Hrvatski Fokus
Znanost

Sporazum s Pacifikom plaši Ameriku

Najveći dobitnici SAD i Japan, a najveći gubitnici Kina i Europska unija

 
 
Dugo iščekivani tekst Transpacifičkog partnerstva (TPP) konačno je ugledao svjetlo dana. Riječ je o sporazumu žestoko kritiziranom zbog tajnovitosti kojom su bili obavijeni pregovori koji bi trebao ukinuti trgovinske barijere u državama zaslužnim za ukupno 40 posto svjetskog BDP-a. Taj je sporazum ujedno i ostavština američkog predsjednika Baracka Obame za novo američko stoljeće. Naime, neosporno će najveći dobitnici ovim sporazumom biti SAD i Japan, dok su najveći gubitnici Kina i Europska unija. Tako je Global Risk Insights izračunao kako će ukidanjem 18.000 različitih carinskih davanja, koje je dogovorilo 12 pacifičkih država, Kina godišnje gubiti 47 milijardi dolara proračunskih prihoda i 57 milijardi dolara prihoda od izvoza. EU bi pak godišnje do 2025. godine trebao ostati bez tri milijarde dolara proračunskih prihoda i 38 milijardi prihoda od izvoza.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/11/leaders_of_tpp_member_states-677x316_c.jpg
Amerika piše pravila
 
Riječ je svakako i o novoj viziji svijeta u kojem bi SAD zahvaljujući TPP-u, ali i Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), sličnom ugovoru koji SAD pregovara s EU-om, Washington dodatno izolirao Rusiju i Kinu. Da je Kina namjerno isključena iz pregovora o TPP-u potvrđuje i izjava američkog predsjednika Obame, koji je, javlja CNBC, rekao: "Kada više od 95 posto naših potencijalnih klijenata i kupaca živi izvan naših granica, ne možemo dopustiti državama poput Kine da pišu pravila svjetskog gospodarstva. TPP će osigurati da SAD pišu ta pravila".
 
Sam pregovarački proces oko TPP-a je bio prilično dug. Njegova zigota je nastala još 2006. kada su Brunei, Čile, Singapur i Novi Zeland potpisali Sporazum o transpacifičkom strateškom ekonomskom partnerstvu. Krenuli su pregovori o TPP-u pod paskom SAD-a, a u koje su se uključili Japan, Meksiko, Kanada, Australija, Vijetnam, Malezija i Peru. "Iako postoje brojne poveznice, postoje i brojne razlike između atlantskog i pacifičkog sporazuma. TPP je pregovaran između SAD-a i 11 zemalja koje imaju vrlo različite političke sustave, od komunističkog Vijetnama do neoliberalne Australije. Razlikuju se i njihovi standardi zaštite radničkih prava, okoliša, potrošača, tržišnog natjecanja itd. Rezultat toga je da iste one strahove koje Europljani imaju prema potencijalnom sniženju naših standarda prema američkima, Amerikanci imaju prema svojim budućim pacifičkim partnerima.
 
Dodajmo tome činjenicu da su SAD usred izborne godine, "što će sigurno zakomplicirati proces ratifikacije u Kongresu", rekla nam je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Da bi tu moglo biti ozbiljnih problema pokazuje i činjenica da se TPP-u protivi Hillary Clinton, najizglednija kandidatkinja demokrata za predsjedničke izbore, pa bi Obama mogao imati ozbiljan problem s prikupljanjem dovoljno ruku za potvrdu toga sporazuma. Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula rekao nam je kako najnovije informacije potvrđuju već viđenu zabrinutost ekološkim standardima i sustavom zaštite investitora u slučaju spora s državom, zbog čega ne očekuje vrlo brzu ratifikaciju TPP-a. Iste strahove koje imaju Europljani prema američkim standardima imaju i Amerikanci prema svojim pacifičkim partnerima
 
Jednostavniji pregovori o TTIP-u
 
No kako doznajemo od Borzan kada je u sklopu delegacije Europskoga parlamenta bila u posjetu Washingtonu ranije ove godine, sugovornici u State Deparmentu i Kongresu su im otvoreno rekli da je za njih TTP prioritet, između ostalog i zato jer smatraju da će pregovori s EU teći jednostavnije jer se radi o zajednici sličnijoj SAD-u. Smatra da sada, kada je TTP ispregovaran, možemo očekivati da će američka strana više diplomatskih i političkih resursa usmjeriti prema TTIP-u. "TTIP je način da se povrati trgovinska ravnoteža i realnost je da je TPP na neki način sredstvo pritiska na EU. No, pregovarači Europske komisije imaju jasan mandat od država članica i Europski parlament je jasno rekao koje su crvene linije preko kojih se ne smije prijeći.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/11/CTDy6xvUAAAB6zI.png
U pregovorima obje strane moraju popustiti, no ako vidimo da je cijena sklapanja sporazuma previsoka u kontekstu sniženja europskih standarda, ne ćemo ga podržati", rezolutna je Borzan. Picula ističe kako Europska unija ne smije pasivno promatrati sa strane najnovija zbivanja. Ukazuje na činjenicu je da će se 90 % svjetskog rasta ostvariti izvan EU-a, a 30 milijuna poslova već direktno ovisi o izvozu. Zato ne čudi ni sve aktivniji pristup Europske komisije prema trgovinskim sporazuma koji su se nametnuli kao jedan od prioriteta. "Najnoviji cilj je, osim nastavka rada na TTIP-u, postavljanje jasnih ciljeva u trgovini s Kinom te pokretanje trgovinskih sporazuma s Australijom, Novim Zelandom, Filipinima i Indonezijom kao i modernizacija postojećih sporazuma s Turskom, Meksikom i Čileom. Ne treba zaboraviti ni TiSA-u (Trade in Services Agreement) u kojem EU sa 24 zemlje raspravlja o liberalizaciji uslužnih djelatnosti koje generiraju 70 % BDP-a", doznajemo od Picule. Kao i Borzan napominje da pritom, kvaliteta sadržaja ne smije biti dovedena u pitanje vremenskim rokovima. Jednako tako, senzacionalističke izjave o špijunskim sobama i teorijama zavjere ne smiju biti poluga za sabotažu. "TTIP i ostali sporazumi mogu biti od velike koristi za male i srednje poduzetnike koje postojeće administrativne barijere uvelike ograničavaju, pa samim time i za Hrvatsku", zaključuje Picula.
 

Tomislav Oharek, Poslovni dnevnik

Povezani članci

Riba smrdi od glave

HF

Cijena potpore kurikulnoj reformi

HF

Veliki iskorak digitalnog doba

HF

Depopulacijske tehnologije: planiranje obitelji (4)

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...