Godine 2015. moglo je doći do smanjenja

Dvokružni mješoviti izborni sustav za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

 

 

Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke  nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. godine smanjiti broj zastupnika za 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača.

Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Hrvatski sabor bi prema tom prijedlogu imao 113 = (48 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore).

 

Zastupnicima: Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević, Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru predložio sam da prihvate kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Bez promjene Ustava mogla je SDP-ova saborska većina izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika Hrvatskog sabora. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. Smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru sigurno bi osim političke kaste prihvatila većina hrvatskih državljana.

 

Broj zastupnika dijaspore treba ustavotvornim referendumom povećati na 5 koje bi dijaspora birala većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u izbornim jedinicama sastavljenim od: 1. Federacija BiH i Republika srpska; 2. Preostale europske države; 3. Kanada; SAD i Meksiko; 4. Južna i države Srednje Amerike i  5. Afrika, Australija i Novi Zeland. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika, a to je 42 zastupnika manje u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Većinski s apsolutnom većinom birali bismo 50 zastupnika i to 45 s prebivalištem u Hrvatskoj ( I. tablica ) i pet u dijaspori.

 

I. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM

 

Županije	S	B	p %	Zv
Dubrovačko-neretvanska	121.970	107.733	88.33	1
Istarska	208.105	187.471	90,08	2
Ličko-senjska	46.888	44.695	95,32	1
Primorsko-goranska	289.479	265.631	91,76	3
Splitsko-dalmatinska	452.035	404.843	89,56	5
Šibensko-kninska	103.021	99.493	96,58	1
Zadarska	169.581	162.028	95,55	2
I. izborna jedinica	1,391.079	1,271.894	91,43	15
Grad Zagreb	802.338	692.141	86,27	9
Karlovačka	120.321	111.073	92,38	1
Sisačko-moslavačka	157.204	146.400	93,12	2
Zagrebačka	314.549	272.155	86,52	3
II. izborna jedinica	1,394.412	1,221.769	87,62	15
Bjelovarsko-bilogorska	111.867	98.895	87,62	1
Brodsko-posavska	148.373	136.481	91,99	2
Koprivničko-križevačka	110.976	94.444	85,10	1
Krapinsko-zagorska	127.748	109.713	85,88	1
Međimurska	112.089	96.041	85,68	1
Osječko-baranjska	290.412	253.813	87,40	3
Požeško-slavonska	71.920	65.886	91,61	1
Varaždinska	170.563	146.766	86,05	2
Virovitičko-podravska	79.111	71.520	90,40	1
Vukovarsko-srijemska	165.799	152.334	91,88	2
III. izborna jedinica	1,388.858	1,225.893	88,27	15
Republika Hrvatska	4,174.349	3,719.556	89,11	45

 

Oznake u tablici:

S = broj stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/Hrv);

B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017. godine (http://www.izbori.hr.),

p = B / S x 100 = broj birača na sto stanovnika procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine i

Z_v  = 45 broj zastupnika koji bi se birali većinski.

Ukupno bi Hrvatski sabor imao 103 = ( 50 većinski + 53 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore).

Broj birača na sto procijenjenih stanovnika sredinom 2016. godine je vrlo velik u svim jadranskim županijama, a naročito u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji koje su imale preko 95 na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine.

 

Dvokružnim razmjernim izbornim sustavom birali bismo 53 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici. U izboru zastupnika razmjernim izbornim sustavom sudjelovali bi svi državljani Republike Hrvatske s pravom glasa ( birači s prebivalištem u Hrvatskoj i birači s prebivalištem u drugim državama ). Izbor zastupnika nacionalnih manjina treba ukinuti jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama (II. tablica ).

 

II. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

 

Nacionalna manjina	B	G1	G2	G
Srpska	193.624	19.534	50.990	70.524
Mađarska	12.328	5.212	2.360	7.572
Talijanska	17.985	2.338	6.506	8.898
Češka i slovačka	10.827	1.590	4.082	5.672
Austrijska, bugarska,njemačka, polj., rom., rum.,rusin., ruska, tur., ukrajinska, vlaška i židovska	18.749	3.832	3.955	7.787
Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedon. i sloven.	44.550	5.396	14.763	20.159
Ukupno	298.063	37.902	82.656	120.612

 

Oznake:

B = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine, G₁ = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine G₂ = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama. G =  G₁ + G₂ = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima.

 

Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku manje od desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.

 

DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV

 

U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a dobile bi u prvom krugu broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici ( važeći i nevažeći ) zaokruženo na cijeli broj prema formuli z = g/G x Z

 gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova ( važećih i nevažećih ) u izbornoj jedinici  i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Za 53 zastupnika sve stranke koje bi dobile 0,93 % glasova od birača koji s glasovali dobile bi barem jednog  zastupnika.

Ukoliko u prvom krugu jedna stranka dobije apsolutnu većinu glasova od G pripala bi joj neraspodijeljena zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne dobije apsolutnu većinu u drugi krug ulaze dvije stranke s najviše dobivenih glasova u prvom krugu. Stranka koja u drugom krugu dobije više glasova osvaja neraspodijeljena zastupnička mjesta iz prvog kruga. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi bila bi mogućnost da birač glasa u prvom krugu za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug.

 

Primjer raspodjele mandata u prvom krugu

 

Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila   g₁ = 82.628, HDZ g₂ = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić g₃ = 29.088 i HSP-AS               g₄ = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:

z₁ = g₁ / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,

z₂ = g₂ /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,

z₃ = g₃/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i

z₄ = g₄/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.

 

U prvom krugu prema ovakvoj raspodjeli bili bi dobili zastupnička mjesta: I. izborna jedinica: HSLS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, II. izborna jedinica HSLS, III. izborna jedinica HSS, IV. izborna jedinica koalicija HSP i HSNS, V. izborna jedinica: HSP i koalicija HSP-AS s HČSP, VI. izborna jedinica: HSS, HSLS i HSP, VII. izborna jedinica: koalicija HSS sa ZS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, VIII. izborna jedinica: Ladonja i koalicija: BUZ, PGS i HRS te IX. izborna jedinica: N:L: dr. sc. Ivan Grubišić, N. L. Stipe Petrine i koalicija HSP-AS s HČSP. Ukupno bi u deset izbornih jedinica bilo podijeljeno još 16 zastupničkih mjesta drugim strankama mimo HDZ-a i Kukuriku koalicije što bi bitno utjecalo na sastav većine u Hrvatskom saboru. Ovakva raspodjela odgovara izbornom pragu od 3,57 %.

 

U drugom krugu u X. izbornoj jedinici koalicija SDP, HNS, HSU i IDS bi se borila s HDZ-om za 2 preostala zastupnička mjesta. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u vjerojatno bi HDZ dobio više glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D'hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D' hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.

 

ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2011.GODINE

 

I. J.	G	V	N	Gk	Gp	Mg
I.	238.830	238.830	3.613	168.706	66.511	4
II.	249.101	245.143	3.598	186.183	58.960	3
III.	233.606	229.310	4.296	179.541	49.769	3
IV.	209.387	206.278	3.109	161.252	45.026	3
V.	215.996	212.371	3.625	162.684	49.687	3
VI.	218.179	214.334	3.845	148.926	65.408	4
VII.	266 352	261.423	4.929	184.051	77.372	4
VIII.	237.676	233.773	3.903	175.989	57.784	3
IX.	250.836	245.868	4.968	162.865	83.003	5
X.	253.575	248.887	4.688	202.716	46.171	3
Ukupno	2,372.538	2,332.604	40.934	1,732.913	599.691	35

 

Oznake: I.J.= izborna jedinica, G = Ukupan broj glasova, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, G_k = korisni glasovi, G_p = Propali glasovi i M_g = broj mandata razmjeran propalim glasovima. Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj propalih glasova u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju propalih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj propalih glasova može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.

 

BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA

 

I. J.	SDP…	HDZ…	H.L.	HSS	HDSSB	N.L. I.G.
I.	107.382	43.265	18.059	2.922	–	–
II.	104.516	52.652	14.161	14.854	–	–
III.	120.906	35.615	23.020	9.070	–	–
IV.	68.188	48.377	7.008	3.505	44.687	–
V.	68.447	69.929	4.695	6.905	24.308	–
VI.	90.280	46.055	12.591	9.884	–	–
VII.	110.540	57.196	16.315	11.939	–	–
VIII.	134.211	28.403	13.375	1.842	–	–
IX.	72.220	90.645	5.999	3.434	–	11.190
X.	82.628	76.062	6.382	7.095	–	29.088
Ukupno	959.318	548.199	122.005	71 450	68 995	40 278
M	80	44	6	1	6	2

 

Oznake: M = broj osvojenih mandata lista, N.L. I.G.= nezavisna lista – dr.sc.Ivan Grubišić,   Lista HSP-AS je dobila 24.220 glasova i 1 mandat u X. izbornoj jedinici i Ladonja je dobila 12.210 glasova u VIII. izbornoj jedinici i prešla je izborni prag, ali nije dobila mandat. Kod dvokružnog razmjernog izbornog sustava bila bi dobila zastupničko mjesto.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.