarstvenosti u užem smislu nego i blagostanju sviju. (O. a. svjedoci smo da i naš zdravstveni sustav ulazi u sve dublju financijsku krizu).
 
Kriterij zdravlje kako se procjenjuje u tehnici, treba samo nešto šire opisati. Zdravlje znači stanje u kojem se čovjek fizički i psihički dobro osjeća. Na zdravlje se može utjecati prirodnim i društvenim čimbenicima, a najčešći posrednik je tehnika. Tehnika, zahvaljujući primjeni u medicini, pomaže osiguranju zdravlja. Razvoj tehnike, prirodnih znanosti i medicine, naročito u posljednja dva stoljeća, omogućio je znatno sniženje smrtnosti kod djece i produljenje očekivana prosječnog trajanja života, osobito u najrazvijenijim zemljama. Posljedica toga svjetska je demografska eksplozija, tako da se pojavio problem održanja broja stanovnika u razumnim granicama. Upravo činjenice tog kriterija upozoravaju na, potrebu vrednovanja medicinskog djelovanja«. Dodatak izvornom tekstu, tehnika je u proteklih 17 godina toliko pridonijela, da je postala industrija broj 1.
 
»Ukupni životni troškovi ljudskog bića
 
Moguće je pokazati da medicinsko djelovanje izravno utječe na potrebu zaštite okoliša. Primjer je zbrinjavanje medicinskog otpada, primarno u bolnicama. Naime, svaki bolesnik u bolnici stvara od 1,2 do 6 kg otpada dnevno. Neki se ne mogu izravno zbrinuti i odložiti na odlagališta. (O. a. u međuvremenu su plastične pelene postale jedan od najopasnijih vrsta otpada, osobito one koje potječu od starijih osoba. Pred nekoliko godina bilo ih je u zagrebačkom otpadu 5,5 %, možda i 15 puta više od toliko osporavanih plastičnih vrećica).
 
Za preostala dva kriterija može se kazati. Trebalo bi proučiti kako medicinsko djelovanje utječe na kriterij nazvan razvoj ličnosti i kvalitetu društva. Što se tiče etike, to je područje u medicini znatno prije pokrenuto nego u tehnici. Što ne znači da na etičke probleme u medicini ne treba stalno podsjećati. Naprotiv.
 
Namjera je tog teksta otvaranje rasprave u svjetlu činjenice da je razvoj tehnike, prirodnih znanosti i medicine omogućio znatno produljenje očekivanog prosječnog trajanja života. Ta je činjenica dovela do sloma mnogih mirovinskih i zdravstvenih sustava. Zato će se raščlaniti zamisao o opsegu naziva ukupni životni troškovi ljudskog bića.
 
Ti troškovi mogu biti visoki i prije rođenja. To su, primjerice, dugotrajno ležanje u svrhu očuvanja ploda ili ako je riječ o umjetnoj oplodnji. Dijete treba pripremiti za profesionalan život. Sve su zahtjevniji poslovi za koje treba osposobiti novi naraštaj, a i ti troškovi trajno rastu. Na žalost, posljednjih godina sve su češći zahtjevi da se zapošljavaju samo mladi. Radni vijek se skraćuju na 25 ili 30 godina. A zbog navedenog razvoja ljudi žive sve dulje, pa se razdoblje po završetku profesionalne karijere produljuje. U tom razdoblju osobito rastu troškovi liječenja. Postavlja se temeljno pitanje, kako u roku od 25 ili 35 godina zaraditi za životni vijek trostrukog trajanja. Očito je da generacijska solidarnost više neće moći podnijeti sve više troškove kvalitetnoga, a sve duljeg života. To su samo neka od pitanja na koja bi trebalo odgovoriti tijekom proučavanja koncepta vrednovanja medicine.«
 
Što se uradilo na tom području u proteklih 15 godina. Mnogo i malo, ali to je tema posebnog teksta drugom prilikom. A aktivnost prof. G. Churcha ipak je namijenjena bogatima (nekima), a ne svima (širokoj populaciji). Treba naglasiti da naš ugledni genetičar prof. dr. sc. Gordan Lauc u reakciji na navedene zamisli uglednika s Harvarda, vjerojatno opravdano baš i nije oduševljen. Najprije produljimo i sjećanje sve starijoj populaciji.
 

Igor Čatić

Povezani članci

Protuvjerski tandem – Divjak i Puljak

HF

Skrb za duševno zdravlje

HF

Akademiju posjetili hrvatska predsjednica i zagrebački nadbiskup

HF

Genetski modificirana djeca (2)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...