Hrvatski Fokus
Gledišta

Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici

 

PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE, TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA, PET ŽUPANIJA I GRAD ZAGREB

Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do gradova: Bakra, Novog Vinodolskog, Delnica i drugih jedinica lokalne samouprave i u Primorsko-goranskoj županiji. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih ± 5 posto ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo potrebno mnogo više glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine.  Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314 Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno, Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5 posto.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.   

Prijedlog smanjenja broja županija

Danas imamo u Hrvatskoj 429 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u  220 općina imalo je manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 127 gradova, a od toga 18 gradova imalo je manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što  ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Nakon popisa 2021. godine povećao se broj gradova i općina s manje od gore navedenih brojeva stanovnika. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe.  Županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika.

Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od trinaest godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi i polovica drugog mandata Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.

Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelilaHrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje:  Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema podjeli za vrijeme Vlade Zorana Milanovića je iznosila: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske bio je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak  omogućavao je optimalnu podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika i birača.

Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije. Prema preporuci Eurostata jedinice područne samouprave = županije trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika. Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi bile izborne jedinice.

Kod nas je to uz postojeće županije neprovedivo za razmjerni izborni sustav, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika. Ličko-senjska županija ima prema popisu 2021. Godine 42.748 stanovnika, a Grad Zagreb 767.131 stanovnika. Ukoliko bismo u općim izbornim jedinicama zadržali ukupno 140 zastupnika Ličko-senjska županija imala bi razmjerno broju stanovnika 1,55 odnosno zaokruženo 2 zastupnika, Požeško-slavonska sa 64.084 stanovnika 2,32 ili zaokruženo 2, a Grad Zagreb sa 767.131 stanovnikom 27,74 odnosno zaokruženo 28 zastupnika.

Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici. To smo vidjeli kod izbora zastupnika za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i izbora zastupnika dijaspore u XI. izbornoj jedinici.

Podjela Hrvatske na pet županija i Grad Zagreb

Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica izborne jedinice II.1, II.2, III.1 i  III.2 mogle bi biti županije te Grad Zagreb i Sjeverozapadna Hrvatska koja bi obuhvaćala: Koprivničko – križevačku, Krapinsko – zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju.

Tri ili šest izbornih jedinica u Hrvatskoj kao optimalna podjela na izborne jedinice s tri statističke regije

Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića i 48 jednomandatnih izbornih jedinica u kojima bismo birali zastupnike dvokružno apsolutnom većinom. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna bi podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 18 zastupnika. Minimalno izborni prag za 18 zastupnika po izbornoj jedinici  treba biti 4 posto jer kandidacijske liste koje ne dobiju 72  posto glasova od prosjeka glasova po kandidatu imaju male šanse da dobiju zastupničko mjesto. Izborni prag bi trebao biti p = 72/z posto ( z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici ). Broj zastupnika u izbornoj jedinici bi trebao biti minimalno 15 kako bismo postigli veću razmjernost rezultata izbora, a maksimalno 25 kako bismo proveli preferencijsko glasovanje. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila  Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije.

Tri neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice i statističke regije s oko trećine stanovnika Hrvatske prema popisu 2021. godine, a svaku statističku regiju mogli bismo podijeliti  na dvije izborne jedinice ( jedinice područne samouprave = županije ) s podjednakim brojem stanovnika.

Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkih mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom.  U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 15 i 25 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2 posto preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.

U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga bi na kandidacijskim listama svih izbornih jedinica trebalo navesti kandidacijske liste za izbor zastupnika nacionalnih manjina.

Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:

a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost nacionalnoj manjini.

Broj pripadnika nacionalnih manjina po statističkim regijama i izbornim jedinicama dat je u priloženoj tablici.

Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika

Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19 posto od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Broj punoljetnih državljana na tisuću popisanih stanovnika Hrvatske iznosi prema procjeni 821 nakon popisa 2021. godine. Panonska Hrvatska je imala 111 birača više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika odnosno ukupno 113.201 birača više od broja punoljetnih stanovnika. Hrvatska je imala 429.773 birača više od broja punoljetnih stanovnika. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti. Broj stanovnika I. NUTS 2 statističke regije je smanjen s 1.227.100 s za 207.565 na 1.019.535 stanovnika od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine, a Hrvatske s 4.284.889 za 413.056 na 3.871.833 stanovnika.

Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice = statističke regije

I. bi obuhvaćala: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju s 1,253.791 stanovnika, a razmjerno broju stanovnika sa 45 zastupnika .

II. bi obuhvaćala: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko – srijemsku i Zagrebačku županiju s 1,319.520 stanovnika, razmjerno broju stanovnika sa 47 zastupnika,

III. bi obuhvaćala: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju s 1,298.522 stanovnika,  razmjerno broju stanovnika sa 46 zastupnika.

Premda se broj stanovnika izbornih jedinica kreće unutar granica od ± 5 posto od prosjeka izbornih jedinica broj zastupnika izbornih jedinica varira između 45 kod I. i 47 kod II. izborne jedinice. Treća ima 46 zastupnika. Broj stanovnika kod 3 izborne jedinica mora biti unutar granica – 1,11 i +1,1 posto kako bi sve tri izborne jedinice imale 46 zastupnika. Za tri i šest izbornih jedinica treba biti paran broj zastupnika djeljiv s tri, a to je 138 zastupnika dva manje nego što imamo sada za deset izbornih jedinica po četrnaest zastupnika.

U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine je 1,15 %, a ukupno ostalih manjina 2,57 %, u II. srpske manjine 5,34 %, a ukupno ostalih trideset manjina 2,97 % i  u III. srpske 3,00 %, a ukupno ostalih manjina 3,45 %. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosi 3,2 %, a ukupno ostalih manjina 3,01 %. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 74.457 ili 18,03 %, II. 225.186 ili 54,52 % i III. 113.413 ili 27,44 % od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske. Odstupanje broja stanovnika od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica je od -2,85 % kod I. do 2,24 % kod II. izborne jedinice.     

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

I.1  obuhvaćala bi četvrti Grada Zagreba: Brezovicu, Donju Dubravu, Donji grad, Gornju Dubravu, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Sesvete, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje sa 630.275 stanovnika imala bi razmjerno broju stanovnika 22 zastupnika.

I.2 obuhvaćala bi: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Podsused – Vrapče i Stenjevec sa 623.516 stanovnika imala bi razmjerno broju stanovnika 22 zastupnika.

II.1 obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Sisačko – moslavačku i Zagrebačku županiju sa 653.662 stanovnika imala bi razmjerno broju stanovnika 23 zastupnika,

II.2  obuhvaćala bi: Brodsko – posavsku, Osječko – baranjsku, Požeško – slavonsku, Virovitičko – podravsku i Vukovarsko – srijemsku županiju sa 665.858 stanovnika imala bi razmjerno broju stanovnika 24 zastupnika.

III.1 obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko – senjsku, Primorsko – goransku i Zadarsku županiju sa 663.170 stanovnika imala bi razmjerno broju stanovnika 24 zastupnika.

III.2 obuhvaćala bi: Dubrovačko – neretvansku, Splitsko – dalmatinsku i Šibensko – kninsku županiju sa 635.352 stanovnika imala bi razmjerno broju stanovnika 23 zastupnika.

Izborne jedinice I.1 i I.2, II.1 i II.2 te III.1 i  III.imaju zajedno oko trećinu stanovnika Hrvatske pa bi mogle biti tri izborne jedinice = statističke regije I., II. i III. Izborne jedinice II.1, II.2, III.1 i  III.2  mogle bi biti županije te Grad Zagreb i Sjeverozapadna Hrvatska koja bi obuhvaćala: Koprivničko – križevačku, Krapinsko – zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju.  Odstupanje broja stanovnika od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica je od -3,38 % kod I.2 do 3,18 % kod II.2 izborne jedinice. Broj stanovnika kod 6 izbornih jedinica mora biti unutar granica – 2,22 i +2,17 posto kako bi sve tri izborne jedinice imale 23 zastupnika. Za tri i šest izbornih jedinica treba biti paran broj zastupnika djeljiv s tri, a to je 138 zastupnika dva manje nego što imamo sada za deset izbornih jedinica po četrnaest zastupnika.

I. PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA IZBORNE JEDINICE I STATISTIČKE REGIJE
IJ S11 S21 ∆S11-21 P1 P2-6 p1 p2-6 ps
TRI IZBORNE JEDINICE = PRIJEDLOG STATISTIČKIH REGIJA
I. 1.328.248 1.253.791 74.457 14.387 32.227 1,15 2,57 -2,85
II. 1.544.706 1.319.520 225.186 70.523 39.168 5,34 2,97 2,24
III. 1.411.935 1.298.522 113.413 38.982 44.792 3,00 3,45 0,61
ŠEST IZBORNIH JEDINICA
I.1 654.322 630.275 24.047 10.338 16.763 1,57 2,55 -2,32
I.2 673.926 623.516 50.410 4.049 15.464 0,65 2,48 -3,38
II.1 738.708 653.662 85.046 27.589 17.563 4,22 2,69 1,29
II.2 805.998 665.858 140.140 42.934 21.605 6,45 3,24 3,18
III.1 725.194 663.170 62.024 26.214 36.434 3,95 5,49 2,77
III.2 686.741 635.352 51.389 12.768 8.358 2,01 1,32 -1,54
RH 4.284.889 3.871.833 413.056 123.892 116.187 3,20 3,01 0

Oznake:

IJ = izborne jedinice I., II., III., I.1, I.2, II.1, II.2, III.1 i III.2.

S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine,

S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine,

P1 = broj pripadnika srpske manjine,

P2 = broj pripadnika mađarske manjine,

P3 = broj pripadnika talijanske manjine,

P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine,

P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine,

P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine,

P2-6 = P2 + P3 + P4 +  P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske,

p1 = P21 / S x 100 % = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine,

p2-6 = P2-6 / S x 100 % = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine i

ps = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica izražen u postotcima.

II. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA ZA VEČINSKI ISBORNI SUSTAV
Županija S21 V2 V2 V3
Zagrebačka 299.985 4 5 11
Krapinsko-zagorska 120.702 2 2 4
Sisačko-moslavačka 139.603 2 2 5
Karlovačka 112.195 1 2 4
Varaždinska 159.487 2 2 6
Koprivničko-križevačka 101.221 1 1 4
Bjelovarsko-bilogorska 101.879 1 2 4
Primorsko-goranska 265.419 3 4 10
Ličko-senjska 42.748 1 1 2
Virovitičko-podravska 70.368 1 1 2
Požeško-slavonska 64.084 1 1 2
Brodsko-posavska 130.267 2 2 5
Zadarska 159.766 2 2 6
Osječko-baranjska 258.026 3 4 9
Šibensko-kninska 96.381 1 1 3
Vukovarsko-srijemska 143.113 2 2 5
Splitsko-dalmatinska 423.407 5 7 15
Istarska 195.237 2 3 7
Dubrovačko-neretvanska 115.564 1 2 4
Međimurska 105.250 1 2 4
Grad Zagreb 767.131 10 12 28
Republika Hrvatska 3.871.833 48 60 140

Oznake: S21 = broj stanovnika popisan 2021. Godine, V1 i V2 su brojevi zastupnika po županijama razmjerno broju stanovnika koje bismo većinski birali kod mješovitog izbornog sustava i V3 je broj zastupnika za  razmjerni ili većinski  izborni sustav.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:

  1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120,
  2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (60 razmjernim + 48 dvokružnim većinskim izbornim sustavom + 6 zastupnika nacionalnih manjina + 3 zastupnika dijaspore) odnosno ukupno 117 zastupnika,
  3. da smanje izborni prag s 5 na 4 posto kod razmjernog izbornog sustava,
  4. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
  5. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka, koje imaju manje od 12 tisuća registriranih članova, potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
  6. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
  7. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
  8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića (listina).
  9. da ministarstva uprave i unutarnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i
  10. da nam Ministarstvo uprave hitno objavi broj birača na dan 19. svibnja po općinama, gradovima i županijama kako bismo mogli izračunati njihov broj birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine kao pokazatelj vjerodostojnosti popisa birača.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Bunjevački Hrvat za potkusurivanje

hrvatski-fokus

Đikić – podupiratelj Željka Jovanovića

HF

Ustavni sud ugušio neposrednu demokraciju

hrvatski-fokus

Stigla pojačanja

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više