Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme"
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10000 Zagreb
099 5713 399
SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA
gospodin Dragan Zelić, izvršni tajnik
Trg Drage Iblera 9, 10 000 Zagreb
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Poštovani gospodine Zeliću,
kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Bilo bi pametno od Vaše stranke da se ispriča potpisnicima peticije kojih ima više od svih članova velikih parlamentarnih stranaka zajedno.
Vladimir Vlado Šeks
Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske ( vidi priložene tablice).
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera demokratizacijom stranaka i uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Umjesto "Nove hrvatske paradigme" nastavlja se Šeksova paradigma prema kojoj tajne interesne skupine vladaju Hrvatskom. Hrvatski sabor može sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je mogao kvalitetno riješiti izborno zakonodavstvo i Zakon o referendumu, a barem Zakon o izbornim jedinicama.
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika za Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnike u tijelima lokalne samouprave HNS-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja. Kako će gospodine Zeliću Anka Mrak Taritaš i Silvano Krelja provesti izbore u Gradu Zagrebu ako se prijavi 21 izborna lista kao prošle godine s 1071 kandidatom o kojima većina birača nema blage veze?
U prilogu Vam dostavljam CD s analizom Šeksovog izbornog inženjeringa.
S poštovanjem!
U Zagrebu 4. travnja 2018. godine
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 3. SIJEČNJA 2000. DO 11.SIJEČNJA 2015. GODINE
Datum |
B1 |
B2 |
ΣB |
03.01. 2000. ZD |
3.686.378 |
360.110 |
4,046.488 |
25.01. 2000. P |
3,858.893 |
394.028 |
4,252.921 |
25.05. 2001. L |
3,890.133 |
– |
3,890.133 |
23.11. 2003. S |
3,690.936 |
396.617 |
4,087.553 |
23.01. 2005. P |
4,004.962 |
387.258 |
4,392.220 |
15.05. 2005. L |
4,009.201 |
– |
4,009.201 |
25.11. 2007. S |
3,824.731 |
404.950 |
4,229.681 |
17.05. 2009. L |
4,085.470 |
– |
4,085.470 |
10.01. 2010. P |
4,089.320 |
406.208 |
4,495.528 |
04.12. 2011. S |
3,842.363 |
411.758 |
4,254.121 |
22.01. 2012. RP |
4,092.137 |
412.628 |
4,504.765 |
14.04. 2013. E |
3,742.383 |
6.432 |
3.748.815 |
19.05. 2013. L |
3,767.170 |
– |
3.767.170 |
01.12. 2013. RB |
3,777.518 |
13.482 |
3,791.000 |
25.05. 2014. E |
3,760.783 |
6.560 |
3,767.343 |
28.12. 2014. P |
3,773.687 |
20.606 |
3,794.293 |
11.01. 2015. P |
3,788.039 |
37.203 |
3,825.242 |
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
B2 = broj birača dijaspore,
ΣB = B1 + B2 = ukupni broj birača na izborima,
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, S = izbori za Hrvatski sabor i ZD = izbori za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović donio je odluku da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3.Ustava
U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
Kako se broj birača s prebivalištem u hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana poštovani članovi SDP-a? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (Vijeće). I Vaša šutnja poštovani članovi SDP-a omogućava nedemokratsko ponašanje sadašnje političke kaste koja ignorira većinu hrvatskih državljana kršenjem I. članka Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača! Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
Na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,686.378 birača i u dijaspori 360.110, a u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 25. siječnja 2000. godine 3,854.784 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj i 396.325 na biralištima u dijaspori odnosno 168.406 više na biralištima u Hrvatskoj i 36.215 na biralištima u dijaspori više nego na izborima za Hrvatski sabor. Nemoguće je da je za 22 dana168.406 naših stanovnika steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. To je povećanje broja birača više od 7.654 dnevno! Takva nemoguća skokovita povećanja broja birača dovode u pitanje izborni legitimitet doživotnog bivšeg predsjednika Stipe Mesića i bivšeg predsjednika Ive Josipovića te rezultate Pristupnog referenduma za EU. Od izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine do Pristupnog referenduma za EU broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećan je za 249.774 za samo 48 dana odnosno prosječnim dnevnim povećanjem od 5.203 birača što dokazuje grubu manipulaciju brojem birača.
Ustavni sudci su potvrdili ustavnost i zakonitost na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju Građanske inicijative U ime obitelji (GIUIO ) 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. U prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanom 28. prosinca 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,773.687 birača. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo odnosno s dnevnim prosječnim povećanjem za više od 2.387 birača.
Dakle GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (http://www.izbori.hr Arhiv izbora i referenduma kronološki). Zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kazneno sam prijavio bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i odgovorne osobe tvrtke APIS IT d.o.o. 12. listopada 2015. godine i urudžbirao požurnice Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i Glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu. Samo Republika Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
Trebalo bi biti dovoljno 11 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva odnosno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 8 % odnosno 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača.
BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
Županije |
S |
B |
p % |
Z1v |
Dubrovačko-neretvanska |
122.568 |
107.733 |
89 |
1 |
Šibensko-kninska |
109.375 |
99.493 |
93 |
1 |
Splitsko-dalmatinska |
454.798 |
404.843 |
89 |
5 |
1. izborna jedinica |
686.741 |
612.069 |
89 |
– |
Istarska |
208.055 |
187.471 |
90 |
2 |
Ličko-senjska |
50.927 |
44.695 |
90 |
1 |
Primorsko-goranska |
296.195 |
265.631 |
90 |
3 |
Zadarska |
170.017 |
162.028 |
96 |
2 |
2. izborna jedinica |
725.194 |
659.825 |
91 |
– |
I. izborna jedinica |
1,411.935 |
1,271.894 |
90 |
15 |
Grad Zagreb |
790.017 |
692.141 |
88 |
9 |
-Sesvete |
-70.009 |
-63.706 |
– |
– |
3. izborna jedinica |
720.008 |
628.435 |
87 |
– |
Karlovačka |
128.899 |
111.073 |
86 |
1 |
Sisačko-moslavačka |
172.439 |
146.400 |
85 |
2 |
Sesvete |
70.009 |
63.706 |
91 |
– |
Zagrebačka |
317.606 |
272.155 |
86 |
3 |
4. izborna jedinica |
688.953 |
593.534 |
86 |
– |
II. izborna jedinica |
1,408.961 |
1,221.769 |
87 |
15 |
Bjelovarsko-bilogorska |
119.764 |
98.895 |
83 |
1 |
Koprivničko-križevačka |
115.584 |
94.444 |
82 |
1 |
Krapinsko-zagorska |
132.892 |
109.713 |
83 |
1 |
Međimurska |
113.804 |
96.041 |
84 |
1 |
Varaždinska |
175.951 |
146.766 |
83 |
2 |
Virovitičko-podravska |
84.836 |
71.520 |
84 |
1 |
5. izborna jedinica |
742.831 |
617.379 |
83 |
– |
Brodsko-posavska |
158.575 |
136.481 |
86 |
2 |
Osječko-baranjska |
305.032 |
253.813 |
83 |
3 |
Požeško-slavonska |
78.034 |
65.886 |
84 |
1 |
Vukovarsko-srijemska |
179.521 |
152.334 |
85 |
2 |
6. izborna jedinica |
721.162 |
608.514 |
84 |
– |
III. izborna jed. |
1,463.993 |
1,225.893 |
84 |
15 |
Republika Hrvatska |
4.284.889 |
3,719.556 |
87 |
45 |
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine i
Z1v = 45 broj zastupnika koji bi se birali većinski.
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava s 15 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 30 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod razmjernog izbornog sustava s 15 zastupnika po izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi Z = 103 = ( 48 razmjerno + 48 većinski + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspora )
Prema procjeni DZS-u bi sredinom 2016. godine: I. izborna jedinica imala 1,391.079, II. 1,394.402 i III. 1,388.868 stanovnika. Prva izborna jedinica imala je prema procjeni DZS-u 20.856, druga 14.559 i treća 75.125 stanovnika manje od broja stanovnika prema popisu 2011. godine.
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD SREDINA 2013. DO 2016. GODINE PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA
Županija |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
Zagrebačka |
318.837 |
318.453 |
316.506 |
314.549 |
Krapinsko-zagorska |
130.895 |
129.967 |
128.905 |
127.748 |
Sisačko-moslavačka |
167.036 |
163.975 |
160.292 |
157.204 |
Karlovačka |
125.688 |
124.127 |
121.840 |
120.321 |
Varaždinska |
174.434 |
173.454 |
171.879 |
170.563 |
Koprivničko-križevačka |
114.346 |
113.688 |
112.357 |
110.976 |
Bjelovarsko-bilogorska |
116.959 |
115.536 |
113.746 |
111.867 |
Primorsko-goranska |
294.705 |
293.811 |
291.654 |
289.479 |
Ličko-senjska |
49.364 |
48.670 |
47.634 |
46.888 |
Virovitičko-podravska |
83.029 |
82.162 |
80.610 |
79.111 |
Požeško-slavonska |
75.801 |
74.991 |
73.473 |
71.920 |
Brodsko-posavska |
155.956 |
154.082 |
151.012 |
148.373 |
Zadarska |
171.594 |
171.462 |
170.168 |
169.581 |
Osječko-baranjska |
300.950 |
298.272 |
294.233 |
290.412 |
Šibensko-kninska |
106.540 |
105.532 |
104.315 |
103.021 |
Vukovarsko-srijemska |
175.932 |
173.441 |
169.224 |
165.799 |
Splitsko-dalmatinska |
454.711 |
454.627 |
453.155 |
452.035 |
Istarska |
207.793 |
208.201 |
208.180 |
208.105 |
Dubrovačko-neretvanska |
122.197 |
122.355 |
122.280 |
121.970 |
Međimurska |
113.417 |
113.159 |
112.576 |
112.089 |
Grad Zagreb |
795.505 |
798.424 |
799.565 |
802.338 |
Republika Hrvatska |
4,255.689 |
4,238.389 |
4,203.604 |
4,174.349 |
M = maloljetni stanov. |
773.372 |
761.126 |
750.683 |
738.924 |
P = punoljetni stanov. |
3,482.317 |
3,477.263 |
3,452.921 |
3,435.425 |
Broj registriranih birača |
B1 |
B2 |
B3 |
B4 |
s prebivalištem u RH |
3,767.170 |
3,760.783 |
3,759.844 |
3,742.546 |
Broj r. birača dijaspore |
– |
6.560 |
28.944 |
21.223 |
Ukupni broj birača |
3,767.170 |
3,767.343 |
3,788.788 |
3,763.769 |
B – P |
284.853 |
283.520 |
306.923 |
307.121 |
p % |
88,52 |
88,73 |
89,44 |
89,66 |
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2013.; 2014.; 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na lokalnim izborima održanim 19. svibnja 2013. godine;
B2 = broj birača na izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine i
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine;
B4 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine;
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku (DZS) za 2015. i 2016. godinu te
p = B/S x 100 % = broj birača na sto stanovnika prema popisu ili procjeni DZS-u.
II. KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA U HRVATSKOJ TIJEKOM 2013. GODINE
Županija |
S |
B1 |
B2 |
ΔS |
Zagrebačka |
318.837 |
266.645 |
271.178 |
1.231 |
Krapinsko-zagorska |
130.895 |
107.922 |
109.529 |
– 1.997 |
Sisačko-moslavačka |
167.036 |
156.828 |
155.929 |
– 5.403 |
Karlovačka |
125.688 |
117.396 |
117.383 |
– 3.211 |
Varaždinska |
174.434 |
143.161 |
146.011 |
– 1.517 |
Koprivničko-križevačka |
114.346 |
93.847 |
95.272 |
– 1.238 |
Bjelovarsko-bilogorska |
116.959 |
101.216 |
101.963 |
– 2.805 |
Primorsko-goranska |
294.705 |
264.973 |
268.981 |
– 1.490 |
Ličko-senjska |
49.364 |
47.703 |
47.645 |
– 1.563 |
Virovitičko-podravska |
83.029 |
72.844 |
73.296 |
– 1.807 |
Požeško-slavonska |
75.801 |
67.961 |
68.364 |
– 2.233 |
Brodsko-posavska |
155.956 |
141.329 |
141.318 |
– 2.619 |
Zadarska |
171.594 |
164.943 |
165.572 |
1.577 |
Osječko-baranjska |
300.950 |
262.188 |
263.073 |
– 4.082 |
Šibensko-kninska |
106.540 |
105.997 |
106.405 |
– 2.835 |
Vukovarsko-srijemska |
175.932 |
159.320 |
160.278 |
– 3.589 |
Splitsko-dalmatinska |
454.711 |
399.598 |
405.274 |
– 87 |
Istarska |
207.793 |
187.434 |
188.845 |
– 262 |
Dubrovačko-neretvanska |
122.197 |
107.408 |
108.560 |
– 371 |
Međimurska |
113.417 |
94.587 |
95.996 |
– 387 |
Grad Zagreb |
795.505 |
679.083 |
686.646 |
5.488 |
Republika Hrvatska |
4,255.689 |
3,742.383 |
3,777.518 |
– 29.200 |
P |
3,482.317 |
3,482.317 |
3,482.317 |
– |
B – P |
– |
260.066 |
295.201 |
– |
p % |
– |
87,94 |
88,76 |
– |
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2013 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine;
B2= broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) sredinom 2013. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2013. godine i
B- P = Razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni.
p = B / S x100 % = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u.
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih za 4.717, a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih za 9.771.
KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA U HRVATSKOJ TIJEKOM 2014. GODINE
Županija |
S |
B1 |
B2 |
ΔS |
Zagrebačka |
318.453 |
272.633 |
273.728 |
847 |
Krapinsko-zagorska |
129.967 |
109.617 |
110.082 |
– 2.925 |
Sisačko-moslavačka |
163.975 |
152.358 |
152.890 |
– 8.464 |
Karlovačka |
124.127 |
115.725 |
116.112 |
– 4.772 |
Varaždinska |
173.454 |
146.489 |
147.026 |
– 2.497 |
Koprivničko-križevačka |
113.688 |
95.289 |
95.720 |
– 1.896 |
Bjelovarsko-bilogorska |
115.536 |
101.494 |
101.897 |
– 4.228 |
Primorsko-goranska |
293.811 |
268.824 |
269.622 |
– 2.384 |
Ličko-senjska |
48.670 |
46.741 |
46.979 |
– 2.257 |
Virovitičko-podravska |
82.162 |
72.864 |
73 188 |
– 2.674 |
Požeško-slavonska |
74.991 |
67.852 |
68.143 |
– 3.043 |
Brodsko-posavska |
154.082 |
140.575 |
141 045 |
– 4.493 |
Zadarska |
171.462 |
165 454 |
166.194 |
1.445 |
Osječko-baranjska |
298.272 |
261.730 |
262.467 |
– 6.760 |
Šibensko-kninska |
105.532 |
104.976 |
105.511 |
– 3.843 |
Vukovarsko-srijemska |
173.441 |
158.872 |
159.514 |
– 6.080 |
Splitsko-dalmatinska |
454.627 |
408.023 |
410.038 |
– 171 |
Istarska |
208.201 |
188.659 |
189.129 |
146 |
Dubrovačko-neretvanska |
122.355 |
108.910 |
109.308 |
– 213 |
Međimurska |
113.159 |
96.394 |
96.666 |
– 645 |
Grad Zagreb |
798.424 |
690.208 |
692.780 |
8.407 |
Republika Hrvatska |
4,238.389 |
3,773.687 |
3,788.039 |
– 46.500 |
P |
3,477.263 |
3,477.263 |
3,477.263 |
– |
B – P |
– |
296.520 |
310.776 |
– |
p % |
– |
89,04 |
89,37 |
– |
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2014 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 28. prosinca 2014. godine; B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2014. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2014. godine i
B- P = Razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni.
p = B / S x100 % = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u.
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR
Županija |
2011. |
2015. |
2016. |
ΔS |
Zagrebačka |
317.606 |
316.506 |
314.549 |
-3.057 |
Krapinsko-zagorska |
132.892 |
128.905 |
127.748 |
-5.144 |
Sisačko-moslavačka |
172.439 |
160.292 |
157.204 |
-15.235 |
Karlovačka |
128.899 |
121.840 |
120.321 |
-8.578 |
Varaždinska |
175.951 |
171.879 |
170.563 |
-5.388 |
Koprivničko-križevačka |
115.584 |
112.357 |
110.976 |
-4.608 |
Bjelovarsko-bilogorska |
119.764 |
113.746 |
111.867 |
-7.897 |
Primorsko-goranska |
296.195 |
291.654 |
289.479 |
-6.716 |
Ličko-senjska |
50.927 |
47.634 |
46.888 |
-4.039 |
Virovitičko-podravska |
84.836 |
80.610 |
79.111 |
-5.725 |
Požeško-slavonska |
78.034 |
73.473 |
71.920 |
-6.114 |
Brodsko-posavska |
158.575 |
151.012 |
148.373 |
-10.202 |
Zadarska |
170.017 |
170.168 |
169.581 |
-436 |
Osječko-baranjska |
305.032 |
294.233 |
290.412 |
-14.620 |
Šibensko-kninska |
109.375 |
104.315 |
103.021 |
-6.354 |
Vukovarsko-srijemska |
179.521 |
169.224 |
165.799 |
-13.722 |
Splitsko-dalmatinska |
454.798 |
453.155 |
452.035 |
-2.763 |
Istarska |
208.055 |
208.180 |
208.105 |
50 |
Dubrovačko-neretvanska |
122.568 |
122.280 |
121.970 |
-598 |
Međimurska |
113.804 |
112.576 |
112.089 |
-1.715 |
Grad Zagreb |
790.017 |
799.565 |
802.338 |
12.321 |
Republika Hrvatska |
4,284.889 |
4,203.604 |
4,174.349 |
-110.540 |
Maloljetni |
797.855 |
750.683 |
738.924 |
-58.931 |
Punoljetni |
3,487.034 |
3,452.921 |
3,435.425 |
-51.609 |
Broj registriranih birača |
B1 |
B2 |
B3 |
– |
s prebivalištem u RH |
3,842.363 |
3,759.844 |
3,742.546 |
– |
Broj r. birača dijaspore |
411.758 |
28.944 |
21.223 |
– |
Ukupni broj birača |
4,254.121 |
3,788.788 |
3,763.769 |
– |
B – P |
355.329 |
306.923 |
307.121 |
– |
p % |
89,67 |
89,44 |
89,66 |
– |
Oznake:
ΔS = razlika broja stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godine i prema popisu travnja 2011. godine (https:// www.dzs.hr/Hrv); S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na izborima za Hrvatski sabor održanim 04.prosinca 2011. godine (http://www.izbori.hr.);
B2 = broj birača na izborima Hrvatski sabor održanim 08. studenog 2015. godine i
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine.
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku (DZS) za 2015. i 2016. godinu te
p = B/S x 100 % = broj birača na sto stanovnika u RH prema popisu ili procjeni DZS-u.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb